Baffinov otok
Baffinov otok
| |
|---|---|
 | |
| Podaci | |
| Lokacija | Atlantski ocean |
| Država |  Kanada
|
| Površina | 507 451 km² |
| Broj stanovnika | 10 745 |
 | |
Baffinov otok ili Baffinova Zemlja (inuktitut ᕿᑭᖅᑖᓗᒃ, Qikiqtaaluk [qikiqtaːluk], engleski Baffin Island, francuski île de Baffin, Terre de Baffin), najveći kanadski otok,[1] koji leži na sjeveru Atlanskog oceana, gotovo sav unutar sjeverne obratnice.
Baffinov otok leži između Grenlanda i Labradora, i svojom dužinom od 1 500 km zatvara Hudsonov zaljev. Administrativno pripada kanadskom teritoriju - Nunavut. To je dobro razvedeni otok sa brojnim fjordovima, i planinama po kojima klize veliki glečeri. geološki pripada subregiji Kanadski štit koja upravo po Baffinovom otoku ima svoj najviši dio, pa najviša planina ima 2 147 m. [1] Baffinov otok sa svojom površinom od 507 451 km² [1]je najveći kanadski otok, i 5 na svijetu, ali je zbog polarne klime gotovo nenaseljen. Nešto malo njegovih stanovnika, od kojih su većina Inuiti, živi po obalnim naseljima. Najveći i glavni grad je Iqaluit u kom živi 6 699 stanovnika, a to je preko polovice stanovništva otoka. [2]
Na istočnom dijelu otoka, točnije na poluotoku Cumberland je 1972. osnovan Nacionalni park Auyuittuq na površini od 21 471 km² sa ciljem da se sačuva arktički biljni i životinjski svijet. [1]
Na krajnjem sjeveru otoka, kod rijeke Mary, pronađene su 1962. velike količine željeza koje se još uvijek ne eksploatiraju (iako ima planova i investitora), a kod mjesta Nanisivik se između 1976. i 2002. kopalo srebro, olovo i cink, pa je on tad bio najsjeverniji rudnik na svijetu. [1]
Pretostavlja se da su do Baffinov otok prvi doplovili Vikinzi još u 11. vijeku, ali je prvi Evropljanin za kog se pouzdano zna do njega doplovio engleski pomorac Martin Frobisher za svojih pokušaja između 1576. - 1578., da pronađe Sjeverozapadni prolaz prema Pacifiku. [1]
Otok je dobio ime po Williamu Baffinu, engleskom moreplovcu iz 17. vijeka. [1]
