Herkulanej – Wikipedija

Arheološke lokacije Pompeji, Herkulanej i Oplontis
Svjetska baština – UNESCO

Država	Italija
Godina uvrštenja	1997. (21. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	iii, iv, v
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:829
Koordinate	40°48′N 14°21′E / 40.800°N 14.350°E / 40.800; 14.350
Herkulanej class=notpageimage\| Lokacija Herkulaneja u Italiji

Herkulanej (latinski: Herculaneum) je antički grad u Napuljskome zaljevu koji je stradao kad i Pompeji, Stabiae i Oplontis, od erupcije Vezuva 79. godine.

Dan 22. studenog 1738. godine se smatra za rođendan klasične arheologije jer su tada započela iskapanja Harkulaneja. Voditelj iskopavanja bio je Rocque Joaquin de Alcubierre, a nadgledao ga je markiz Marcelo Venuti koji je boravio u Cortoni gdje je 1732. god. osnovao prvo arheološko društvo, Academia Etrusca. God. 1749. Venuti je napisao prvu knjigu o otkrićima u Herkuleju i Pompejima.^[1]

Od kada je otkriven 1981. god., u Herkulaneju su pronađeni ostaci samo 150 ljudi i vjeruje se da je evakuacija izvršena na vrijeme te da se većina stanovnika spasila. Pronađeno je mnogo umjetnina, ali i knjižica s mnogobrojnim tekstovima grčkih filozofa.

Svi dokazi potvrđuju da je Herkulanej bio ekskluzivno obalno odmorište.^{[nedostaje izvor]} Ljudi su tamo dolazili uživati ili pak ponuditi usluge onima koji su na odmoru. Forma je bila važna rimskim posjetiteljima koji su bili lagodni,^[što?] ali ne i bogati. Primjerice, mnogi stupovi bili su načinjeni od opeke, a onda prilagođeni kako bi nalikovali izdubljenom mramoru pravih stupova u Pompejima.^[2] Svi dućani i kuće koristili su jarko obojene, bogate mozaike i freske kako bi stvorili atmosferu ladanja, a mnogi među njima su preživjeli.

Od 1997. god. nalazi se na UNESCO-ovom popisu zaštićenih spomenika svjetske baštine.

Skulptura pijanog Satira iz Vile papirusa
Skulptura sjedećeg Hermesa iz Vile papirusa
Zidni mozaik Neptuna i Afrodite u kući br. 22
Ova kuća je znakovita po brojnim mozaicima
Kuće za brodove u kojima je pronađena većina ljudskih ostataka
Kosturi iz kuće brodova
Popločana ulica u Herkulaneju
Zidne slike prvog stila
Mramorni popločani pod

Izvori

[uredi | uredi kôd]

↑ Klasična arheologija^{[neaktivna poveznica]}
↑ Herkulanej na zemljopis.com Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. studenoga 2010. (Wayback Machine) Preuzeto 12. ožujka 2012.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Herkulanej

v • u Svjetska baština u Italiji

	Kulturna dobra (53)	Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Portici Bolonje (2021.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Padovanski ciklus fresaka iz 14. stoljeća (2021.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa²⁾ (2011.) • Raetinska pruga¹⁾ (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina ¹⁾ (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Montecatini Terme) (2021.)

	Prirodna dobra (5)	Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe²⁾ (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio³⁾ (2003.)

	Nematerijalna svjetska baština (9)	Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana⁵⁾ (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.) • Transhumanca (2019)⁶⁾ • Praksa opernog pjevanja u Italiji (2023.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana ²⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1] ³⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ⁵⁾ Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala ⁶⁾ Zajedno s više zemalja

Pompeji

Povijest

Pompei • Vezuv • Potres u Pompejima 62. • Erupcija Vezuva 79. • Strani utjecaji u Pompejima

Vile	Diomedova vila • Vila misterija

Domusi	Kuća stogodišnjice • Faunova kuća • Kuća Julije Felice • Vrt bjegunaca • Kuća grčkih epigrama • Kuća Oktavija Kvarciona • Menandrova kuća • Kuća napuljskog princa • Salustijeva kuća • Kuća srebrnog vjenčanja • Kuća male fontane • Kuća kirurga • Kuća tragičnog pjesnika • Kuća Vettii

Javne građevine	Aqua Augusta • Macelij u Pompejima

rekreacija	Amfiteatar • Lupanar • Prigradske terme • Stabijske terme • Veliko kazalište • Malo kazalište

Hramovi	Apolonov hram • Izidin hram • Jupiterov hram

Umjetnost

Ahilej i Briseida • Aleksandrov mozaik • Mozaik Platonove akademije • Portret Terencija Neona • Erotska umjetnost u Pompejima i Herkulaneju • Pompejski stilovi • Konzervacija Pompeja i Herkulaneja (Pompejske freske) • Pompeji u popularnoj kulturi

Druge lokacije uništene u erupciji 79.

Herkulanej (Vila papirusa) • Oplontis (Vila Poppaea) • Stabij • Vila Boscoreale

Archaeologija


Muzeji	Nacionalni arheološki muzej • Tajni muzej

Artefakti	CIL 4.5296 • Lakšmi iz Pompeja • Kvadrat Sator (CIL IV 8123, 8623)

Izvori

Vanjske poveznice

pFad - (p)hone/(F)rame/(a)nonymizer/(d)eclutterfier! Saves Data!