Chioggia
Chioggia | |
---|---|
Regija: | Veneto |
Pokrajina: | Venecija (VE) |
Koordinate: | 45°12′N 12°19′E / 45.200°N 12.317°E |
Visina: | 0 m |
Površina: | 185 km2 |
Stanovništvo: | 50 844 (2008.) |
Gustoća stanovništva: | 274.8 stan./km2 |
Poštanski broj: | 30015, 30019, 30010 |
Pozivni broj: | 041 |
Svetac zaštitnik: | sv. Felice i sv. Fortunato |
Službena stranica: | www.chioggia.org |
Chioggia (venecijanski: Cióxa, latinski: Clodia) je ribarski gradić pored Venecije (oko 25 - 50 km), u Venetu. Grad se smjestio se nalazi na južnom ulazu u Venecijansku lagunu na malom istoimenom otoku, i većem Sottomarina, preko kojeg je spojen s kopnom.
Chioggia i Sottomarina nisu bile poznate u antici, iako Plinije usput spominje Chioggiu kao Clodiu. Ime grada se mijenjalo, ovisno o povijesnom razdoblju, tako se zvao: Clodia, Cluza, Clugia, Chiozza i Chioggia.[1] Jedan od najstarijih dokumenata u kojem se navodi ime Chioggia datira iz 6. st., tada je bila grad u sastavu Bizanta. Chioggiu je sravnio sa zemljom kralj Pippin iz Italije u 9. stoljeću.
Potom je grad obnovljen kao naselje solana. U srednjem vijeku postojala su dvije Clugie; Clugia major (Velika Clugia) i Clugia minor (Mala Clugia) pješčana barijera oko 600 m dalje u Jadranskom moru.
Kao slobodni grad i sjedište biskupije Chioggia je od 1110. godine igrala značajnu ulogu u tzv Ratu za Chioggiu između Venecije i Genove. Grad je isprva 1378. godine, osvojila Genova, pa potom u lipnju 1380. godine Venecija. Od tada je Chioggia u sastavu Mletačke Republike.
Chioggia je Venecija u minijaturi, sa svega par kanala od kojih je najveći kanal Vena, i malim uskim uličicama (kaletama, lokalno zvanim calli). Chioggia ima nekoliko srednjovjekovnim crkava, koje su sve temeljno rekonstruirane u 16 - 17. stoljeću za najvećeg prosperiteta grada.
Crkva Svete Marije, izgrađena je u 11. stoljeću, od 1110. je katedralna crkva grada, temeljno je preuređena u duhu baroka, 1623. godine prema nacrtimaarhitekta Baldassarea Longhene.
Crkva sv. Andrije (iz 18. stoljeća) ima zvonik iz 11 -12. stoljeću, to je jedan od najstarijih osmatračkih tornjeva na svijetu. U unutrašnjosti crkve nalazi se oltarna slika Raspeće Krista Jacopa Palme Starijeg.
Sve do 19. st, žene iz Chioggie nosile su osebujni tip pregača koji se mogao toliko podići da je služio i kao veo. Chioggia je poznata po čipkarstvu, poput obližnjih otoka iz lagune Pellestrina i Burana.
Chioggia je poslužila kao idealna scenografija velikom venecijanskom komediografu Carlu Goldoniju za njegove Le baruffe chiozzotte, komedije u kojima su glavni likovi, glasni ribari iz Chioggie, sa svojim svađama i podbadanjima. ( baruffa = svađa, podbadanje, chiozzotte = deminutiv od Chioggia, dakle iz Chioggice).
- Chioggia je bila vrlo dragi motiv, značajnog hrvatskog slikara Emanuela Vidovića, koji je dio svoje mladosti i školovanja proveo u Chioggi.
- John Cabot, veliki engleski moreplovac i istraživač iz XV st.
- Rosalba Carriera,venecijanska slikarica, portretistica iz XVII- XVIII st.
- Gioseffo Zarlino, glazbenik i teoretičar i XVI st.
Ribarstvo je od antike najznačajnija privredna grana u gradu. Ostale važne grane su tekstilna industrija, ciglane i čeličana u Sottomarini. Chioggia je i značajan turistički centar, sa svojih 60 hotela i 17 kampova.
- Chioggia je dobila ime po vrsti maslačka (radiča).