Solanum

Solanum; Sakup ti panawen: Eoseno aginggana iti kaudian PreЄ Є O S D C P T J K Pg N
	Solanum seaforthianum
Taksonomia
Pagarian:	Plantae
Klado:	Tracheophytes
Klado:	Angiospermae
Klado:	Eudicotidae
Klado:	Asterids
Urnos:	Solanales
Pamilia:	Solanaceae
Subpamilia:	Solanoideae
Tribu:	Solaneae
Henero:	Solanum; L.
Subhenero
	Bassovia; Leptostemonum; Lyciosolanum; Solanum; (but see text)
Kapada a nagan
	Androcera Nutt.; Aquartia Jacq.; Artorhiza Raf.; Bassovia Aubl.; Battata Hill; Bosleria A.Nelson; Ceranthera Raf.; Cliocarpus Miers; Cyphomandra Mart. ex Sendtn.; Diamonon Raf.; Dulcamara Moench; Lycopersicon Mill.; Melongena Mill.; Normania Lowe; Nycterium Vent.; Ovaria Fabr.; Parmentiera Raf. (saan a DC.: agdama nga okupado); Petagnia Raf.; Pheliandra Werderm.; Pseudocapsicum Medik.; Scubulus Raf.; Solanastrum Fabr.; Solanocharis Bitter; Solanopsis Bitter; Triguera Cav.

Ti Solanum ket ti dakkel ken agdumaduma a henero dagiti agsabsabong a mula, a mangiraman kadagiti tallo nga apit ti makan iti nangato a kinapangruna iti ekonomia, ti patatas, ti kamatis ken ti tarong. Daytoy ket aglaon pay kadagiti nightshades ken dagiti horse nettle, ken dagiti pay mula a naimuyongan para kadagiti ornamental a sabong ken bungada.

Mangipakita ti sebbangan ti Solanum iti adu a sakup iti kababalin a panagtubo, kas ti tinawen ken dagiti perenial, dagiti agkalatkat, babassit unay a mula, babassit a mula, ken dagiti bassit a kayo. Adu kadagiti dati a nawaya a henero a kas ti Lycopersicon (dagiti kamatis) ken Cyphomandra ket nairamandan iti Solanum a kas dagiti subhenero wenno dagiti seksion. Isu a, ti henero ita nga aldaw ket aglaon kadagiti agarup a 1,500–2,000 a sebbangan.

Nagan

Ti kadawyan a nagan ket immuna idi nga inusar babaen ni Plinio ti Laklakay (23–79) para iti maysa a mula nga ammo pay a kas strychnos, mabalin daytoy a ti S. nigrum. Ti deribabasionna ket di nalawag, mabalin a nagtaud manipud iti balikas a Latin iti sol, a ti kayatna a sawen ket "init", a mangibagbaga iti kasasaadna a kas mula iti init. Ti sabali pay a posibilidad ket ti ramudna idi a solare, a ti kayatna sawen ket "agpabang-ar", wenno solamen, a ti kayatna a sawen ket "nam-ay", a mangibaga iti makabang-ar nga epekto no kanen ti mula.^[3]

Dagiti nightshade

Ti sebbangan a kadawyan a makunkuna a nightshade iti Amianan nga Amerika ken Britania ket ti Solanum dulcamara, makunkuna pay a bittersweet wenno woody nightshade. Makasabidong dagiti bulong ken dagiti nalabbasit a berryna, ti aktibo a prinsipio ket ti solanine, a pakaigapuanan dagiti panagkuyegyeg ken patay no makakaan iti adu. Ti nangisit a nightshade (S. nigrum) ket kadawyan pay a maikeddeng a makasabidong, ngem ti napno a naluom ken bulong ket linutluto ken sinidsida kadagiti dadduma a lugar. Ti makapatay a nightshade (Atropa belladonna) ket saan a henero ti Solanum, ngem kameng ti pamilia ti Solanaceae.

Dagiti makan nga apit

Kaaduan dagiti parte ti mula, a naipangpangruna dagiti berde aparte ken saan a naluom a bunga, ket makasabidong iti tattao (ngem saan met a kasta kadagiti ayup), ngem adu kadagiti sebbangan ket addaan kadagiti makan a parte, kas dagiti bunga, bulbulong, wenno dagiti bagas ti ramut. Adda dagiti tallo nga apit a naimuymuyong ken inap-apit a makan babaen ti tattao kadagiti napalabas a siglo, ken adun a naimuyongan iti sangalubongan :

Kamatis, S. lycopersicum
- Dagiti karuay ti kamatis ket sagpaminsan a naimulmula manipud iti S. lycopersicum ken dagiti naatap a sebbangan ti kamatis a kas ti S. pimpinellifolium, S. peruvianum, S. cheesmanii, S. galapagense, S. chilense, kdpy. (Dagiti kasta a karuay ket mairaman—dagiti dadduma—ti Bicentennial, Dwarf Italian, Epoch, Golden Sphere, Hawaii, Ida Red, Indigo Rose,^[4] Kauai, Lanai, Marion, Maui, Molokai, Niihau, Oahu, Owyhee, Parma, Payette, Red Lode, Super Star, Surecrop, Tuckers Forcing, V 121, Vantage, Vetomold, and Waltham.)^[5]
Potatas, S. tuberosum, ti maikapat a kaaduan nga apit ti makan.
Tarong (ammo pay a kas brinjal wenno aubergine), S. melongena

Dagiti sabali pay a sebbangan a rehional a nangruna nga apit a makan, a kas ti tarong ti Etiopia ken ti gilo (S. aethiopicum), naranjilla wenno lulo (S. quitoense), turkey berry (S. torvum), pepino (S. muricatum), dagiti tallo a kamatis wenno tamarillo (S. betaceum), wenno dagiti "bush tomato" (dagiti nadumaduma a sebbangan ti Australia).

Dagiti ornamental

Dagiti sebbangan a kaaduan a nakitkita iti panangimuyong a kas dagiti ornamental a mula ket dagiti sumaganad:-

S. aviculare (masanas ti kangaroo)
S. capsicastrum (palso a seresa ti Herusalem, seresa ti panaglalam-ek)
S. crispum (patatas-kayo ti Chile)
S. laciniatum (mansanas ti kangaroo)
S. laxum (potato vine)
S. pseudocapsicum (seresa ti Paskua, seresa ti panaglalam-ek)
S. rantonnetii (blue potato bush)
S. seaforthianum (Italiano a hasmin, St. Vincent lilac)
S. wendlandii (sabong ti paradiso, agkalatkat a patatas)^[6]

Agas

Dagiti pannakasabidong a mainaig kadagiti sumagmamano a sebbangan ti Solanum ket adu dagitoy ket mabalinda makapatay. Nupay kasta, adda dagiti nadumaduma a sebbangan a lokal nga inus-usar a kas agas, a naipangpangruna dagiti patneng a tattao a nabayagen a nagus-usar kadagitoy.

Ekolohia

Naus-usar dagiti sebbangan ti Solanum a kas makan a mula babaen ti alimbubudo kadagiti sumagmamano a sebbangan ti Lepidoptera (dagiti kulibangbang ken dagiti burburs).

Sistematika

Ti henero ket pinundar babaen ni Carl Linnaeus idi 1753.^[7] Problematiko dagiti subdibisionna, ngem nagin-inut a nakaala iti konsenso.

Ti sumaganad a listaan ket probisional a listaan dagiti tradisional a subdibision ti henero, a maikuyog kadagiti sumagmamano a nadayeg a sebbangan.^[7] Adu kadagiti subhenero ken dagiti seksion ket mabalin a saan nga umiso; probisionalda maus-usar ditoy gapu ta ti pilohenio iti daytoy a henero ket saan pay a napno a nasolbar ken adu dagiti sebbangan ti napategan manen.

Ti kladistiko a panagusig iti datos ti panagsasaruno ti DNA ket mangisingasing a dagiti agdama a subdibision ken dagiti pannakairanngo ket kaaduanda nga imbalido. Ad-adu komapay dagiti subhenero a mabigbigan, a ti Leptostemonum laeng iti agdama ti mabalin a nalawag a mabingbingay kadagiti seksion. Iti naipangruna, daytoy ket mangiraman a kas nangruna a taudan dagiti nadumaduma a kameng dagiti tradisional a seksion ti Cyphomandropsis ken ti daan a henero ti Cyphomandra.^[2]

Subhenro ti Bassovia

Seksion ti Allophylla

Solanum granuloso-leprosum

Seksion ti Cyphomandropsis

Solanum glaucophyllum Desf. – Waxy-leaved nightshade

Seksion ti Pachyphylla

Subhenero ti Leptostemonum

Bunga ti Lima-minutos a mula (*S. atropurpureum*)

Sabsabong ti Shrubby nightshade (*S. robustum*)

Sabsabong ti Giant potatocreeper (*S. wendlandii*)

Bunga ti Porcupine tomato (*S. pyracanthum*)

Seksion ti Acanthophora

Solanum aculeatissimum Jacq. – Indian nightshade
Solanum atropurpureum Schrank – Lima-minutos a mula
Solanum capsicoides – Cockroach berry, polohauaiʻi (Polinesio)
Solanum mammosum – Nipplefruit, buga a suso, suso ti nuang, "mansans ti Sodom"
Solanum palinacanthum Dunal
Solanum viarum Dunal – Tropical soda apple

Seksion ti Androceras: 12 spp.^[8]

Serye ti Androceras
Serye ti Violaceiflorum
Serye ti Pacificum

Seksion ti Anisantherum
Seksion ti Campanulata
Seksion ti Crinitum
Seksion ti Croatianum
Seksion ti Erythrotrichum

Solanum robustum H.L.Wendl. – Shrubby nightshade

Seksion ti Graciliflorum
Seksion ti Herposolanum

Solanum wendlandii Hook.f. – Giant potatocreeper

Seksion ti Irenosolanum

Solanum incompletum Dunal – Pōpolo kū mai (Hawaiʻi)
Solanum nelsonii Dunal – Nelson's horsenettle, ʻĀkia (Hawaiʻi)
Solanum sandwicense Hook. & Arn. – Hawaiian horsenettle, Pōpoloʻaiakeakua (Oʻahu, Kauaʻi)

Seksion ti Ischyracanthum
Seksion ti Lasiocarpa

Solanum lasiocarpum Dunal
Solanum pseudolulo – lulo de perro (Colombia)
Solanum quitoense – lulo (Colombia), naranjilla (Ecuador)
Solanum sessiliflorum – Cocona

Seksion ti Melongena

Solanum aculeastrum – Soda apple, sodaapple nightshade, goat apple, poison apple, "bitter-apple"
Solanum campechiense – Redberry nightshade
Solanum carolinense – Carolina horsenettle, radical weed, sand brier, devil's tomato, "bull nettle", "tread-softly", "apple of Sodom", "wild tomato" (southeastern United States)
Solanum citrullifolium A.Braun – Watermelon nightshade (akin-abagatan nga Estados Unidos)
Solanum dimidiatum Raf. – Torrey's nightshade
Solanum elaeagnifolium – Silver-leaved nightshade, prairie berry, silverleaf nettle, white horsenettle, silver nightshade, "bull-nettle", "trompillo" (Espaniol); Silver-leaf bitter-apple, satansbos (Abagatan nga Aprika)
Solanum heterodoxum Dunal – Melon-leaved nightshade
Solanum incanum L.
Solanum linnaeanum – Devil's apple, "apple of Sodom"
Solanum macrocarpon L.
Solanum marginatum L.f. – White-margined nightshade
Solanum melongena – Eggplant, aubergine (mairaman ti S. ovigerum)
Solanum rostratum Dunal – Buffalo bur, Texas thistle
Solanum sisymbriifolium Lam. – Sticky nightshade, fire-and-ice
Solanum virginianum L.

Seksion ti Micracantha

Solanum jamaicense Mill. – Jamaican nightshade
Solanum lanceifolium Jacq. – Lance-leaved nightshade
Solanum tampicense Dunal – Wetland nightshade

Seksion ti Monodolichopus
Seksion ti Nycterium
Seksion ti Oliganthes

Solanum aethiopicum – Ethiopian eggplant, nakati, mock tomato, Ethiopian nightshade; including S. gilo (scarlet eggplant, Gilo or jiló)
Solanum centrale – Australian desert raisin, bush raisin, bush sultana, "bush tomato", akatjurra (Alyawarre), kampurarpa (Pitjantjatjara), merne akatyerre (Arrernte), kutjera
Solanum cleistogamum – "bush tomato", merne mwanyerne (Arrernte)
Solanum ellipticum – Potato bush, "bush tomato"
Solanum pyracanthos Lam. – Porcupine tomato, Devil's Thorn
Solanum quadriloculatum F.Muell. – "bush tomato", "wild tomato" (Australia)

Seksion ti Persicariae

Solanum bahamense L. – Bahama nightshade, canker berry, berengena de playa
Solanum ensifolium Dunal – Erubia

Seksion ti Polytrichum
Seksion ti Pugiunculifera
Seksion ti Somalanum
Seksion ti Torva

Solanum asteropilodes
Solanum chrysotrichum Schltdl. – Giant devil's-fig
Solanum lanceolatum – Orangeberry nightshade
Solanum paniculatum – Jurubeba
Solanum torvum – Turkey berry, devil's fig, prickly nightshade, shoo-shoo bush, wild eggplant, pea eggplant

Subhenero ti Lyciosolanum

Solanum guineense L.

Subhenero ti Solanum sensu stricto

Jasmine nightshade (sabsabong ti *S. laxum*)

Bunga it Currant tomato (*S. pimpinellifolium*)

Nangisit a patatas ti Andes (*S. tuberosum*)

Bunga ti Yellow nightshade (*S. villosum*)

Seksion ti Afrosolanum
Seksion ti Anarrhichomenum

Solanum baretiae^[9]

Seksion ti Archaesolanum

Solanum aviculare – Poroporo (New Zealand), kangaroo apple (Australia)

Seksion ti Basarthrum

Solanum catilliflorum^[10]
Solanum muricatum – Pepino dulce, pepino melon, melon pear, "pepino", "tree melon"
Solanum perlongistylum^[10]
Solanum tergosericeum^[11]

Seksion ti Benderianum
Seksion ti Brevantherum

Solanum bullatum
Solanum erianthum D.Don – Potato tree, "mullein nightshade"
Solanum mauritianum – Woolly nightshade, ear-leaved nightshade, flannel weed, bugweed, tobacco weed, kerosene plant, "wild tobacco" (Australia)
Solanum evolvuloides

Seksion ti Dulcamara

Solanum crispum – Chilean potato vine, Chilean nightshade, Chilean potato tree
Solanum dulcamara – Bittersweet
Solanum imbaburense
Solanum laxum Spreng. – Jasmine nightshade
Solanum leiophyllum
Solanum seaforthianum Andrews – Brazilian nightshade
Solanum triquetrum Cav. – Texas nightshade
Solanum wallacei – Wallace's nightshade, Catalina nightshade, Clokey's nightshade, "wild tomato" (mairaman ti S. clokeyi)
Solanum xanti – Purple nightshade, San Diego nightshade

Seksion ti Herpystichum
Seksion ti Holophylla

Solanum diphyllum L. – Twin-leaved nightshade
Solanum pseudocapsicum – Jerusalem cherry, Madeira winter cherry, "winter cherry" (mairaman ti S. capsicastrum)
Solanum pseudoquina (including S. inaequale Vell.)

Seksion ti Juglandifolia

Seksion ti Lemurisolanum
Seksion ti Lycopersicoides

Solanum lycopersicoides Dunal – Peruvian wolfpeach
Solanum sitiens

Seksion ti Lycopersicon

Solanum arcanum Peralta – "wild tomato"
Solanum chilense
Solanum corneliomulleri
Solanum huaylasense Peralta
Solanum peruvianum L. – Peruvian nightshade, "wild tomato"
Solanum cheesmaniae (L.Riley) Fosberg
Solanum chmielewskii
Solanum galapagense S.C.Darwin & Peralta
Solanum habrochaites
Solanum lycopersicum – Tomato
Solanum neorickii
Solanum pennelli
Solanum pimpinellifolium – Currant tomato

Seksion ti Macronesiotes
Seksion ti Normania
Seksion ti Petota

Solanum albornozii
Solanum bulbocastanum – Ornamental nightshade
Solanum bukasovii Juz. ex Rybin
Solanum burtonii
Solanum cardiophyllum – Heart-leaved nightshade
Solanum chilliasense
Solanum commersonii Dunal – Commerson's nightshade
Solanum demissum Lindl. – Dwarf wild potato
Solanum jamesii – Naatap a patatas
Solanum minutifoliolum
Solanum paucijugum
Solanum phureja Juz. & Bukasov
Solanum pinnatisectum Dunal – Tansy-leaved nightshade
Solanum regularifolium
Solanum stoloniferum Schltdl. – Tigna potato, Fendler's horsenettle
Solanum stenotomum (mairaman ti S. goniocalyx)
Solanum ternatum (mairaman ti S. ternifolium)
Solanum tuberosum – Patatas

Seksion ti Pteroidea
Seksion ti Quadrangulare
Seksion ti Regmandra
Seksion ti Solanum

Solanum adscendens Sendtner – Sonoita nightshade (Americas)
Solanum americanum Mill. – American nightshade, American black nightshade, glossy nightshade (Kaamerikaan, Hawaiʻi)
Solanum chenopodioides Lam. – Goosefoot nightshade, slender nightshade (mairaman ti S. gracilius)
Solanum douglasii Dunal – Green-spotted nightshade
Solanum interius Rydb.
Solanum nigrescens M.Martens & Galeotti – Divine nightshade
Solanum nigrum L. – Europeano a nnagisit a nightshade, "nangisit a nightshade"
S. nigrum guineense- "Garden Huckleberry"
Solanum pseudogracile Heiser – Glowing nightshade
Solanum ptychanthum – West Indian nightshade, Eastern black nightshade
Solanum retroflexum – Wonderberry, sunberry
Solanum sarrachoides – Hairy nightshade
Solanum scabrum Mill. – Garden huckleberry
Solanum triflorum Nutt. – Cut-leaved nightshade
Solanum villosum Mill. – Yellow nightshade

Dagiti dadduma pay a nadayeg a sebbangan

Sabsabong ti Bluewitch nightshade (*S. umbelliferum*)

Solanum amygdalifolium Steud.
Solanum bellum
Solanum cajanumense
Solanum chimborazense
Solanum chrysasteroides
Solanum cinnamomeum
Solanum conocarpum Rich. ex Dunal – Marron bacoba
Solanum cowiei Martine
Solanum cremastanthemum
Solanum davisense Whalen – Davis' horsenettle
Solanum densepilosulum
Solanum donianum Walp. – Mullein nightshade
Solanum dolichorhachis
Solanum fallax
Solanum ferox L. – Hairy-fruited eggplant, Thai hairy-fruited eggplant
Solanum fortunense
Solanum furcatum – Forked nightshade
Solanum glabratum Dunal
Solanum haleakalaense H.St.John
Solanum hindsianum Benth. – Hinds' nightshade
Solanum hypermegethes
Solanum hypocalycosarcum
Solanum interandinum
Solanum latiflorum
Solanum leucodendron
Solanum lumholtzianum Bartlett – Sonoran nightshade
Solanum luteoalbum (including S. semicoalitum)
Solanum lycocarpum – Wolf apple, fruta-de-lobo, lobeira (Brazil)
Solanum melissarum Bohs
Solanum nudum Dunal – Forest nightshade
Solanum ovum-fringillae
Solanum paralum
Solanum parishii A.Heller – Parish's nightshade
Solanum physalifolium Rusby
Solanum pinetorum
Solanum polygamum Vahl – Cakalaka berry
Solanum pyrifolium Lam.
Solanum pubescens Willd.
Solanum riedlei Dunal – Riedle's nightshade
Solanum rudepannum Dunal
Solanum rugosum Dunal – tabacon aspero
Solanum sibundoyense
Solanum sodiroi (including S. carchiense)
Solanum sycocarpum
Solanum tenuipes Bartlett – Fancy nightshade
Solanum tobagense
Solanum trilobatum L.
Solanum umbelliferum – Bluewitch nightshade
Solanum verrogeneum Berengena
Solanum violaceum Ortega
Solanum viride Spreng. – Green Nightshade
Solanum woodburyi Howard – Woodbury's nightshade

Dati a naikabil ditoy

Ti *Lycianthes rantonnetii* ken dagiti congenerna ken masansanda idi a naikabil iti *Solanum*

Adda dagiti sumagmamano a mula kadagiti sabali a henero ket dati a naikabil iti Solanum:

Chamaesaracha coronopus (kas S. coronopus)
Lycianthes biflora (kas S. multifidum Buch.-Ham. ex D.Don)
Lycianthes denticulata (kas S. gouakai var. angustifolium ken var. latifolium)
Lycianthes lycioides (kas S. lycioides var. angustifolium)
Lycianthes mociniana (kas S. uniflorum Dunal in Poir. ken S. uniflorum Sessé & Moc.)
Lycianthes rantonnetii (kas S. rantonnetii, S. urbanum var. ovatifolium ken var. typicum)
Dagiti di naikeddeng a sebbangan ti Lycianthes ket naibagbaga kadagiti nagan a kas ti S. chrysophyllum, S. ciliatum Blume ex Miq., S. corniculatum Hiern, S. lanuginosum, S. loxense, S. mucronatum, S. retrofractum var. acuminatum, S. violaceum Blume, S. violifolium f. typicum, S. virgatum notst β albiflorum, S. uniflorum Lag. or S. uniflorum var. berterianum.

Dagiti nagibasaran

^ "fossilworks". Naiyarkibo manipud iti kasisigud idi 2019-04-17. Naala idi 2019-02-08.
^ ^a ^b "Solanum L." Germplasm Resources Information Network. United States Department of Agriculture. 2009-09-01. Naiyarkibo manipud iti kasisigud idi 2013-10-30. Naala idi 2013-07-15.
^ Quattrocchi, U. (2000). CRC World Dictionary of Plant Names. Vol. 4. USA: Taylor and Francis. p. 2058. ISBN 978-0-8493-2678-3.
^ "Purple tomato debuts as 'Indigo Rose' | OSU Extension Service". Extension.oregonstate.edu. Naala idi 2018-06-25.
^ "Vegetable Cultivar Descriptions for North America | Cucurbit Breeding". Cuke.hort.ncsu.edu. Naala idi 2018-06-25.
^ RHS A-Z encyclopedia of garden plants. United Kingdom: Dorling Kindersley. 2008. p. 1136. ISBN 978-1-4053-3296-5.
^ ^a ^b "Solanum Phylogeny". Solanaceae Source. Natural History Museum. Naala idi 2009-11-01.
^ Whalen, Michael D (1979). "Allozyme Variation and Evolution in Solanum Section Androceras". Systematic Botany. 4 (3): 203. doi:10.2307/2418419. JSTOR 2418419.
^ Tepe, E. J.; Ridley, G.; Bohs, L. (2012). "A new species of Solanum named for Jeanne Baret, an overlooked contributor to the history of botany" (PDF). PhytoKeys. 2012 (8): 37–47. doi:10.3897/phytokeys.8.2101. PMC 3254248. PMID 22287929.
^ ^a ^b Anderson, G. J.; Martine, C. T.; Prohens, J.; Nuez, F. (2006). "Solanum perlongistylum and S. catilliflorum, New Endemic Peruvian Species of Solanum, Section Basarthrum, Are Close Relatives of the Domesticated Pepino, S. muricatum". Novon: A Journal for Botanical Nomenclature. 16 (2): 161–167. doi:10.3417/1055-3177(2006)16[161:SPASCN]2.0.CO;2. ISSN 1055-3177.
^ Ochoa, C. M. (2006). "Solanum tergosericeum (Solanaceae sect. Basarthrum): A new species from Peru" (PDF). Phytologia. 88 (2): 212–215. Naiyarkibo manipud iti kasisigud (PDF) idi 2012-03-05. Naala idi 2019-02-08.

Dagiti akinruar a silpo

Dagiti midia a mainaig iti Solanum iti Wikimedia Commons
Dagiti datos a mainaig iti Solanum iti Wikispecies

[1] "fossilworks". Naiyarkibo manipud iti kasisigud idi 2019-04-17. Naala idi 2019-02-08.

[grin-2] "Solanum L." Germplasm Resources Information Network. United States Department of Agriculture. 2009-09-01. Naiyarkibo manipud iti kasisigud idi 2013-10-30. Naala idi 2013-07-15.

[3] Quattrocchi, U. (2000). CRC World Dictionary of Plant Names. Vol. 4. USA: Taylor and Francis. p. 2058. ISBN 978-0-8493-2678-3.

[4] "Purple tomato debuts as 'Indigo Rose' | OSU Extension Service". Extension.oregonstate.edu. Naala idi 2018-06-25.

[5] "Vegetable Cultivar Descriptions for North America | Cucurbit Breeding". Cuke.hort.ncsu.edu. Naala idi 2018-06-25.

[RHSAZ-6] RHS A-Z encyclopedia of garden plants. United Kingdom: Dorling Kindersley. 2008. p. 1136. ISBN 978-1-4053-3296-5.

[usda2006-7] "Solanum Phylogeny". Solanaceae Source. Natural History Museum. Naala idi 2009-11-01.

[8] Whalen, Michael D (1979). "Allozyme Variation and Evolution in Solanum Section Androceras". Systematic Botany. 4 (3): 203. doi:10.2307/2418419. JSTOR 2418419.

[9] Tepe, E. J.; Ridley, G.; Bohs, L. (2012). "A new species of Solanum named for Jeanne Baret, an overlooked contributor to the history of botany" (PDF). PhytoKeys. 2012 (8): 37–47. doi:10.3897/phytokeys.8.2101. PMC 3254248. PMID 22287929.

[AndersonMartine2006-10] Anderson, G. J.; Martine, C. T.; Prohens, J.; Nuez, F. (2006). "Solanum perlongistylum and S. catilliflorum, New Endemic Peruvian Species of Solanum, Section Basarthrum, Are Close Relatives of the Domesticated Pepino, S. muricatum". Novon: A Journal for Botanical Nomenclature. 16 (2): 161–167. doi:10.3417/1055-3177(2006)16[161:SPASCN]2.0.CO;2. ISSN 1055-3177.

[ochoa-11] Ochoa, C. M. (2006). "Solanum tergosericeum (Solanaceae sect. Basarthrum): A new species from Peru" (PDF). Phytologia. 88 (2): 212–215. Naiyarkibo manipud iti kasisigud (PDF) idi 2012-03-05. Naala idi 2019-02-08.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]