Daniel Patrick Moynihan
Daniel Patrick Moynihan
| |
| |
| Na dužnosti 3. 1. 1977 – 3. 1. 2001 | |
| Prethodnik | James L. Buckley |
|---|---|
| Nasljednik | Hillary Clinton |
| Na dužnosti 30. 6. 1975 – 2. 2. 1976 | |
| Predsjednik | Gerald R. Ford |
| Prethodnik | John A. Scali |
| Nasljednik | William W. Scranton |
| Na dužnosti 28. 2. 1973 – 7. 1. 1975 | |
| Predsjednik | Richard Nixon Gerald R. Ford |
| Prethodnik | Kenneth Keating |
| Nasljednik | William B. Saxbe |
Predsjedavajući komisije financija Senata
| |
| Na dužnosti 1993 – 1995 | |
| Prethodnik | Lloyd Bentsen |
| Nasljednik | Robert Packwood |
Predsjedavajući komisije Senata za poslove okoliša i javnost
| |
| Na dužnosti 1992 – 1993 | |
| Prethodnik | Quentin N. Burdick |
| Nasljednik | Max Baucus |
| Rođen/a | 16. 3. 1927. Tulsa, Oklahoma |
| Umro/la | 26. 3. 2003. (dob: 76) Washington, D.C. |
| Državljanstvo | Američko |
| Politička stranka | Demokratska partija |
| Suprug/a | Elizabeth Moynihan |
| Alma mater | Tufts University (BA, MA, Ph.D) London School of Economics |
| Profesija | sociolog, diplomat |
| Religija | katolik[1] |
| Vojna služba | |
| Država |  SAD
|
| Rod/služba |  United States Navy
|
| Godine službe | 1944–1947 |
Daniel Patrick Moynihan (16. 3. 1927 – 26. 3. 2003) bio je američki demokratski političar i sociolog, najpoznatiji po tome što je od 1977. do 2001. zastupao državu New York u federalnom Senatu, gdje je stekao reputaciju jednog od predvodnika desnog krila stranke, ali i državnika uvijek spremnog na kompromis i promiviranje umjerenih stavova. Moynihan je prije toga imao uspješnu karijeru u izvršnoj vlasti, služeći administracije četvorice predsjednika (Kennedy, Johnson, Nixon i Ford); od 1975. do 1977. je služio kao ambasador SAD u UN.
Moynihan je u pitanjima unutrašnje politike imao liberalne stavove, te se, između ostalog zalagao za ukidanje smrtne kazne i socijalnu državu; sa druge strane je njegova studija The Negro Family: The Case For National Action, u kojoj je socijalne probleme Afroamerikanaca tumačio raspadom ili nedostatkom tradicionalne porodice, izazvao bijes ljevičarskih krugova koji su ga optuživali za rasizam. Na vanjskopolitičkom planu Moynihan je bio vatreni antikomunist koji se zalagao za oštar kurs prema SSSR i njegovim saveznicima u Hladnom ratu te je u Senatu zdušno podržavao politiku Ronalda Reagana.
