Epimetej (mitologija)
| Atlas | |
|---|---|
 Pandora nudi kutiju Epimeteju, 16. vijek | |
| Grupe | Titani |
| Roditelji | Japet i Klimena |
| Suprug(a) | Pandora |
| Braća | Prometej, Atlas, Monoetej |
| Mitologija | Grčka mitologija |
U grčkoj mitologiji, Epimetej (grč. Ἐπιμηθεύς, Epimêtheús ili Επιμαθεως; lat. Epimetheus; njegovo ime dolazi od riječi epeita i mêtis) jeste bog Titan druge generacije, Japetov[1] i Azijin sin[2] te Prometejev i Atlasov brat, kao i Pandorin muž.[3]
Prometej je oblikovao prve ljude, a Epimetej životinje, šta spominje Platon. Prometej je ukrao vatru od Hefesta i dao je čovjeku, a zbog toga ga je Zeus kaznio i prikovao za stijenu. Zeus je stvorio Pandoru, prvu ženu, i dao ju Epimeteju, znajući da će se zaljubiti u nju, usprkos bratovim upozorenjima koji mu je rekao da nikad ne prihvaća darove od olimpskih bogova sa kojima su Titani bili u sukobu.
Epitemejeva i Pandorina kći zvala se Pira, a udala se za Deukaliona.
Dok je Prometej opisivan kao genijalan i pametan, Epimetej je prikazan kao budala.
Mitologija
[uredi | uredi izvor]Prema Platonovoj upotrebi starog mita u svojoj Protagori (320d–322a), blizancima Titanima je povjereno da podijele osobine među novostvorenim životinjama. Epimetej je bio odgovoran za davanje pozitivne osobine svakoj životinji, ali kada je došlo vrijeme da se čovjeku da pozitivna osobina, u nedostatku predviđanja otkrio je da više ništa nije ostalo.[4] Prometej je odlučio da će atributi čovečanstva biti civilizacijska vještina i vatra, koje je ukrao od Atene i Hefesta. Prometeju je kasnije suđeno za ovaj zločin. U kontekstu Platonovog dijaloga, "Epimetej, biće u kojem misao slijedi proizvodnju, predstavlja prirodu u smislu materijalizma, prema kojem misao dolazi kasnije od nepromišljenih tijela i njihovih nepromišljenih kretanja".[5]
Prema Hesiodu, koji je ispričao priču dva puta (Teogonija, 527 i dalje; Radovi i dani 57 i dalje), Epimetej je bio taj koji je prihvatio Pandorin dar od bogova. Postojanje njihovog braka se može (i to od kasnijih autora), ali on nije eksplicitno naveden ni u jednom tekstu. U kasnijim mitovima, kćerka Epimeteja i Pandore bila je Pira, koja se udala za Deukaliona, Prometejevog potomka. Zajedno su jedina dva čovjeka koja su preživjela potop.[6] U nekim izveštajima, Epimetej je imao još jednu kćerku, Metameleju, čije ime znači "žaljenje zbog onoga što se dogodilo" jer će oni koji ne planiraju unaprijed osjećati tugu samo kada ih pogodi nesreća.[7] Drugi kažu da se Epimetejeva žena zvala Efira, kćerka Okeana.[8]
Mjesec
[uredi | uredi izvor]Jedan mjesec planete Saturna nazvan je po ovom bogu.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Hesiod. Teogonija.
- ^ Prema nekim verzijama, Epimetejeva majka je bila Klimena.
- ^ Epimetej u klasičnoj literaturi i umjetnosti (en)
- ^ Leo Strauss, Natural Right and History, str. 117.
- ^ Leo Strauss, Natural Right and History, str. 117.
- ^ Ovid, Metamorphoses, Book I, line 390.
- ^ John Tzetzes. Chiliades, 6.50 lines 913-916
- ^ Eumelus fr. 1 Fowler, str. 13.
| Praiskonski bogovi |  | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Olimpski bogovi | |||||||
| Titani |
| ||||||
| Podzemni svijet |
| ||||||
| Ostali bogovi | |||||||
| Muze | |||||||
| Grčki mitološki junaci | |||||||
| Literatura | |||||||