Stari zavjet
| Dio serije članaka na temu | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
Isus Hristos Osnove Historija
Teologija Biblija |
| Stari zavjet |
|---|
| Judaizam, Protestantizam, Katoličanstvo, Pravoslavlje
|
| Deuterokanonske knjige |
| Pravoslavlje |
| Istočno i rusko pravoslavlje |
| Istočno pravoslavlje |
| uredi |
Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.
Stari zavjet obuhvaća 39 protokanonskih (istovjetne s hebrejskim kanonom) i sedam deuterokanonskih knjiga (protestanti ih zovu apokrifima). Dijelimo ih u knjige zakona, povijesne, mudrosne knjige, poeziju i proroke. Jedina razlika između protestantske i hebrejske verzije je podjela knjiga, naime hebrejski Tanakh sastoji se od 24 knjige: knjige u parovima (o Samuelu, Kraljevima te Ljetopise) smještene su u jednu knjigu (6 knjiga u 3 = -3); 12 proroka stavljeno je u jednu knjigu (-11); te su Ezra i Nehemija također u jednoj knjizi (-1).
Židovska tradicija prvih pet knjiga Starog zavjeta naziva Torah (hrv. Zakon), a hrvatski naziv "Petoknjižje" prijevod je grčkog izraza Pentateuhos. Petoknjižje se sastoji od sljedećih knjiga:
1. Knjiga Postanka/Postanja (Genesis)
- Dijeli se na dvije cjeline: prva iznosi židovske predaje o stvaranju svijeta i prvih ljudi te
završava pričom o općem potopu. Ima mitološku tematiku, govori o odnosu čovjeka i Boga. Drugi je dio vezan uz povijesnu tematiku te prikazuje predaje iz života židovskog naroda.
2. Knjiga Izlaska (Exodus)
- Druga i s vjerskog stajališta najvažnija knjiga Petoknjižja. Prvi dio tematski govori o Mojsijevu životu i bijegu Židova iz Egipta, a drugi o sklapanju Sinajskog Saveza i daje se prikaz svih propisa kao i vjerskih obreda koji su njima doneseni.
3. Levitski zakonik (Leviticus)
4. Knjiga Brojeva (Numeri)
5. Ponovljeni zakon (Deuteronomii)
(u zagradama su navedeni latinski nazivi knjiga).
- 6. Jošua
- 7. Knjiga o Sucima
- 8. Ruta
- 9. Prva knjiga o Samuelu
- 10. Druga knjiga o Samuelu
- 11. Prva knjiga o kraljevima
- 12. Druga knjiga o kraljevima
- 13. Prva Knjiga Ljetopisa
- 14. Druga Knjiga Ljetopisa
- 15. Ezra/Jezdra
- 16. Nehemija/Nemija
- 17. Tobija (*)
- 18. Judita (*)
- 19. Estera/Jestira
- 20. Prva knjiga o Makabejcima (*)
- 21. Druga knjiga o Makabejcima (*)
- 22. Psalmi
- 23. Job/Jov
- 24. Mudre izreke
- 25. Propovjednik
- 26. Pjesma nad pjesmama
- 27. Knjiga Mudrosti (*)
- 28. Knjiga Sirahova (*)
- 29. Izaija/Isaije
- 30. Jeremija
- 31. Tužaljke
- 32. Baruh (*)
- 33. Ezekiel/Jezekilja
- 34. Daniel/Danilo
- 35. Hošea/Osija
- 36. Joel/Joilj
- 37. Amos
- 38. Obadija/Avdija
- 39. Jona
- 40. Mihej
- 41. Nahum/Naum
- 42. Habakuk/Avakum
- 43. Sefanija/Sofonija
- 44. Hagaj/Agej
- 45. Zaharija
- 46. Malahija
(*) knjige označene zvjezdicom ne postoje u protestantskoj inačici Biblije (kao niti u hebrejskom kanonu), to su tzv. apokrifne knjige
Prvi prijevodi Starog zavjeta bili su na grčki, zbog velikog broja Židova koji su živjeli u dijaspori i služili se tim jezikom. Najpoznatiji je svakako onaj koji je počeo nastajati na prelasku iz 3. u 2. stoljeće pne., a naziva se Septuaginta. Taj su prijevod kasnije preuzeli i kršćani. Uz njega, bilo je i drugih prijevoda na grčki, koji su obično nastojali približiti drevni tekst Septuaginte hebrejskom tekstu kakav je bio u uporabi u njihovo vrijeme. Među takve prijevode ubrajaju se i oni što su ih načinili Akvila iz Ponta, Teodocijan, Lucijan i ostali.
Među važnije stare kršćanske prijevode Staroga zavjeta ubrajaju se i prijevodi na latinski jezik, posebice tzv. Vetus latina, te kasnija Vulgata. Najznačajniji stari židovski prijevodi na aramejski jezik prenošeni su isprva usmenom predajom, a kasnije (od 2. stoljeća) pojavljuju se i u pisanom obliku. To su Targum Onkelos, koji gotovo doslovno prevodi hebrejski tekst, te Targum Jonatan ben Uziel, Targum Neofiti i Targum Jerušalmi koji je fragmentaran. Ova posljednja tri Targuma često u svoj prijevod unose tumačenja i tekstove kojih u hebrejskom tekstu nema.
