Pravo Evropske unije

Pravo Europske unije, naziva se još i europsko pravo, čini ukupnost svih propisa važećih u okviru Europske unije.

Izvori europskog prava

Hijerarhijski gledano, pravo EU uobičajeno se dijeli na primarno i sekundarno. Primarno pravo u pravnom sustavu EU najvišeg je ranga, a sve ostale pravne norme temelje se i podređene su normama primarnoga prava.

Primarno pravo čine osnivački ugovori i opća načela prava. Tu su uključeni i svi dodaci, protokoli, konvencije i izjave uz pojedine ugovore.

Sekundarno pravo čine pravni akti institucije EU i međunarodni sporazumi kojima se uređuju međusobni odnosi EU i drugih međunarodnih organizacija ili trećih država.

U izvore prava EU valja ubrojiti i sudsku praksu Europskoga suda.

Ukupnost pravnih propisa Europske unije skupno se naziva acquis communautaire (pravna stečevina EU), a podjeljen je na 35 poglavlja za potrebe pregovora o pristupanju (u pregovorima za peto proširenje EU bio je podjeljen na 31 poglavlje).

Osnivački ugovori

Kada se govori o ugovorima o osnivanju (osnivački ugovori) misli se na sve međunarodne ugovore kojima su osnovane Europske zajednice i Europska unija i na kojima se temelje njihove ovlasti. Tim pojmom obuhvaćeni su i sporazumi, odnosno ugovori kojma se mijenjaju i/ili dopunjuju osnivački ugovori. Tu spadaju još i svi ugovori o pristupanju.

Iako se o ugovorima govori u množini, formalnopravno postoji samo jedan Ugovor - Ugovor o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta), čiji su sastavni dijelovi Ugovor o Europskoj zajednici i Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju (tzv. Rimski ugovori) te odredbe kojima se reguliraju nadležnosti iz drugog i trećeg stupa EU.

Osnivački ugovori su:

• Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik (Pariški ugovor) iz 1951.
• Ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici (Rimski ugovor) iz 1958.
• Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju (Rimski ugovor) iz 1957.
• Ugovor o spajanju iz 1965.
• Jedinstveni europski akt iz 1987.
• Ugovor o Europskoj uniji (Ugovor iz Maastrichta) iz 1992.
• Ugovor iz Amsterdama iz 1997.
• Ugovor iz Nice iz 2001.
• svi ugovori o pristupanju u članstvo:
  • s Danskom, Irskom i Velikom Britanijom iz 1972.
  • s Grčkom iz 1979.
  • s Portugalom i Španjolskom iz 1985.
  • s Austrijom, Finskom i Švedskom iz 1994.
  • s Ciprom, Češkom, Estonijom, Latvijom, Litvom, Mađarskom, Maltom, Poljskom, Slovačkom i Slovenijom iz 2003.
  • s Bugarskom i Rumunjskom iz 2005.
  • s Hrvatskom iz 2011.

Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik (Pariški ugovor) bio je jedan od izvora primarnog prava sve do polovice 2002. godine. Njime je osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik. Taj je ugovor, za razliku od svih ostalih nabrojenih, bio sklopljen na 50 godina, te su države članice odlučile ne obnoviti ga po isteku 2002. Europske nadležnosti koje su bile utvrđene tim ugovorom nisu, međutim, nestale, već su raspodijeljene pod postojeće Ugovore.

Ako bude usvojen Ustavni ugovor, njegovim stupanjem na snagu ukinuti će se dosadašnji Ugovori (Ugovor o EU i Ugovor o EZ-u), te će se zamijeniti novim cjelovitim tekstom. Ugovor o Euratomu i dalje će ostati na snazi kao zaseban ugovor.

Europska unija - ugovori, struktura, povijesni razvoj
1952.	1958.	1967.	1993.	1999.	2003.	?
		EZ - Europska zajednica...	E U R O P S K A   U N I J A   ( E U )
Europska zajednica za ugljen i čelik (EZUČ)
	Europska ekonomska zajednica (EEZ)		Europska zajednica (EZ)
		...Europske zajednice: EZUČ, EEZ (EZ, 1993), Euratom	Pravosuđe i unutrašnji poslovi
				Policijska i pravosudna suradnja u kaznenim predmetima
			Zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVP)
	Euratom (Europska zajednica za atomsku energiju)
Pariški ugovor	Rimski ugovori	Ugovor o spajanju	Ugovor iz Maastrichta	Ugovor iz Amsterdama	Ugovor iz Nice	Europski ustav
"STUPOVI EU" - Europske zajednice (EZ, Euratom), Zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVP), Policijska i pravosudna suradnja u kaznenim predmetima

Institucionalni akti

Prvi stup Europske zajednice	Drugi stup Zajednička vanjska i sigurnosna politika	Treći stup Policijska i pravosudna suradnja na kazenim stvarima
Obvezujući akti: uredbe direktive odluke Neobvezujući akti: preporuke mišljenja	zajedničke strategije zajednička stajališta zajedničke akcije	zajednička stajališta okvirne odluke odluke konvencije