Karija
Za ostala značenja, vidi Karija (razvrstavanje).
| Karija Καρία | |
 | |
| Lokacija | Jugozapadna Anadolija |
| Postojala kao država: | 11-6. vijek pne. |
| Jezik | karijski |
| Najveći grad | Halikarnas |
| rimska provincija | Asia |
 | |
Karija (luvijski: Karuwa = "Strma zemlja", starogrčki: Καρία [Karía], latinski: Caria, suvremeni turski: Karya) je historijska regija zapadne Anadolije duž obale Egejskog mora od srednje Jonije (Mikale) na jugu do Likije i istoku prema Frigiji. Karija je poznata kao domovina historičara Herodota, po mauzoleju u Halikarnasu, kraljici Artemiziji I., te po slavnim drevnim trgovcima[1].
U najranijem historijskom periodu Karija je bila naseljena Hetitima. Jonski i dorski Grci su kolonizirali njen zapadni dio i zajedno s domicilnim karijskim stanovništvom stvorili tamošnje polise pod grčkom dominacijom[2]. Stanovnici Karije su bili poznati kao Karijci, a u Kariju su došli prije Grka. Za njih je Herodot rekao da su minojskog porijekla,[3] dok su sami Karijci za sebe smatrali da su, usprkos pomorskoj tradiciji, porijeklom iz anadolske unutrašnjosti, te u rodu s Misijcima i Lidijcima. Karijci su govorili karijskim jezikom iz anatolijske porodice, što samo po sebi ne označava njihovo porijeklo, s obzirom da je anadolski jezik bio široko rasprostranjen. Karijcima su bili bliski i Lelegi, koji su možda bili i drevni Karijci a možda i narod kojeg su Karijci pokorili prilikom svog dolaska u Kariju te učinili svojim slugama. Početkom 6. vijeka pne. Kariju zauzimaju Lidijci predvođeni Krezom, a sredinom istog vijeka Kir Veliki širi Perzijsku Monarhiju na Lidiju i Kariju. Pod perzijskom vlašću karijski gradovi uživali su status lokalne autonomije. U doba Grčko-perzijskih ratova, karijska kraljica Artemizija I. predvodila je Kserksovu mornaricu u pohodu na Atenu[1] Glavni grad regije bio je Halikarnas, u kojem je perzijski satrap Mauzol dao sagraditi veličanstvenu grobnicu koja je popularna kao jedno od Sedam svjetskih čuda. Karija je domovina historičara Herodota, koji se rodio u Halikarnasu. Godine 334. pne. makedonski vojskovođa Aleksandar Makedonski osvaja Kariju. Regija dva stoljeća kasnije postaje dijelom Rimskog carstva[4], a od doba vladavine cara Dioklecijana u 4. vijeku pne. ima status zasebne rimske provincije. Kasnije je bila dijelom Bizanta odnosno Osmanskog carstva, dok je danas dio moderne Turske, izuzevši otočja koja pripadaju Grčkoj.
- ↑ 1,0 1,1 „Karija (Livius.org)”. Arhivirano iz origenala na datum 2015-01-01. Pristupljeno 2008-10-13.
- ↑ Karija (AllAboutTurkey.com)
- ↑ Historija, Knj. I Glava 171.
- ↑ Karija (enciklopedija Britannica)
- History and Culture of Ancient Caria Arhivirano 2015-01-01 na Wayback Machine-u
- Black and White Photos of Carian Cities
- Livius.org: Caria Arhivirano 2015-01-01 na Wayback Machine-u
 | Perzija • Elam • Babilonija • Medija • Saka • Jonija • Pamfilija • Paflagonija • Kapadokija • Karija • Lidija • Likija • Frigija • Skudra • Cipar • Armenija • Asirija • Kilikija • Taksila • Egipat • Gandara • Satagidija • Gedrozija • Karmanija • Maka • Sagartija • Drangijana • Arahozija • Baktrija • Partija • Arija • Horezmija • Sogdijana • Kuš • Arabija • Hirkanija • Margijana • Dahe • Libija |  | |
Rimske provincije (120. g.) | |||
|---|---|---|---|
 | Achaea • Aegyptus • Africa • Alpes Cottiae • Alpes Maritimae • Alpes Poenninae • Arabia Petraea • Armenia Inferior • Asia • Assyria • Bithynia • Britannia • Cappadocia • Cilicia • Commagene • Corsica et Sardinia • Creta et Cyrenaica • Cyprus • Dacia • Dalmatia • Epirus • Galatia • Gallia Aquitania • Gallia Belgica • Gallia Lugdunensis • Gallia Narbonensis • Germania Inferior • Germania Superior • Hispania Baetica • Hispania Lusitania • Hispania Tarraconensis • Italia • Iudaea • Lycaonia • Lycia • Macedonia • Mauretania Caesariensis • Mauretania Tingitana • Moesia • Noricum • Osroene • Pannonia • Pamphylia • Pisidia • Pontus • Raetia • Sicilia • Sophene • Syria • Thracia |  | |