776.

776. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar	776; DCCLXXVI
Ab Urbe condita	1529
Asirski kalendar	5526
Bengalski kalendar	183
Berberski kalendar	1726
Budistički kalendar	1320
Burmanski kalendar	138
Bizantijski kalendar	6284–6285
Kineski kalendar	乙卯年 (Drveni Zec); 3472 ili 3412; — do —; 丙辰年 (Vatreni Zmaj); 3473 ili 3413
Koptski kalendar	492–493
Diskordijanski kalendar	1942
Etiopijski kalendar	768–769
Hebrejski kalendar	4536–4537
Hinduski kalendari
- Vikram Samvat	832–833
- Šaka Samvat	698–699
- Kali Juga	3877–3878
Holocenski kalendar	10776
Iranski kalendar	154–155
Islamski kalendar	159–160
Julijanski kalendar	776; DCCLXXVI
Korejski kalendar	3109
Minguo kalendar	1136 prije Tajvana; 民前1136年
Seleukidska era	1087/1088 AG
Tajlandski solarni kalendar	1318–1319
	Ova kutija: pogledaj; razgovor; uredi;

Godine:

◄◄ | ◄ | 772. | 773. | 774. | 775. | 776. | 777. | 778. | 779. | 780. | ► | ►►

Decenije:

◄ | 740-e | 750-e | 760-e | 770-e | 780-e | 790-e | 800-e | ►

Vijekovi:

◄ | 7. vijek | 8. vijek | 9. vijek | ►

Godina 776. (DCCLXXVI) bila je prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak u julijanskom kalendaru. Oznaka 776. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

Bizantijsko carstvo

24. april – Car Leo IV („Hazar“) imenuje svog petogodišnjeg sina Konstantina VI za suvladara Bizantijskog carstva. To dovodi do ustanka, predvođenog jednim od Lavove polubraće, Cezarom Nikiforom, drugim sinom bivšeg cara Konstantina V. Pobuna je brzo ugušena. Na sreću po Nikifora, jedina kazna mu je oduzimanje titula, dok su ostali zavjerenici oslijepljeni, ošišani i prognani u Herson (južni Krim) pod stražom.^[1]^[2]

Evropa

Kralj Karlo Veliki provodi Uskrs u Trevizu (sjeverna Italija), nakon što je ugušio pobunu u Furlaniji i Spoletu. On uklanja s vlasti Hrodgauda od Furlanije i reformiše vojvodstvo kao Friulsku pokrajinu (vojno granični okrug). Zavjerenici koji podržavaju ustanak su Arechis II, vojvoda od Beneventa, i Adalgis, sin bivšeg langobardskog kralja Deziderija.
Saksonski ratovi: Saksonci se ponovo pobune protiv kršćanstva i franačke vladavine. Eresburg pada, ali saksonski napad na zamak Syburg ne uspijeva. Karlo Veliki se žurno vraća iz Italije, krećući u kontraofanzivu kojom pobjeđuje Saksonce. Većina njihovih vođa je pozvana u Lippe u grad Bad Lippspringe (Sjeverna Rajna-Vestfalija), da se formalno potčine Karlu Velikom.^[3]
Nakon franačkog osvajanja, langobardsku Italiju je zahvatila glad. Papa Hadrijan I osuđuje intenziviranje trgovine robljem koju organiziraju grčki trgovci koji profitiraju od gladi. Potaknuti ratom i glađu, mnogi stanovnici su svoje žene, djecu i sebe prodali u ropstvo; drugi su prodali ili dali svoje imanje Crkvi, ili su jeftino prodali svoju zemlju. U krajevima gdje su njegove trupe prošle, franački kralj autoritativno poništava sva otuđenja kada se pokaže da je prodavac djelovao pod prinudom gladi. Sud će suditi o pravičnosti transakcija vrednovanjem prodate imovine prema vrijednosti koju je imala prije rata. Sva porobljavanja se automatski otkazuju. Donacije Crkvi se obustavljaju dok se ne utvrde okolnosti u kojima su se dogodile.
Pierre iz Pize dolazi da Karlu Velikog predaje latinsku gramatiku ^[4].

Britanija

Bitka kod Otforda: Kralj Egbert II od Kenta pobjeđuje Mersijance pod kraljem Offom (blizu Otforda) i ponovo se potvrđuje kao vladar Kenta.

776. u temama

Rođeni

Februar – Al-Jahiz, afro-muslimanski učenjak i pisac (um. 868.) ^[5]^[6]

Približan datum:

Lu Sui, kancelar dinastije Tang (um. 835.) ^[7]

Vjerovatno:

Sveti Georgije, arhiepiskop (umro 821.)
Bai Xingjian, kineski pjesnik i pisac (um. 826.) ^[8]
Sahnun ibn Sa'id, muslimanski pravnik (ili 777.)
Tahir ibn Husayn, muslimanski namjesnik (ili 775.)

Umrli

Približan datum:

Cellach mac Dúnchada, kralj Leinstera (Irska)
Cináed Ciarrge mac Cathussaig, kralj Dál n'Araide ^[9]
Flaithniadh mac Congal, opat od Clonferta
Hrodgaud, vojvoda od Furlanije (Italija) ^[10]
Humayd ibn Qahtaba, muslimanski vojskovođa
Nuada ua Bolcain, opat Tuama (Irska)

Reference

^ The Chronicle of Theophanes Anni Mundi 6095–6305 (A.D. 602–813): Tr. Harry Turtledove (University of Pennsylvania Press, 1982), p. 137
^ Treadgold, Warren. A History of the Byzantine State and Society.
^ David Nicolle (2014). The Conquest of Saxony AD 782–785, pp. 15–16. ISBN 978-1-78200-825-5
^ Barthélemy Hauréau Charlemagne et sa cour (742-814) [archive] Hachette, 1854
^ Al-Jahiz messages, Alwarraq edition, page 188; Yāqūt, Irshād al-arīb ilá ma`rifat al-adīb, ed. Iḥsān `Abbās, 7 vols (Beirut: Dār al-Gharb al-Islāmī, 1993), 5:2102.
^ Chuo Kikuu cha Dar es Salaam. Chuo cha Uchunguzi wa Lugha ya Kiswahili (1974). Kiswahili. East African Swahili Committee. p. 16.; Yāqūt, Irshād al-arīb ilá ma`rifat al-adīb, ed. Iḥsān `Abbās, 7 vols (Beirut: Dār al-Gharb al-Islāmī, 1993), 5:2102.
^ Old Book of Tang, vol. 17, part 2.
^ Tony Barnstone; Ping Chou (2007). Chinese Erotic Poems. Alfred A. Knopf. p. 238. ISBN 978-0-307-26567-8.
^ Kevin Murray (2004). Baile in scáil. Irish Texts Society. p. 164. ISBN 978-1-870166-58-4.
^ Ludo Moritz Hartmann: Geschichte Italiens im Mittelalter Bd. II Teil 2, Perthes, Gotha 1903, S. 282ff

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: 776.

[1] The Chronicle of Theophanes Anni Mundi 6095–6305 (A.D. 602–813): Tr. Harry Turtledove (University of Pennsylvania Press, 1982), p. 137

[2] Treadgold, Warren. A History of the Byzantine State and Society.

[3] David Nicolle (2014). The Conquest of Saxony AD 782–785, pp. 15–16. ISBN 978-1-78200-825-5

[4] Barthélemy Hauréau Charlemagne et sa cour (742-814) [archive] Hachette, 1854

[5] Al-Jahiz messages, Alwarraq edition, page 188; Yāqūt, Irshād al-arīb ilá ma`rifat al-adīb, ed. Iḥsān `Abbās, 7 vols (Beirut: Dār al-Gharb al-Islāmī, 1993), 5:2102.

[6] Chuo Kikuu cha Dar es Salaam. Chuo cha Uchunguzi wa Lugha ya Kiswahili (1974). Kiswahili. East African Swahili Committee. p. 16.; Yāqūt, Irshād al-arīb ilá ma`rifat al-adīb, ed. Iḥsān `Abbās, 7 vols (Beirut: Dār al-Gharb al-Islāmī, 1993), 5:2102.

[7] Old Book of Tang, vol. 17, part 2.

[8] Tony Barnstone; Ping Chou (2007). Chinese Erotic Poems. Alfred A. Knopf. p. 238. ISBN 978-0-307-26567-8.

[9] Kevin Murray (2004). Baile in scáil. Irish Texts Society. p. 164. ISBN 978-1-870166-58-4.

[10] Ludo Moritz Hartmann: Geschichte Italiens im Mittelalter Bd. II Teil 2, Perthes, Gotha 1903, S. 282ff

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]