Zuberoa
Zuberoa Xiberu Xüberoa (eu) Soule(fr) | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| |||||
| Službeni jezik | francuski( neslužbeno i baskijski) | ||||
| Glavni grad | Maule-Lextarre("Mauléon-Licharre") | ||||
| Površina | |||||
| - ukupno | 760 km² | ||||
| Stanovništvo | |||||
| - ukupno | 17.018 | ||||
| - gustoća | 17/km² | ||||
| Pripadnost | 
| ||||
| Status | u sastavu Atlantskih Pireneja | ||||
| Valuta | euro | ||||
Zuberoa je povijesna baskijska i francuska pokrajina. Nalazi se unutar Sjeverne Baskije i administrativno unutar departmana Atlantski Pireneji u Akvitaniji.
U srednjem paleolitiku, ova pokrajina je već bila naseljena navodno su pronašli ostatke neandertalaca u prapovijesnim špiljama u Xaxixiloagi (Aussurucq) i Etxeberriju. Na kraju neolitika, stanovništvo se proširilo i usvojilo asimilirani tehnike i znanja drugih naroda. Rimljani su imali veliki utjecaj u Zuberoi , kao i u ostatku Akvitanije, ali je ostao protobaskijski jezik (prethodnik i Continuum od današnjeg baskijskog).
Nakon pada Rimskog Carstva došlo je invazije Vizigota i Franaka u petom stoljeću. U godini 602, i Baskijska područja sjevernod Pirineja su se okupili u Vojvodstvo Vaskonijunia, pobijedivši nedugo nakon toga (635.) vojsku franačkog kralja Dagoberta I. i pokušavavši tako osigurati relativnu neovisnost. Nestanake kraljevstva Tolose, koje je bilo u franačkim rukama, Vojvodstvo Vaskonija je zauzelo posjede u Akvitanskom vojvodstvu (660.), ali je bilo samostalno samo do Karolinga koji su ga osvojili godine 768. Unatoč borbama za neovisnost, Vojvodstvo Vaskonija pridružilo se Akvitaniji završio između sedmog i devetog stoljeća.
U devetom stoljeću uzdiže se Vikontija Zuberoa zbog rođenja Kraljevstva Pamplone (824), čiji je prvi kralj, Iñigo Arista,imenovao Aznara godine 832 za prvog vikonta Zuberoe, začevši dinastiju koja je trajala sve do trinaestog stoljeća. U jedanaestom stoljeću, vojvoda od Gaskonje prepustio svoja prava na vikontiju od Bearna, Sola, dok je kralj bio još Mauleón vlastiti dvorac. Vojvodstvo Akvitanija preuzelo je baskijske teritorije, zadržavši njihove institucije, da bi nedugo nakon toga uz Lapurdiju pali u ruke Britanaca godineu 1152. zbog braka Eleanor od Akvitanije Henrika Plantageneta. Pod britanskom vladavinom, Zuberoa je dobio veliku slobodu i čuvala svoje običaje,. Nakon britanske vlasti je godine 1449 prošla na Vikonta od Bearna, Gastona IV Foix.
Cijelo područje Zuberoe se proteže oko osi koju čini rijeka Saison (Uhaitza na baskijskom) i koja teče prema od juga na sjever do ušća u rijeku Oloron .
- Zuberoanske granice:
- na sjeveru ugrubo s rijekom Oloron , koja ga dijeli od Bearna
- na istoku s dolinom Barétous u Bearnu
- na jugu s dolinama Salazar i Roncal u Navari
- na zapadu sa Donjom Navarom
Zuberou čine tri zemljopisna područja:
- Pettara ili La Barhoue ili Zuletinska nizina na sjeveru
- šumski masiv Arbailles (Arbaila) na zapadu
- Basabürüa ili zuletinsko gorje na jugu, postižući svoju najvišu točku na 2017 m visokom vrhu Orhi
Nakon desetljeća iseljavanja i demografskog, društvenog i kulturnog propadanja, teritorij pokazuje snažnu odlučnost u vraćanju izgubljene vitalnostikakve je postojala stoljećima prije. Izabrani kulturni događaji vezani za stare tradicije svjedoče tu dinamiku.
U Zuberoi postoji tradicija narodnog glazbenog kazališta, "pastorala": stanovnici sela provode godinu dana pripremajući se i uvježbavajući predstave i svoje plesove. Tradicionalno, predmet predstave bilo je nešto katoličko, ali odnedavno se prikazuju i dijelovi baskijske povijesti. Drugi događaj srodan pastoralu i omiljen u narodu u Zuberoi su maškardee. Ove kazališne predstave se izvode u mnogim selima Zuberoe kroz proljeće u vrijeme poklada. Svake godine određeno selo preuzima odgovornost za uređenje nove izvedbe. Sastoji se od glazbenog benda koji je zbog karnevalskog ugođaja okružen sa grupom postavljenih karnevalski likova i plesača koji aradiraju gore i dolje po glavnoj ulici domaćinskog sela, na kraju, oni organizirati neformalni igra obično u tržnicu ili rukomet. [1]
Zuberoa je također poznata po svojoj pjevačkoj tradiciji, elegantnim plesovim i lokalnim glazbalima, kao što su xirula i ttun-ttun. Ova glazbala dobivaju ovih dinamičnost zahvaljujući glazbenim školama osnovanim u tu svrhu od strane lokalnih kulturnih aktivista. [2]
Vlastiti jezik Zuberoe je stoljećima bio baskijski tj. regijonalni vlastiti dijalekt zuberera . Bez obzira na tu činjenicu, susjedni Béarnais (lokalni gaskonjski-okcitanski) je naširoko razumljiv, čak se govorio u posljednjih nekoliko stoljeća kao lingua franca. Međutim, kako i baskijski i Béarnais su izgubili tlo u odnosu na francuski s oba jezika koja se bore za opstanak u narednim generacijama. Postoje dokazi da se baskijski govorio na širem područje dalje na istok od sadašnjeg područja u prethodnim stoljećima.
Stanovnici nazivaju strance koji ne govore baskijski Kaskoinak, dok se drugi baskijski govoreći ljudi (posebno kada se odnosi na one iz Francuske Baskije) nazivaju Manexak po uobičajenoj pasmini ovaca na tom području.
Glavna naselja u Zuberoi su:
- Maule-Lextarre (3.347 stanovnika 1999).
- Sohüta (1.104 stanovnika).
- Barkoxe (774 stanovnika).
- Bildoze-Onizpea (743 stanovnika).
- Atharratze (656 stanovnika).
- ↑ http://abarka.free.fr/index.php?page=Zubereko
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2013-07-01. Pristupljeno 2013-07-24.