Prijeđi na sadržaj

Amiga

Izvor: Wikipedija

Commodore Amiga ili Amiga je naziv za porodicu računala koje je proizvodila američka tvrka Commodore, koja su bila zasnovana na mikroprocesorima Motorola 68000, 68020, 68030 i 68040. Devedesetih godina su izašli i akceleratori za A1200, A3000 i A4000 sa 68060 i PowerPC 603e i 604e procesorima i dodacima kao što je SCSI priključak i konektor za Cybervision grafičke kartice.

Povijest

[uredi | uredi kod]

Amiga Corporation

[uredi | uredi kod]

Amigin chipset je dizajnirala mala tvrtka po imenu Amiga Corporation pred kraj prvog booma kućnih video igara. Zbog industrijske špijunaže, chipset je tokom razvoja dobio kodno ime Lorraine. Amiga Corporation je financirala razvoj chipseta proizvodnjom joysticka i istovremeno tražila investitore. Chipset je trebao biti upotrijebljen u konzoli, ali zbog propasti tržišta video igara 1983., Lorraine je postao osobno računalo. Prije nego je Amiga Corporation uspjela izbaciti stroj na tržište, upala je u financijske probleme i bila kupljena od strane Commodorea u kolovozu 1984.

Amiga je dizajnirana kao najbolji stroj za video igre. Pošto konzole trebaju puno procesorske moći, memorije, audio i video hardvera, bilo je jasno da se s relativno malim dodacima kao što je operativni sustav i tipkovnica dobija vrlo učinkovito osobno računalo.

Commodore

[uredi | uredi kod]

Prvu Amiga, jednostavno nazvanu Amiga, izdao je Commodore 1985. nigdje ne spominjući ime firme. Reklamirali su ju kao nasljednika Commodorea 64 i kao konkurenta tek izdanom Atariju ST. Poslije je preimenovana u Amigu 1000 (ili skraćeno A1000). A1000 je bila prava revolucija za svoje vrijeme. Mogla je prikazati 4096 boja i svirati 4 kanala 8- bitnog stereo zvuka te je bila prva osobno računalo s operativnim sustavom s preemptive multitaskingom i GUIem (Graphical User Interface, grafičkim korisničkim sučeljem) u boji, što je omogućavalo korisnicima izvršavanje više zadatka istovremeno.

1987. Commodore je izdao 2 nova modela Amige, Amigu 500 i Amigu 2000. A500 je bila reklamirana kao ulazni, "low end" model, a A2000 kao "high end". A500 je postala najpopularnija Amiga ikad i koristila se uglavnom kao stroj za igranje. A2000 je služila za ozbiljnije svrhe kao radna stanica ili za grafičku obradu, zbog svog ugrađenog SCSI-ja , genlock i video I/O konektora.

1990. Commodore izdaje Amigu 3000 kao nasljednika A1000 i A2000. To je bila prva Amiga s poboljšanim chipsetom (ECS- Enhanced Chip Set) i drugom revizijom operativnog sistema, koji je na kraju dobio jednostavno ime AmigaOS.

Iste godine Commodore izdaje 3 nove "low end" Amige: CDTV (Commodore Dynamic Total Vision), prvu konzolu s ugrađenim CD-ROM pogonom, Amigu 500+ s istim poboljšanjima (novi chipset i nova revizija AmigaOS-a) kao i Amiga 3000, i Amigu 600. Amiga 600 je u biti A500+ u manjoj kutiji, s IDE kontrolerom za spajanje hard diskova i bez numeričke tipkovnice. Sva 3 modela su bili komercijalni promašaji, najviše zbog slabog marketinga.

Amige su u to doba bile značajno jeftinije nego PC ili Macintosh. To im je pomoglo u boljoj prodaji u Europi, ali je u SAD-u zbog toga Amiga bila viđena kao jeftin kompjuter za igru. Commodore je svoje proizvode prodavao u trgovinama igračkama, što je još više poticalo takvu percepciju Amige. Ukupno gledajući, Amige su se vrlo uspješno prodavale u Europi, ali u SAD-u je prodano ispod milijun primjeraka. Problem je što je PC u SAD-u već imao dominantnu tržišnu poziciju, naročito kao radni stroj u poduzećima, pa su potencijalni kupci prvo pitali "Da li je PC kompatibilna?", što bi im omogućilo da rade posao kod kuće ili da softver s posla instaliraju na svom kućnom stroju. Kao rezultat tih faktora, američko tržište Amiga se sastojalo samo od zaljubljenika u Amiga softver i hardver, ljudi kojima se nije sviđao PC i korisnika koji su koristili Amigu u video produkciji.

1992. Commodore izdaje Amigu 1200 i Amigu 4000. Oba modela su imala novi AGA (Advanced Graphics Architecture) chipset i novu, treću reviziju AmigaOS-a. Amiga 1200 je bila zamišljena kao nasljednik najpopularnije Amige, Amige 500, a Amiga 4000 je bila najjače osobno računalo svog doba i korištena je većinom u profesionalne svrhe.

1993. Commodore izdaje CD32, prvu CD-ROM baziranu i prvu 32-bitnu konzolu na svijetu. CD32 je bila specifikacijama vrlo slična Amigi 1200, te ju se dodatkom tipkovnice, disketne jedinice i miša moglo pretvoriti u Amigu 1200.

1994. Commodore izdaje zadnji model Amige prije bankrota, Amigu 4000T. To je Amiga 4000 u tower kućištu.

Modeli

[uredi | uredi kod]
Original Chipset (OCS)
Model Razdoblje RAM (osnova) OS inačica Opaska
Amiga 1000 1985 - 1987 256 KB 1.0 - 1.3 Kasniji modeli A1000 su imali 512 KB osnovne memorije
Amiga 500 1987 - 1990 512 KB 1.2 - 1.3 Prva "jeftina" Amiga
Amiga 2000 1987 - 1992 1MB 1.2 - 2.04 Prva Amiga sa expansion slotovima
Amiga 2500 1989 - 1990 1MB 1.3 A2000 + 68020/68030 CPU kartica
Amiga 1500 1990 - 199? 1MB 1.3 Dostupna samo u Velikoj Britaniji. Ova inačica je bila A2000 sa dva floppy diska.
Amiga CDTV 1991 - 1992 1MB 1.3 Multimedijalni stroj sa CD-ROMom
Enhanced Chipset (ECS)
Model Razdoblje RAM (osnova) OS inačica Opaska
Amiga 3000 1990 - 1992 2/5 MB 2.0 - 2.04 Prvi stroj sa Zoro III
Amiga 3000T 1990 - 1992 1/4 MB 2.04 Prva "tornjasta" Amiga
Amiga 3000UX 199? - 199? ? MB 2.04 Amiga 3000 sa operacijskim sustavom UNIX
Amiga 500+ 1991 - 1992 1 MB 2.04 ECS A500 sa 1MB RAM
Amiga 600 1992 1 MB 2.05 - 2.1 Prva Amiga koja je koristila SMT tehnologiju montiranja sklopova, ugrađena podrška za IDE i PCMCIA
Advanced Graphics Architecture (AGA)
Model Razdoblje RAM (osnova) OS inačica Opaska
Amiga 1200 1992 - 1996 2 MB 3.0 - 3.1 AGA stroj, inačica A1200HD sa tvrdim diskom od 20 ili 40 MB
Amiga 4000 1992 - 1994 2 MB 3.0 Prva AGA inačica, 68030/68040 CPU opcija
Amiga 4000T 1994 - 1996 2 MB 3.1 Tornjasta inačica A4000, sa 68040/68060 CPU opcija
Amiga CD32 1993 - 1994 2 MB 3.1 Prva 32-bitna konzola sa CD-ROMom
Zasnovano na PowerPC
Model Razdoblje RAM (osnova) OS inačica Opaska
AmigaOne SE 2002 - 2004 Varies (pre)4.0 Matična ploča ATX formata
AmigaOne XE 2003 - 2004 Varies (pre)4.0 Matična ploča ATX formata
MicroA1 - C 2004 - 2005 256 Mb (pre)4.0 Matična ploča Mini-ITX formata
MicroA1 - I Nije ušao u proizvodnju 256 Mb (pre)4.0 Matična ploča Mini-ITX formata
Sam440ep 2008 - 128/256/512/1024 MB 4.0 Matična ploča Mini-ITX formata
X1000 2010 maksimalno 4 GB 4.0 Kompletan kompjuter

Povezano

[uredi | uredi kod]
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy