Augit
augit | |
---|---|
Općenito | |
Kategorija | Mineral |
Kemijska formula | (Ca,Na)(Mg,Fe2+,Fe3+,Ti,Al)[(Si,Al)2O6] |
Identifikacija | |
Boja | zelenocrna do smolastocrna |
Kristalni habitus | kratkoprizmatičan |
Kristalni sustav | monoklinski |
Sraslaci | dvojci i polisintetički po {100} |
Kalavost | savršena po {110} |
Lom | neravan |
Mohsova tvrdoća | 5,5 - 6 |
Sjaj | staklast |
Indeks loma | Np = 1,671 – 1,735; N g = 1,703 - 1,761 |
Ogreb | blijedozelen |
Gustoća | 3,3 - 3,5 |
Prozirnost | poluprozirni i neprozirni, ali ima prozirnih varijeteta |
Augit je silikatni mineral kojeg ubrajamo u grupu piroksena, kemijske formule (Ca,Na)(Mg,Fe,Al)(Al,Si)2O6. Monoklinski kristali prizmatičnog su habitusa, a na njima uočavamo dva sustava kalavosti pod približno 90°.
Augit je dio serije čvrstih otopina grupe piroksena. Diopsid i hedenbergit važni su krajnji članovi te serije, ali augit sadrži i određene količine aluminija, titanija, natrija i drugih elemenata pa ga proučavamo i zasebno. Udio magnezija kod ovog minerala veći je nego u oba krajnja člana serije.
No, korisno je znati da je udio magnezija u augitu ograničen diskontinuumom u seriji između pigeonita i ortopiroksena: kada se pojavi uz jedan od ta dva piroksena, udio Mg u augitu ovisit će prvenstveno o temperaturi, a zatim i o tlaku u vrijeme kristalizacije, tako da nam augit može dobro poslužiti pri rekonstrukciji uvjeta u geološkoj povijesti stijena.
Također, postoji diskontinuum između augita i omfacita, ali on se pojavljuje pri nižim temperaturama i nije još uvijek potpuno znansveno objašnjen.
Augita ima u magmatskim stijenama, kao što su gabro i bazalt. Pojavljuje se i u relativno visokotemperaturnim metamorfnim stijenama, npr. u mafitnim granulitima.
Dolazi u zajednici s olivinima, biotitom, nefelinom, albitom, serpentinima, leucitom i hornblendom.
Poznatija nalazišta augita zabilježena su Coloradu, St. Lawrenceu, New Yorku i Tillamooku u Oregonu, (SAD), zatim u Eifelu (Njemačka), Vezuv (Italija), u Francuskoj i Češkoj.