Bitka kod Maratona
| Bitka kod Maratona | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Dio grčko-perzijskih ratova | |||||||||
 Shema rekonstrukcije bitke kod Maratona | |||||||||
| |||||||||
| Sukobljeni | |||||||||
| Atena Plateja |
 Ahemenidsko Carstvo(satrapska Datisova vojska) | ||||||||
| Vođe | |||||||||
| Miltijad Mlađi Kalimah † |
Datis | ||||||||
| Vojne snage | |||||||||
| 10.000 Atenjana 1.000 Platejaca |
25.000 perzijskih pješaka[1][2][3][4] | ||||||||
| Posljedice | |||||||||
| Poginuli: 192 Atenjanina (Herodot)[5] 11 Platejaca (Herodot)[5] |
Poginuli: 6.400 (Herodot)[5] | ||||||||
Bitka kod Maratona (490. pr. Kr.) je sukob između Atene i Plateje sa satrapskom vojskom Perzijskog Carstva u doba Grčko-perzijskih ratova. Održana je kod ravnice Maraton u modernoj Grčkoj.
Nakon što je Eretrija bila razorena tijekom Datisove i Artafernove ekspedicije, perzijske snage okrenule su se konačnom preostalom cilju, gradu Ateni. Perzijska mornarica pristala je uz obalu Atike odnosno u Maratonskom zaljevu; oko 40 km od Atene.[6] Atenjani su bili pod zapovjedništvom Miltijada Mlađeg koji je imao najviše iskustva o borbama protiv Perzijanaca, a njegove snage zauzele su dva prolaza na Maratonskoj ravnici. Protivničke snage mirovale su pet dana, nakon čega je Artafern odlučio povesti cijelu konjicu i dio pješaštva u direktni napad na Atenu.[7] Kada su Atenjani vidjeli da su Perzijanci raspolovili snage, kako nema opasnosti od konjice za hoplite i kako je Atena u opasnosti, odlučili su u praskozorje šestog dana napasti ostatke perzijskih snaga. Unatoč brojčanoj inferiornosti, teško oklopljeni atenski hopliti uspjeli su poraziti perzijsku vojsku napadajući ih s bokova. Perzijanci su potom brodovima napustili bojište.[8] Herodot spominje kako su Perzijanci imali 6.400, Atenjani 192, a Platejci 11 gubitaka,[5] no njegovi podaci ne smatraju se pouzdanima.
Nakon što su Perzijanci napustili bojište, Atenjani su marširali što je brže moguće prema Ateni da je spase od ostatka perzijske vojske.[9] Uz obalu pokraj Pireja stigli su na vrijeme i time spriječili iskrcavanje Perzijanaca pokraj Atene, nakon čega se Artafern odlučio povući u Malu Aziju.[10]
Bitka kod Maratona bila je prekretnica u grčko-perzijskim ratovima jer je pokazala kako Perzijanci nisu nepobjedivi. Također, učvrstila je položaj Atene u grčkom svijetu, te je istaknula sve prednosti teško oklopljenog grčkog pješaštva (hoplita).[8] Bitka kod Maratona postala je inspiracija za trkačku atletsku disciplinu maraton, koja se temelji na priči o grčkom vojniku Filipidu koji je prema legendi trčao 42 kilometra da javi Atenjanima vijest o pobijedi nad Perzijancima. Prvi olimpijski maraton odigrao se na Olimpijskim igrama u Ateni 1896. godine, kada se trčalo od Maratona do moderne Atene.[11]
- ↑ Davis, str. 9.–13.
- ↑ Holland, str. 390.
- ↑ Lloyd, str. 164.
- ↑ Green, str. 90.
- ↑ a b c d Herodot, VI. 117.
- ↑ Herodot, VI. 102.
- ↑ Holland, str. 191.-193.
- ↑ a b Holland, str. 195.-197.
- ↑ Herodot, VI. 115.
- ↑ Herodot, VI. 116.
- ↑ Holland, str. 198.
