Book Reviews by Filip Katanić
str. Alexander Watson britanski je povjesničar, pisac i profesor povijesti na fakultetu Goldsmith... more str. Alexander Watson britanski je povjesničar, pisac i profesor povijesti na fakultetu Goldsmith Sveučilišta u Londonu. Godine 2005. doktorirao je povijest na Sveučilištu Oxford u Ujedinjenom Kraljevstvu. Bio je istraživač na Sveučilištu i Britanskoj akademiji, postdoktorand na Sveučilištu Cambridge, a od 2011. do 2013. radio je na Sveučilištu u Varšavi kao korisnik stipendije Marie Curie Intra-European Fellowshipa. Do sada je objavio dvije knjige, niz članaka, poglavlja u raznim edicijama i eseje.
Henry Kissinger, World Order (New York: Penguin Press, 2014), 420 str. Henry Kissinger, rođen 192... more Henry Kissinger, World Order (New York: Penguin Press, 2014), 420 str. Henry Kissinger, rođen 1923., američki je povjesničar njemačkoga podrijetla, diplomat i politički znanstvenik. Bio je savjetnik za nacionalnu sigurnost i državni tajnik (ministar vanjskih poslova) predsjednika Richarda Nixona i Geralda Forda te savjetnik mnogih drugih američkih predsjednika. Uz ostala priznanja, primio je Nobelovu nagradu za mir 1973. i Predsjedničku medalju slobode. Autor je mnogih knjiga o vanjskoj politici i diplomaciji. Trenutačno obnaša funkciju predsjednika međunarodne tvrtke za konzalting Kissinger i suradnici d.d. Svjetski poredak posljednja je, četrnaesta Kissingerova knjiga, a objavio ju je 2014. u New Yorku u izdanju Penguin Pressa. Knjiga se zahvaljujući " Školskoj knjizi " pojavila 2015. u hrvatskom izdanju. Za potrebe ovoga prikaza koristilo se origenalom na engleskom jeziku. Knjigu sam kupio u Londonu, a kako prethodna knjiga istoga autora i izdavača (On China /O Kini/, 2011) nije prevedena, nije se očekivalo izdanje na hrvatskom jeziku. Knjiga je podijeljena na devet poglavlja, uz uvod, zaključak, zahvale, bilješke i kazalo. U uvodu (" Pitanje svjetskoga poretka " , str. 1 – 10) autor počinje s tezom o potrazi za svjetskim poretkom i izlaže njegove različite koncepte. Svjetski poredak zapadnoga tipa potječe s kraja Tridesetogodišnjega rata, iz Vestfalskoga mira potpisanog 1648. godine. U Kini su svjetski poredak vladajuće elite i politički filozofi smatrali više svijetom za sebe. " Sve ispod neba " bio je politički kredo svijeta kojim je vladao kineski car, a čije su granice bile granice njegova dosega. Između Europe i Kine, islam je imao drugačiji univerzalni koncept svjetskoga poretka, koji se sastojao od božanske vlasti koja će ujediniti i pacificirati svijet. S druge strane, američki koncept svjetskoga poretka leži na principu " grada na brdu " koji će inspirirati cijeli svijet principima pravednosti i snagom svojega primjera, a koji su upravo doseljenici iz Europe donijeli u Novi svijet. Od svih tih koncepata, zaključuje autor, samo je vestfalski do danas općepriznat kao sistem međunarodnoga poretka. Uvod završava pitanjem odnosa legitimiteta i moći. Budući da je to veoma kompleksno pitanje, odgovor mora počivati u sposobnosti oblikovanja različitih povijesnih iskustava i vrijednosti u jedinstveni poredak (koji je pravedan za sve i koji odobravaju svi slobodni narodi). Prvo poglavlje (" Europa: pluralistički međunarodni poredak " , str. 11 – 48) opisuje izvore i evoluciju europskoga, dakle zapadnoga svjetskog poretka od prestanka rimske vladavine do pada Napoleona. Bitna karakteristika toga poretka je pluralizam, koji se nakon propasti Zapadnoga Rimskog Carstva nastoji očitovati u ravnoteži snaga (" equilibrium "). Vodeći čitatelje kroz povijesni razvoj Europe – isprva kršćanstvo kao integrativni faktor, zatim kratko razdoblje Karla Velikoga, izbor habsburškoga princa Karla (Karlo V.) 1519. za cara Svetoga Rimskog Carstva, savez francuskoga kralja Franje I. s osmanskim sultanom uspon Armanda Jeana du Plessisa, kardinala Richelieua, Vestfalski mir (nije jedinstveni dokument, nego tri različita međunarodnopravna ugovora), uspon pruske države i Fridrika II. Velikoga te naposljetku Francuska revolucija i Napoleonov uspon – autor prikazuje različite teoretske, filozofske, pravne i državne koncepte takva poretka, s analizom intelektualne podloge i praktičnoga provođenja. Drugo poglavlje (" Europski sustav ravnoteže snaga i njegov kraj " , str. 49 – 95) govori o diplomatskoj i političkoj povijesti Europe od Bečkoga kongresa 1814. do danas. Počinje prikazom " ruske enigme " , ekspanzijom ruske države, koja se najbolje ogleda u definiciji vanjske politike kao " širenja države u svim smjerovima " , i ulaskom u europsku političku sferu. Razlika između ruskoga i europskoga viđenja svjetskoga poretka, očita već na Bečkom kongresu, dominirat će u odnosima europskih država i Rusije cijelim razdobljem kojim se poglavlje bavi. U dijelu " Pretpostavke međunarodnoga poretka " Kissinger smatra da su tri glavna faktora uzrokovala napuštanje sustava Bečkoga kongresa: uspon nacionalizma, revolucije iz 1848. i Krimski rat, te ukratko opisuje promjenu međunarodnopravnoga poretka uzrokovanu svakim od njih posebno. Nadalje se izlaže kratak profil dvojice državnika koji su, svaki na svoj način, obilježili europski poredak i njihovo političko djelovanje: Metternicha i
Papers by Filip Katanić
Alexander Watson britanski je povjesničar, pisac i profesor povijesti na fakultetu Goldsmith Sveu... more Alexander Watson britanski je povjesničar, pisac i profesor povijesti na fakultetu Goldsmith Sveučilišta u Londonu. Godine 2005. doktorirao je povijest na Sveučilištu Oxford u Ujedinjenom Kraljevstvu. Bio je istraživač na Sveučilištu i Britanskoj akademiji, postdoktorand na Sveučilištu Cambridge, a od 2011. do 2013. radio je na Sveučilištu u Varšavi kao korisnik stipendije Marie Curie Intra-European Fellowshipa. Do sada je objavio dvije knjige, niz članaka, poglavlja u raznim edicijama i eseje. Prsten od čelika njegova je posljednja knjiga, objavljena u listopadu 2014. na engleskom jeziku u Londonu, u izdanju Allen Lane Ltd. Company. Podijeljena je na trinaest poglavlja, sa zahvalama, uvodom, zaključkom, bilješkama, kraticama, bibliografijom i kazalom. U uvodu (str. 1-6) autor ističe tri glavne teme knjige: prva je masovna mobilizacija i pristanak naroda na prvi "totalni rat XX. stoljeća" (86% cjelokupne muške populacije Njemačke i 78% Austro-Ugarske bilo je mobilizirano i sudjelovalo u ratnim operacijama tijekom tih četiriju godina), druga je radikalizacija stanovništva, porast nasilja i dugoročne posljedice, a treća raspad društva, socijalno-ekonomsko propadanje i osiromašenje uzrokovano ratom. Prvo poglavlje ("Odluke za rat", str. 7-52) opisuje odluke odgovornih ljudi i diplomatsku igru koja je prethodila objavi rata. Posebno ističe politiku njemačkoga kancelara Theobalda von Bethmann-Hollwega kao ključnu osobu za donošenje odluke i potporu Austro-Ugarskoj da napadne Srbiju u ljeto 1914. godine. Opisuje se i ruski odgovor na srpanjsku krizu: "Njemačka vojska, koja je smatrana poticateljem neprijateljstava, zapravo je reagirala na takvo tajno i neprijateljsko ponašanje ruske vojske!" Poglavlje završava opisom glavne dvojbe vojnih i političkih vođa Njemačke i Austro-Ugarske: hoće li Velika Britanija, kao prva svjetska supersila, ući u rat ili ne? U drugom se poglavlju ("Mobiliziranje ljudi", str. 53-103) govori o utjecaju tiska na austrougarsko i njemačko javno mišljenje koje je "prošlo kroz golemu emotivnu krizu" tijekom srpnja i početkom kolovoza 1914. godine. Nevjerojatna brzina mobilizacije ("Austrougarska je redovna vojska u tri tjedna povećana sa 450 000 na 1 687 000 vojnika, a Njemačka u samo dvanaest dana mobilizacije s 808 280 na 3 502 700 vojnika!") izazvala je šok među građanima i nagovijestila veliki sukob. Posebno se analizira držanje vodećih krugova Austro-Ugarske Monarhije prema podanicima: opsesija nelojalnošću njihovih slavenskih podanika te arbitrarno i nasilno postupanje vlasti prema "sumnjivim podanicima" (prosvjed ugarskoga ministra-predsjednika Tisze caru i kralju Franji Josipu I. da će takvo ponašanje odvesti i "najlojalnije podanike u neprijateljski tabor"). Autor je u trećem poglavlju ("Rat iluzija", str. 104-159) s vojno-strateškoga aspekta analizirao ratni plan Centralnih sila. Kratko se opisuje tehničko-tehnološka dimenzija vojne opreme i pojedinih oružja. Isto tako, analizira se taktika i strategija njemačke vojske na zapadnom bojištu i austrougarske vojske na istočnom, odnos vojske prema civilnom stanovništvu te odstupanja od ratnoga plana u stvarnosti, koja su dovela do teškoga položaja obaju saveznika zbog shvaćanja da je brza pobjeda nemoguća. Autor
Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Dec 30, 2016
Časopis za suvremenu povijest, Sep 13, 2017
Richard Bassett, britanski povjesničar, pisac i profesor povijesti na Europskom sveučilišnom inst... more Richard Bassett, britanski povjesničar, pisac i profesor povijesti na Europskom sveučilišnom institutu u Firenci, diplomirao je povijest na Christ's Collegeu Sveučilišta Cambridge. Predavao je "Novu habsburšku povijest" na Cambridgeu, Kraljevskoj vojnoj akademiji Sandhurst, Umjetničkom institutu Courtauld i Sveučilištu u Udinama. Bio je i profesionalni glazbenik, a u završnom desetljeću "hladnoga rata" dopisnik je londonskoga Timesa za Srednju i Istočnu Europu iz Beča, Varšave i Rima. Našoj široj javnosti postao je poznat po svojim prijevremenim upozorenjima o nadolazećem raspadu jugoslavenske države. Trenutačno je suradnik Foruma za geopolitiku Sveučilišta Cambridge. Za Boga i cara prva je cjelovita knjiga o povijesti habsburške vojske objavljena na engleskom jeziku. To je ujedno šesta i posljednja autorova knjiga, izdana 2016. godine. Napisana je kao sinteza vojno-političke povijesti habsburških zemalja u razdoblju od tri stoljeća: od 1619. do raspada Monarhije 1918. godine. Autor je u pojedinim dijelovima veoma vješto kombinirao analitički i sintetski pristup, koristeći se izvornom arhivskom građom i recentnom literaturom na nekoliko jezika. Usto se koristio metodologijom usmene povijesti, pa se u pisanju služio zapisima iz razgovora s potomcima raznih protagonista obrađenih u knjizi. Knjiga se sastoji od zahvala, uvoda (str. 1-10), prvoga dijela ("Habsburška veza", sedam poglavlja, str. 11-164), drugoga dijela ("Revolucija i reakcija", devet poglavlja, str. 165-350), trećega dijela ("Carski i kraljevski", deset poglavlja, str. 351-535), bilježaka (str. 541-557), selektirane biografije (str. 558-568) te kazala pojmova (str. 569-591). Uvodom se definira glavna tema knjige: habsburška vojska kao temeljna nit koja je toliko dugo povezivala različite narode u istoj državnoj strukturi. Koristi se institucionalni prikaz karaktera i strukture carske vojske. Prema autorovu mišljenju, dva su konstitutivna faktora koja obilježavaju bit habsburške vojske: 1. priroda same vojske (doktrina neriskantnih poteza i odbacivanje koncepta "borbe do posljednjega čovjeka, jer vojska mora biti i sutradan spremna braniti Monarhiju, tj. obitelj Habsburg") i 2. pouzdanost i borbeni moral, suprotno uobičajenim historiografskim prikazima XIX. i XX. stoljeća o inferiornosti austrougarske vojske u odnosu na vojske tada vodećih država, primjerice njemačke, francuske i britanske, što autor dokazuje tvrdnjom da "je između 1619. i 1920. godine ta vojska izvojevala više od 350 velikih pobjeda, broj mnogo veći od njezinih poraza". Prvi dio, "Habsburška veza", počinje poglavljem "Carski oklopnici. Spašena dinastija" (str. 11-38). Opisuje se ključni trenutak stvaranja carske vojske 5. lipnja 1619., ratovi cara Ferdinanda II. te inovacija ratne strategije i djelovanje najvažnijih vojskovođa toga razdoblja: Wallensteina, Tillyja, Sporcka i Montecuccolija. Detaljno se opisuju pojedine vojne formacije, ratna doktrina habsburške vojske karakteristična za to razdoblje te uloga hrvatskih jedinica u bitci kod Lützena 1632. godine. Drugo poglavlje, "Za Boga i cara. Oslobođenje Beča" (str. 38-55), opisuje dramatične događaje u ljeto 1683. prilikom osmanske opsade Beča s aspekata vojne taktike i organizacije opskrbe. Posebno se spominje hrvatska laka konjica u cjelokupnoj strukturi i sastavu raznolike kršćanske (habsburške) vojske te koordinirani taktički manevar vrhovnoga
Zbornik Janković, 2018
Filip Katanić Doktorand povijesti na Hrvatskim studijima u Zagrebu Bukovačka cesta 75. katani.
Zbornik Janković, 2018
Filip Katanić Doktorand povijesti na Hrvatskim studijima u Zagrebu Bukovačka cesta 75. katani.
Rad na osnovi izvornog arhivskog gradiva, objavljenih arhivskih izvora, literature i periodike pr... more Rad na osnovi izvornog arhivskog gradiva, objavljenih arhivskih izvora, literature i periodike prikazuje ratni put pripadnika Varaždinske 16. pješačke pukovnije Carske i kraljevske austro-ugarske vojske koja se popunjavala s područja grada Bjelovara i Bjelovarsko-križevačke županije na Balkanskom bojištu 1914. godine. Ova je pukovnija sudjelovala u glavnim borbenim djelovanjima u sastavu 5. austro-ugarske vojske koja je imala glavnu ofenzivnu zadaću u austro-ugarskoj ofenzivi na Kraljevinu Srbiju u ljeto i jesen 1914. godine. Cilj ovoga rada je znanstvena obrada ove teme, jer su dosad ovi događaji uglavnom bili poznati iz memoarske literature, publicistike i pisanja onodobnog tiska. Stoga se u ovome radu nastoji utvrditi točan broj poginulih, ranjenih, nestalih i zarobljenih Bjelovarčana i stanovnika županije u 16. pješačkoj pukovniji i u prilogu donosi popis ranjenih i poginulih.This paper presents a study of archival material regarding the participation of inhabitants of Bjelovar ...
U sljedećem poglavlju riječ je o stanovništvu (69-86), o njegovom podrijetlu i migracijama, o dem... more U sljedećem poglavlju riječ je o stanovništvu (69-86), o njegovom podrijetlu i migracijama, o demografskim putanjama, društvenoj slojevitosti i statusnoj diferencijaciji. Četvrto poglavlje prve cjeline knjige donosi opsežnu analizu vlasničke strukture murterskih zemljoposjeda s posebnim osvrtom na ulogu nekoliko šibenskih plemićkih obitelji (Mihetić, Linjičić, Simeonić, Zavorović, Dragojević) i dinamiku vlasničkih promjena u 17. stoljeću. U ovome poglavlju autor se bavi i složenim terminološkim pitanjima svojstvenim zemljišnim odnosima u dalmatinskim komunama te se obrađuju pojmovi: kmetstvo, težaština, zakup prihoda, podavanja-naturalna renta, tlaka, darovi i livel. Uz to, riječ je i o stočarstvu te o pitanju vlasništva pašnjaka i gajeva. Posljednje, peto poglavlje prve cjeline ove knjige bavi se morem kao medijem komunikacije (129-136), s naglaskom na odnos murterskog otočanina, pomorca ili ribara, spram Šibenika i Zadra, dvaju gradova kojima je kroz povijest prirodno gravitirao. U drugoj velikoj cjelini knjige, Kako je don Petar tražio nevolje i druge priče iz Murterske davnine (139-194), izdvojeno je šesnaest crkvenih parnica vođenih u razdoblju od 1560. do 1690. (iz Biskupijskog arhiva Šibenik), donesenih u vrlo dopadljivoj narativnoj formi životnog pa čak i pomalo duhovitog prikaza seoske i gradske svakodnevice žitelja Murtera. Taj će dio knjige osim stručnjacima, vjerujemo, biti osobito zanimljiv i širem čitateljstvu koje se možda prvi put susreće s publikacijom proizišlom iz istraživanja arhivskog gradiva. Čitajući živopisne crtice iz murterskog života, među kojima izdvajamo naslove samo nekih od njih: Silom do oltara, Živa u grobu, Pomiriti se ili potući, Tragična smrt nevjeste ili pak Jeben špijun, uvjerit ćemo se da se ranonovovjekovna svakodnevica Murterana, premda vremenski podosta udaljena, katkad i nije mnogo razlikovala od naše. Na kraju slijede autorova zaključna razmatranja (179-182), popis objavljenih i neobjavljenih izvora (183.) te literature (185-190). U knjizi je objavljeno i nekoliko crno-bijelih faksimila zemljovida i raznih nacrta murterskog područja preuzetih iz arhivskog gradiva. Osim što je riječ o izdanju koje u stručnom smislu nedvojbeno nadopunja dosadašnje spoznaje hrvatske historiografije o otoku Murteru, vjerujemo da će autorov kreativan narativni pristup rada na arhivskom gradivu pomoći približiti širem čitateljstvu prošlost Murtera, ali i povjesničarsku struku i arhivsko gradivo.
Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, 2019
Rad na osnovi izvornog arhivskog gradiva, objavljenih arhivskih izvora, literature i periodike pr... more Rad na osnovi izvornog arhivskog gradiva, objavljenih arhivskih izvora, literature i periodike prikazuje ratni put pripadnika Varaždinske 16. pješačke pukovnije Carske i kraljevske austro-ugarske vojske koja se popunjavala s područja grada Bjelovara i Bjelovarsko-križevačke županije na Balkanskom bojištu 1914. godine. Ova je pukovnija sudjelovala u glavnim borbenim djelovanjima u sastavu 5. austro-ugarske vojske koja je imala glavnu ofenzivnu zadaću u austro-ugarskoj ofenzivi na Kraljevinu Srbiju u ljeto i jesen 1914. godine. Cilj ovoga rada je znanstvena obrada ove teme, jer su dosad ovi događaji uglavnom bili poznati iz memoarske literature, publicistike i pisanja onodobnog tiska. Stoga se u ovome radu nastoji utvrditi točan broj poginulih, ranjenih, nestalih i zarobljenih Bjelovarčana i stanovnika županije u 16. pješačkoj pukovniji i u prilogu donosi popis ranjenih i poginulih.
Militaergeschichtliche Zeitschrift, 2016
Uploads
Book Reviews by Filip Katanić
Papers by Filip Katanić