Nedjelja

Ovo je glavno značenje pojma Nedjelja. Za druga značenja pogledajte Nedjelja (razdvojba).

Nedjelja je na europskom kontinentu posljednji dan u tjednu, drugi dan vikenda, koji se nalazi između subote i ponedjeljka, a povijesno je prvi dan u tjednu, što se može vidjeti i na svim kalendarima izdanim prije 1962. godine. Smatra se praznikom u zemljama s kršćanskom tradicijom, kada kršćani najčešće posjećuju crkvu. Glagol dělati u praslavenskom jeziku znači raditi.

U Gregorijanskom kalendaru, ni jedno stoljeće ne može započeti nedjeljom. U židovskom kalendaru, ni jedna godina ne može započeti nedjeljom. Bilo koji mjesec koji započinje nedjeljom imat će petak trinaesti (nesretni dan u nekim društvima).

U mnogim državama, uključujući veći dio Europe i Južne Amerike (osim Brazila), nedjelja je posljednji dan tjedna. U ostalim zemljama, uključujući Sjedinjene Države, smatra se za prvi dan, tradicionalni pogled izveden od starih Židova, Egipćana i Svetog Rimskog Carstva.

Nedjelja se smatra svetom među većim dijelom kršćana i često danom odmora i odlaska u crkvu. U četvrtoj Božjoj zapovijedi iz Biblije, prema kojoj se ravnaju Židovi i Adventisti sedmog dana, piše da se treba svetkovati sedmi dan tjedna koji je Bog odredio danom odmora, Sabat. Prema Novom zavjetu kršćani se sastaju prvog dana u tjednu (nedjeljom) u spomen na Isusovo uskrsnuće. Rimski car Konstantin I. Veliki je nedugo nakon obraćanja na kršćanstvo Konstantinovim ediktom uveo venerabili die Solis (lat. "časni dan Sunca") kao obvezni dan za svetkovanje. Taj dan su slavili i štovatelji boga Nepobjedivog Sunca (čiji je kult službeno uveo car Aurelijan, a štovao ga je i sâm Konstantin) i Mitre (glavnog boga grčko-rimske misterijske religije mitraizma).

Vidi još

• Promjena dana Gospodnjeg sa subote na nedjelju
• Nedjelja Muke Gospodnje
• Sol Invictus

Vanjske poveznice

• Gdje je nedjelja dobila svoje ime  Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. ožujka 2006. (Wayback Machine) (engl.)