ARHIVSKA PRAKSA 4 ARCHIVAL PRACTICE 4

lzdavaCi Publisher
Historijski arhiv Tuzla Historical Archives Tuzla
DruStvo arhivskih radnika Association of Archive Workers
Bosne i Hercegovine - of Bosnia - Herzegovina -
- Ogranak Tuzla - - Tuzla Branch -

Za lzdavaae For Publisher

Azem Kolar Azem Koiar

Organizacionl odbor Organisalional Board

Azem Koiar (predsjednik), E5efa Azem Koiar (president), Esefa Begovi6,
Begovi6, Nijaz Brbutovi6, Walter Brunner, Niiaz Brbutovic, Walter Brunner,
Mirsad FazliC, Marijana Galu5i6, Mksad Fazli6, Marijana Galu5i6,
Sead Glavini6, Mirsada Havel, Sead Glavini6, Mirsada Havel,
Nermana Hod:i6, Osman lbrahimagi6, Nermana Hodzic, Osman lbrahimagi6.
Petar Pavel Klasinc, Mirjana Petar Pavel Klasinc, Mjrjana
Lepi6-Marinkovi6, lzet Sabotic Lepi6-Marinkovi6, lzet Saboti6

Redakcila Edltors
Azem KoZar, Esela Begovi6, Azem Ko:ar, Esefa Begovi6,
NUaz Brbutovic, Walter Brunner, Nijaz Brbutovi6, Walter Brunner,
Nermana HodZi6, Fetar Pavel Klasinc, Nermana Hodiie, Petar Pavel Klasinc,
lzet Sabotid lzet Saboti6

Glavni i odgovoini urednik Editor-in-Chiet

Azem Kozar Azem Koiar

Lektor Lector
Amira Had:agi6 Amira Had:agi6

Tehni6ko uredenie i priprema Technical Edit and Preparations

"Harlo-graf" Tuzla "Harlograt" Tuzla

Stampa Print
"Harlo-grar" Tuzla "Harfograf" Tuzla

Za Slamparilu For "Harlogral"

Salet PaSi6 Safet PaSi6

TiIaz Edition
1.000 primjeraka 1.000 copies

Saglasnost za izdavanje easopisa dalo je Ministry of Education, Culture and Sports

Ministarslvo za obrazovanje, nauku, ol Tuzla Podrinje Canton has given
i
kulturu sport Tuzlansko-podrinjskog approval No 1Ol'l-452-2O-2198 on May 8,
kantona pod brojem 101'l-452-20-2198, od 1998 to publish this magazine.
08. 05. 1998. godine.
Seat ol the Edilorial Board Historical
Sjediste Hedakciie je u Historijskom Archives Tuzla, Franjo Leder Str. 1,
arhivu Tuzla, Franje Ledera 1, 75000 75000 Tuzla. tel/fax: ++387 35 252 620.
Tuzla, tel./faks ++ 3a7 35 252 620.
UDK 930.25 lssN 1512-5491

AB@E8VA& PB4@8&@E

ARHIVSKA PRAKSA, GOD. 4I2OO1, STR. 1 _ 205 TUZLA,

 Y

Druitvo arhivskih radnika Historijski

Bosne i Hercegovine - arhiv
- Ogranak Tuzla Tuzla
 sADn2n.l
PREDGOVORA
UMJESTO ,.,.. ,. ,7
INTRODUCTORYREMARKS ..........9
r ARHIVISnKA tARHtvsKA sluZea
Salih Jalimam,
Arhivistikaihistorija .........13
Nail Kurti6,
lnformatoloSki aspekti arhivistikeidokumentaristke.. ....20
Azem Ko2ar,
Modaliteti zbrinjavanjaugroieneregistraturnegrade . ..... ".21
Du5an VrZina,
Problematikafunkcionisanjaarhivskemreieu RepubliciSrpskol .......97
Marko Landeka,
ProblematikazastiteregistraturnoggradivanapodruijuDriavnogarhivauosijeku......46
Miroslav Novak,
Prednosti inpasti prevzemanjaarhivskegagradivanasodobnihmedijh. .......52
Vesna Gotovin a, 2arko Strumbl,
Standardizacijanapodruijuregistraturnogaposlovanja .......6T
lsmet Semic,
Uticai informatiikihtehnologijanaetikasnostkancelarijskogiarhivskogposlovanja......ts

lzet Saboti6,
Upravnafunkcijaarhiva. .....81
Peter Wiesflecker,
Arhivi ijavnost naprimjeru ArhivaStajerske .... ......91
E5efa Begovi6,
Potrebe gradana za dokazima iz pohranjene arhivske grade (iskustva Arhiva Tuzla) . . . . . 101

Emina Turbi6,
Znaiaj registraturne grade u ostvarivanju imovinskih prava gradana . . . . . 1Os

Enver Cengi6,
ArhivTelevizijeBosnei Hercegovine ufunkciji potrebagradana ....... 109

Devleta Filipovi6,
Filmski arhivuBosni iHercegovini ....113
Nijaz Brbutovi6,
Struinousavriavanjeusvijetluodredabaarhivskogzakonodavstua ..... 120
n rz DRUGIH Clsoprsa
Peter Pavel Klasinc,
Elektrcnsko poslovanie, elekrcnski podpis in slovenska arhivska teoriia in ptaksa . . . . . . 127

III PRIKAZI I OCJENE

Samija Sarii,
Glasnik arhiva i DruEtva ahivskh radnika Bosne i Hetcegovine,
br. Wvl1998-99,Saraievo,2Mo. godine ..........141
Mina Kujovii,
Pilozi lnstituta za istotiju Saruievo, br. 30, Sanjevo, 2001 . . . . .......... . 146

Esela Begovi6,
"Hercegovina", iasopis za kulturno i hbtorijsko nasliiede,
MostaL 2001, btoi 13-14,396 str. .. . . . . . . . . . . . . . 151

Sead Selimovi6,
Envet RediiC, Sto godina muslimanske politike u tezama i
kontroverzama istotiiske nauke, Sanievo, 2OOO,220 st. . -..... 154

Salih Jalimam,
Galib Sljivo, Oraije 1863-1995, Orcije,2001,253 stt. . -......156
Midhat Spahii,
Milko Brkovie, bpmve hNatskih narodnih vladaa i latircke isprave
bosanko-humskih vlada.a i velmoZa, Zagreb, 2@1, 438 str. ... ...........158
rv rzvle5rrur

Musa Muhamed,
eelwto postiientno savietovanje ahivskih ndnika
Bosne iHercegovine, Olovo, 18 - 19. januaL 2001. ...... -. -.163
Sejdalija GuSi6,
Okrugli sto "Athivi u vremenu tanzicije", Samjevo, 10. mai2001, .......... 166

lzet Saboti6,
Dvadesettrede savietovanje "Sodobni arhivi 2001" (Radenci, 26 - 28. naft 2001.) . . . . . . 170

Azem Koiar,
Deseti medunarcdni ahivski dan (Radenci,28 - 29. matt 2001.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173

Azem Koiar,
Sesti kololo,/ii athivskih sluZbi zemalja srednje i jugoistoine Ewope (Regensburg,
8- 10. okoba) i 71. niemaeki arhivski dan (Niimbery, 10- 13. oktobar 2OOO. godine) ..176
Azem KoZar,
Sedmi kolokvii ahivskih slu2bi zemalja srcdnje i isbene Evrope i
29. austtiiski arhivski dan @ee,26- 28. septembar 2001. godine) .. .......186
Zapisnik o toku 13. savietovanja "Arhivska paksa 2000",
Tuzla (Hotel "Brisbf), 1-2. jun 2000. godine ... ............193
 UMJESTO PREDGOVORA

Savremeno shvatanje arhivske grade podrazumijeva postojanje

tijesne povezanosti izmedu njenih stvarutelia i nadleinog arhiva. Kasiino
shvatanje o postojaniu dviie odvoiene etape zivotnog ciklusa dokumena-
ta (u rcgistraturi iarhivu), nerijetko ptimjeniivano u ophodenju sa papirna-
tim dokumentima, je prevazideno. Moderno poimanje arhivske grade kao
continuuma polazi od stava da su arhivisti i arhivari, kao records menager-
si, jedna jedinstvena profesija, tj struiniaci odgovorni za upravljanje elek-
tronidkim zapisima. Ovo, svakako, podrazumijeva izgradniu strategiie
elel<troniikoga poslovanja lto uz informatiiku zahtileva i pravnu, materi-
jalnu i kadrovsku osnovu.
Bosanskohe rcegovai ka arhivi stidka stuarnost je, naZalost, sasvi m
drugadija. Raskorak izmedu narastaju'ih potreba i stvarnih moguinosll se
konstantno povedava. Joi uvijek se bavimo nekim osnovnim pitanjima
dielatnosti, koja je preteino okrenuta pro5/ostr, u kojoj je do kraja neri-
jeieno pitanje zaStite papirnate arhivske grade u nastaianiu i dr.
U predgovoru proilom (trebem) broju Casopisa i azili smo nadu da
6e arhivska djelatnost ubrzo preCi prag pukog preiivljavanja i konaino
"na6i svoje mjesto pod suncem". Mada je jasno da se takav iskorak ne
mohe dogoditi preko no6i, niti za godinu pa iviie, ono Sto je na tome
planu uiinjeno u minuloi godini ne daje puno nade za optimizam. lstina,
dogodili su se iztjesni pomaci koji arhivistima, kao vieiitim entuziiastima,
mogu da znaie zraiak svjetlosti. Da ova dielatnost ne zapada u vode bez-
nada dokaz ie i pojava ovoga (ietvrlog) broja Casopisa, na koji je, nemi-
novno, sva ta naia zbilja ostavila traga, a/l su syo/e miesto naila i neka
pitania savremene arhivske teorije i prakse.
Nerijeieno i istovremeno veoma akutno pitanje ophodenja sa regls-
truturnom gradom u procesu tranzicije oqediielilo ie potrebu dodatnog
apliciranja ovoga problema u vidu nekoliko struinih priloga. U njima se
analizom uzroka tal<voga stanja (ne postojanje adekvatnoga pravnog sis-
tema pa iak i nepostojanje arhivske mrele na cijelome prostoru Bosne i
Hercegovine) doilo do sla/a/iira da ni jedan subjekt zaitite ne izvriava
svoje civilizacijske obaveze: ni drZava, ni struka, ni stvaratelji. Otuda se
kao neka vrsta izlaza ili recepta, rcklo bi se i nuinoga zla, nudi model
zbrinjavanja grade, raiunajuii da ce se, prije ili kasniie, stvoriti uvieti za
regularan, pravno i struino utemeljen tretman iste.
Cinienica da ukupna demokratizacija dru*tva zavisi od nes-i
metanoga i brzoga pristupa informacijama i iinjenicama pohranienim u
 arhivskoj gradi, opredijelila je bli1u elaboraciju ovoga pitanja u nekoliko
prigodnih tekstova: od onih u kojima se govori o tome kako su neke razui-
jene sredine rijeiile ovaj problem, pa do apticirania nekoliko primjeta iz
sopstuene prakse. Cijenimo da 6e to uticati na pruvilnu spoznaju svih
dimenzija ovoga pitanja i doprinijeti efikasnijem rjeiavanju istog.
Nezaobilazna uloga arhivske djelatnosti u koncepciji nastaiueeg
elektroniikog poslovanja registratura, uvietovala je otvaranie ovoga kruci-
jalnog pitanja. putem nekoliko arhivistiikih tekstoya (razmiiljanja) u
ovome broju Casoprsa: o utjecaju informatiike tehnologije na poslovanje
registratura, o pokuiajima standardizaciie elektronskoga poslovanja na
razini medunarodne zajednice, o problemima preuzimanja arhivske grade
na elektronskim medijima itd. Osim informativne ovi pritozi imaju i
i
naglai,enu edukativnu snagu i znaiaj. Na ovoi osnovi dati su prilozi o
informatoloikoj dimenziji registraturne grade te o prirodnoi vezi izmedu
historije i njene "mlade sestre" arhlv,strke.
Cijenimo da je ovaj broj iasoplsa na tragu promiene utoge arhivske
struke u vrijeme aktualnog civilizacijskog preokreta izaztanog dometima
informatiikih znanosti, ali i naiin da arhivska djelatnost od dosadainjeg
prevashodnog iuvara proilosti u dogledno vrijeme postane kreativan i
usmjeravaju6i fador sadainjosti. Dinamika tog procesa, koji je apsolutno
neminovan, zavisi i od drugih iinilaca u okruienju.

Organizatori

8
 INTRODUCTORY REMARKS

Contemporary understanding of archival

material requires close
connection between their workeis and
the ir"niii tnut is in charge.
Ctassicat understanding about existen.ce
of twi;;;;r;t"d ,,tiving,, cyctes
o-f_documents (in registrar and
paper documents has becorre o 3!ghy?),
.i", iiitiii, deating with
ldlashioned. coi[iirav understand_
ins or archivat materiat as tne coniiiui;-;*,"'i;;;,;-;e
archrvists and registry workeyl afiitude that
record man.agers Oinig b the unique
_a_s
nrolesgrbg
.i.e. they are expefts responsible"fomiiigirg electrcnic
records..This, of course, means buitding n" itrii"gi
n?s:,. wh.ich, along with information frr"lbctronic busi-
O*", ,uqr"#'igat, materiat and
sla/f basrs.
Unfortunatety B&H archivist rylit. is
comptetely
between growi ng needs and. reatistic' possioiitiei- different. The gap
increasins. we are stitt a*tyt_o,yn.,cli1iii;;;;;;;"J;r" i"i"
i,.un constantty
fession, which is mosttv turned. to or the pro_
the history,
sotv.ed question ot protection ot paper
r"'r.t
completety
arcnivii "r"lf- il,irtiiti
tt" beginnings
ln the preface ol the /asr.lssue of the
tlat,t!e archivat profession woutd ;";;;;;;;;'; we expressed our
Magazine,
!:l:
,!.r!!! fj*trv ,,find its ptace unaer the sun... ivi,i t-niJinthe simpte sur.
-1?d forward coutd
such step it i, tnrt
what was done in this area in the p"rt yi,rr'iiu'i';;;;i;" i
not be done over the night, or in year "t"",
and more,
hope for optimism. tt is true that ceftain us too much
headway,s have been made that
cautd signify the end of the tunnet to archivrsrs'as
The proot that this prorresston.is
;;;;;, enrhus/asrs.
n-a arownij iio'i;;';;""rn of hope_
/essness /s the emergence of this (torth)
our reality definitely teft the
ir,"i""oiti"'ilZiiire, on which
but some rsrru"-Jl"orr" mporary
archiuat theory and practice atso .trac_e,
founa thlir pir"J-' - '
unsor-ved and very acute.issr"
-
process of transition has detin.ed "i
i"iti,{giiti record materiar in the
the need io, iAaitGi'application of
this probtem in terms of several pror""riorrt
the anatysis of cause for such coraitioi
,iriii"iii'witnin tnrm, oy
legat system even the lack of archivat 1ai'iii";;i;:;r;L of adequate
we have come to the attitude tnat
neiworkir;;;;;;;" are or B&H)
not evii ini ilii""iriir"r"ction
exe_

o
 I

That is why
cutes lts civil liabitities-the state, the professlon, the wokers'
," ror" kind of exit or rccipe, it coutd be said from nece.ssary evil' the
-iodel
of taking care for material has been oftered' counting on the fact
'init,-"oor",
oitrter, conditions fot regular, legal and prcfessionally estab-
tished treatment of the material will be made'
--Thefactthattataldemocratisationofsocietylargelydependson
the facts registered in-
undisturbed and quick access to infomation and
of this lssue in severa/
Z,iin-iiat ,"t"ral, has directed closer elaboration
have been mentioned
Ztioirooriate texts: statting f rom those in which there
up to
,i"li"Zi iJrrg nise piobtems bv some developed environments' we think that
i'iJiiptii^tioi ot several examptes trom thei own gra3ti,9e'
thiswitlmakeaneffectoncorlectunderctandingofalldimensionsolthis
issue and contribute to more efficient solving
of it'
';;,;;W-;;i if archivalprofession in the concept of emersing etec-
for rcising this crucial
tronlc bus,ness of registrars, made the condition
i.tr" JV ."r"rlarchlval texts (thoughts)
'businLss
a{t
i1 Arrc rs9r19: the influence

ii inroimation technology on with registries' attempts ot stan-

level' the problems of
Jaiiiutiion of etectroniC business at the community Besides infor'
ti,iriirring
'iuiioi the atchival materiat on electronic media etc'
rcle and signifi-
ti'i"" aftachments have emphasised education dimension ot registry
cance. Based on this, attachments on information history
i",tiidrc have been offered as wetl as natural retation between
"-
and its-n "younger sister"-archivlstics'
changing
ii our"view fhat rhls issue is on the path of influence formovement
tne rote-oi ircnival profession in the time of
present civilisation
'iiritilli,v profes-
tn" peaks of computer sclences' in a way -that^archival
;i;;A; ;;"tily keeper of ir'" p"t in present.beco.mes process'
a creative and
which
dynamic factor ot presence in dle me' Dynamics of this
factors in the environ'
li aiJotutety meant to be, also depends on other
ment.

Publishers

10
 ARHIVISTIKA I
ARHIVSKA SLUZBA
 Saiih JALIMAM*

ARHIVISTIKA ! HISTORIJA**

.
Savjestan odgovor o zadanoj temi naslovljenoj Arhivistika i historija,
klju6nim dokazima na5ega zanata, krunskoga svjedoka na5ega posio-
janja, ali i esencijalne potvrde koiom se moie, treba i mora definirati
nauka o proslome kao itehnika prikupljanja historijskih dokumenata.
Ovdje se misljenje historidara poslavlja na kvalitetu arhivskih, sistem_
atskih, temelinih istraiivanja medijavalne povijesti koje je ohrabreno
iskustvom velikog francuskog mediaveliste Fernana Brodela koji odnos
historije tj, proslosti, sadasnjosti, ali i temporalnoga, definira na nadin da
se u "svakom historijskom radu razlale proteklo vrijeme i, u zavisnosti od
u ve6oj ili manjoj mjeri svjesnih historidarevih lidnih osobitih sklonosti ili
iskljudivosti, izdvaja se jedna od kronolo6kih stvarnosti od kojih se ono
sastoji".
Radi se o kauzalnoj, ti. generidkoj vezi izmedu arhivistike i histori-
je, o odnosu i podudarnosti, ali i preplitanju ove dvije kljudne discipline
u
razumi.jevanju i tumadenju historijskoga procesa. Radi se o sloZenom,
vi5eslojnom i po mnogima kljudnom momentu da se prepoznaju odnosi
iveze, ali i da se identificira sistem funkcioniranja arhivistidke piaktidnos-
ti i historiiske teorijske pretpostavke.
.._. Pollebno, je radunati is dinjenicom da 6e isam naslov priloga
'Arhivistika i historija" udiniti provokativnim, izazvati odredene nesp-o_
razume, protivljenja, ali ie pruZiti i dovoljno mogu6nosti da se ove dvije
naudne discipline pove,u u sistem vrijednosti koji bi odgovorio na pitan_
ja u.kojima se mogu ra56laniti sve relacije i korelacije ovih dvilu srodnih
nau6nih disciplina.
Prile svega, va2no ie napomenuti da ovaj izlagad, najprirodnije, ne
.
2eli niti moie arhivistici i historiografiji oduzeti njihova prava znanstvenos_
ti, posebno zbog toga sto se I u jedno.i i u drugoj naudnoj disciptini jasno
prepoznaje cjelokupna metoda naudnog istra2ivanja u dijoj se temeljnoj
viziji odreduje zadatak iza Sta su i stvorili svoju metodiku. Strogosi
i-I6llo-iGli-in .l"tirnam, Fitozofski fakuttet Tuzta.
** Prilog je u vidu saop6enja prezentiran na savjetovanju .Arhivska praksa .99,,, odr:anog
27. i 28.
5. 1999. qod. u zivinicama.

'13
znanstvenosti, svih onih disciplina koje su jedinstvene u tuma6enju his-
torijske nauke u cjelini, evidentnost njihovih teoretskih dostignu6a itra-
jnih io6itih uspjeha u istraiivanju su osnovne odrednice iarhivistike ihis-
toriografije. Sigurno da se to posebno mo2e apostrotirati arhivistici,
koliko god njena praktidna primjena ne pretendira da ona bude dio
konkretnih duhovnih znanosti ali je sigurno temeljna nauka u definiranju
historiografskih zahtjeva. Ali, ocjenjujuii o6it raskorak izmedu metode i
stvaranja kao prirodne segmente odredenoga sporijeg razvitka, i sve ovo
treba da bude i vrlina arhivistidke znanosti.
Budu6i da se znanosti medusobno razlikuju, prije svega, u pogledu
predmeta kojeg obraduju, kao iu pogledu metode koiu primienjuju, nji-
hova artikulaci.ia mora se izvr5iti sa materijalnih (posebno Sto su i
arhivistika i historiogra{ija prije svega materijalne tl. prakti6ne i

djeloworne naudne discipline), kao i sa lormalnih gledista, pa nije samo

razumljivo koliko njih,6ini se, vjeruje da se obie ove naudne discipline,
arhivistika i historiografija, medusobno preklapaju, uzajamno pomaZu i
viSeslojno povezuju i zavise jedna od druge.
Uvezanosti u sistem vrednovan.ia arhivistike i historiografije ili obrat-
no, kroz samu historiju razvoja znanosti, bitno je ukazati i na odredene
praktidno-materi.lalne opreke objekata istraiivanja, kao prepoznalljivog
segmenta vezanosti i isprepletenosti ovih dvi.lu nauka, ali i samoga
objektiviziranja arhivistike i historiografi.le. Ovo se posebno potencira na
primjeru historije, kao sveukupne, totalne ili {undamentalne nauke, koia
da.je miSljenje o pro5lome koju tzv. lijeno misljenje", koje, na Zalost,
dominira, uvijek uzima kao primjer nauke sa dosta subiektivnoga, ide-
oloSkog i politidkog, sto ni.je tadno, te udiniti osnovom razdiobom po.ie-
dina6nih znanosli samo kojim su odredeni oni koji se bave ovim nauka-
ma (arhivist ihistori6ar) imaju neko svoie osobito znadenle iva2nost i u
kojima vidi ne samo samu prirodu i zbil.iu, nego io5 neSlo vi5e i drugo,
v;jednije, sto samom historijskome tuma6enju daje arhivisti6ke poWrde.
Stroga, iscrpna sistematska istraZivanja su osnov i temelj odnosa,
veze naudne fundiranosti iarhivistike i historiografije, ipak, ukazuju ina
odredene probleme pitanja ivarijante kroz sto se reflektira sve ono Sto
ogranidava domet ovih nau6nih disciplina, u kojima se odito prepoznaje
formalna razlika u metodu, metodoloskome prilazu problemu istraZivan-
ja. Potrebno je, dakle, po6i od po.ima historijske znanosti, da bi se razu-
i
mio, prihvatio naudno fundirao pojam arhivistidkih istra2ivanja do
interpretaciie hislorijske datosti.
Treba ukazati da se na tako poiedinadne nau6ne principe nalpri.ie
nadovezuju stvarne razlike ikako se prepoznaje, zna i po5tu.ie podjela

14
 rada u arhlvu, istrazivanju i interprelaciji, tako se ina historijskom tekstu
jasno nadovezuje tzv. formalna razlika. Temeljna pretpostavka vezanosti
arhivistike i historiografije su istra2ivanja historijskog, tj. arhivskog mate-
rijala, 51o je kljudna pretpostavka ijedne i druge naudne discipline, 5to i
samo uslo2njava postavljeni problem te stvara naudne pretpostavke i
arhivistici i historiografiji da se metodoloski, metodski fundirano i formal-
no, ali isu5tinski bave svojim zadatkom, Sto lo5 jade podcrtava uzajam-
nost i su5tinsku vezanost ove dvije naudne discipline.
Rijedi itermini, naudne discipline: arhivistika i historiografija nisu
jednoznadne, nego vi5eslojne, vi5ezna6ne i pune su odredenja koje
pobliie, tadnije i potpunije ukazuju i odreduju konture historijskoga
procesa. Uvijek se ovi pojmovi naudnih disciplina dovode u generi6ku
vezu, le se u potpunosti iu svakome segmentu naudne obrade histori-
jskoga materijala medusobno prepli6u, pomaiu i nadovezuju. privid
hotimidnosti, koji se posebno evidentira u dijelu moderne teorije histori-
.jske nauke, najbolle se izbjegava ako se istraiiva6 dr2i prvobitnog
i
znadenja, metode nadina istraziva6koga mehanizma, koji svaki
ponaosob ukazuje na prirodni, tj. naudno istraiivadki mehanizam daje
odredene slobodne intervencije. Svaki produkt historijske vrijednosti,
i
prije svega tadna precizna argumentirana i sistemska arhivistidka
priprema, koja treba, odnosno mora u sebi imati elemente potpune
naudne prednosti, Sto je zadatak icilj moderne arhivistike, siguran ele-
ment vrijedne ozbiljnosti, dalje se nastavlja kroz interpretaciju historidara,
iz 6ega treba da naslane naudno djelo. prema odnosu sistema vrijed-
nosti koji postoje ili ne postoje, mogu6e je precizno odrediti dva aspekta
arhivislike i historiografiJe, dvije vrste objekata znanosti u kojima se jasno
ila6no prepli6u metodologijski interesi, sto se smatra klju6nom itadnom
definicijom potpune ovisnosti arhivistike od historiografije, kao ihistori-
ografije od arhivistike, uzima se i kao civilizacijsko dostignu6e, naudno
fundirani projekat, ali i dio ostavstine za buduia pokoljenja, S1o je odita i
temel.jna poruka arhivistike i historiografije u cjelini. lskustvo istraZivanja
historijskih procesa o6ito kazuje da historidar, kao iarhivist ne rekonstru_
ira, ne ponavlja iskustvo dobra ili zla nego tuma6i ili definira, Eto je ta6na
i precizna kvalitetna odrednica histori6areva zanata, jednu od kronolosk_
ih stvarnosti, uz pomo6, neophodnu pripremu onako kako se to u
i
stvarnosti desilo. Primarna definicija historijskoga tumadenja je u
komentaru, lj. u interpretaciji dogadaja, s lim da su komentari historidara
deslo prepuni osude i kritike onoga Sto je nepotpuno, neobradeno ili
6esto arhivistidki neobradeno ili zapuiteno, Sto se moZe pripisati arhivis-
tici u cijelom svijetu kao op6a opomena. Tu se radi o temeljnim histori_

15
jskim razlozima, posebno sto se ovim disciplinama traze segmenli
svjesnoga i bitnoga 6ime se naudnost u potpunosti opravdava.
U svome stvarnom, kvalitetnome i potpunome odredenju historijska
nauka u dvadesetome stolje6u smatra se va2nom druitvenom djelat-
no56u, bitnim tumadem pro5log, dime se, naro6ito u nienom prakti6nom
ispitivanju, ne oduzima njena humanisti6ka i strudno-naudna vrijednost i
kvalifikaci.le; izuzelna vrijednost u tumadenju razvitka dovleka i dov-
je6nosti
Temeljno odredenje istraiivanja historiiskoga procesa po6iva od
podetaka historije, znadi od Herodota do danas, na iscrpnim arhivis-
tidkim pretragama u 6emu su historidari s vi5e i man.je dobre volje bili i
arhivisti te istovremeno unaprijedili i historiografiju i arhivistiku, ovo
posebno zbog toga Sto ijedna i druga nauka insistiraju na shvatanju da
je historija-histori.ia 6ovjeka i dovjednosti, 6ime se odbacuje tumadenje
i
apstraktne, spasonosne pragmatidne historije, koja je odredenim
istraiiva6ima skup pou6nih primjera, 6ime se definira kao historija stvar-
alastva dovjeka u isto vrijeme i kao nJegova sudbina. Ovakva definicija
razmi5lianja prepoznaje se u razmi6ljanju Nikole Makijavelija: "Ko
bri2ljivo proudava proilost mo2e lako budu6e dogadaje u svakoj dr2avi
predvidieti iprimijeniti ista sredstva koja su ipreci prim.jenjivali, ili ko se
ne nade primjena, moze se izmisliti nove slidnosti dogadaja".
Sigurno da je ovaj navod zanimljivog mislioca i potvrda u defini-
ranju pitanja odnosa historicizma, tj. evolucionizma u nauci ali ikorela-
tivnog u arhivistici, koji da se naglasi, nisu tako jednostavni kako se to
6esto u literaturi predstavlja, je swarni procesi razvitka dovjedanstva sas-
toje se iod historicizma i evolucionizma, znadi od obie strane procesa.
Ove dvije strane stvarnoga procesa kroz arhivistidke zakone i procese
(powrde) nalaze se sadriane u historijskoj nauci, znadi dvije strane
jednog istog procesa vezuiu se kroz arhivistiku le s njom dine kauzalnu
cjelinu, koja je potpuna potvrda korijenske seZe, ko.ia se samo stavlja u
prvu funkciju.
Zanimljiva istrazivania mogla bi se itrebala obavili po pitaniu 6ov-
jekova arhivistici kao totalnom pogledu na udenje o praklidnom radu u
arhivu, ali i na samom dokumentu. Na ovaj na6in treba tragati iza novim
i sadrzajnijim vezama i odnosima prema historiji i dugotrajnosti, sto se,
prema istraiivadima i tumadima teorije historije, smatra dijelom dogada-
jne historije, gdje se dominantna i odreduju6a arhivisti6ka istrazivanla.
Treba znati da u dogadajnosti doviedanstvo sti6e trajnije vri.lednosti, a na
njima to i izrasta.

16
 Arhivis ka i hslatiogtalija

U vrijeme cijepanja i nestanka ideoloSke driave na ovim prostorima,

primjetljivija su nastojanja da se hislorijski procesi tumade idefiniraju kao
mijenja civilizacijskoga hoda i okova. Medutim, uske veze s materijalnim
Zivotom ljudi s jedne strane, a sa druge strane sa njihovim iivotom, a da
se ne apstrahira kapitalna dinjenica da se korelacije ostvaruju u druStvu
i putem drustva koje je, opet, histori.lski stvoreno i povezano sistemom
veza iodnosa medu ljudima (u 6ijoj osnovi stoje historijski isprepletene
veze koje su funkcionalne izaniml.iive), do toga da se mora insistirati na
dr2avotvornim, narodnosnim, hislorijskim razlikama, ali i vezama putem
kojih treba da se identiJiciraju pravci razvoja dru5tva u cjelini, uz nemi-
novna, neophodna, sistemska arhivisti6ka islraZivanja, Sto bi bilo i ostalo
prvo pravilo u tumadenju proslosti.
Nema dvojbe da je moderni histori.lski proces svoj temelj zasnivao
na tvrdnji da je dovjek djelatni segment svo.ie historije, a kako je njegov
razvrtak i istovremeno, uvjetovan druStvenim koji se svojim karakterom i
svoJim pretpostavkama opet pojavljuje u izvjesnom smislu, kao
nadredeno ilude u 6ovjekovoj prirodi, koji je svojim pritiskom mijenja i
sve viSe podruStvlju.le. U historiografiji )fi vijeka ove dileme isuprotnosti
su kljudni problem, ali kada se analizira tehnika i metodologija histori-
jskoga tj. arhivistidkoga istraiivanja, mo2e se ustvrditi da se skoro od
Herodotovoga tumadenja proslosti do danas nije mnogo odmaklo.
Odgovor na pitanje zbog 6ega je to tako lesko je ponuditi u jednom pri-
logu, samo se moze konstatirati da temeljni osnov (od antike do danas)
odnosa pojedinca, individue prema dru6tvu, proSlosti i historije nije
samo problem njihovog odnosa prema zajednici, nego zahvat u nesto
jo5 su5tinskije, odnosno odnos prema ulozi u historijskome procesu, ali
i prema razumijevanju historijskog procesa. Stoga se ovom prigodom
koristi zanimljiv navod poznalog filozofa historije Benedikta Krodea koji
kaZe: "Historija ukoliko .je ona aktivitet mi5ljenja i stoga stoji izvan vre-
mena, nema kao ni filozofija svog historijskog podetka, osim idealnog i
metafizi6kog, historijski kazano jasno je da ie historija postojala prije ve6
pri,e Herodota, prije logografa, pa dak i prije Hesioda i Homera, jer se ne
moze zamisliti predstava o ljudima koji ne bi mislili o svojim dogadajima
i koji ne bi pridali o njima". U kvalitetnome definiraniu znanja o pro5tome,
temporalnome i historijskome, sigurno je da ie zahtlev B. Kro6ea da dov-
jek "misli o svojim dogadajima" ida prida on njima, prihvatljiv u pot
punosti.
Medutim, prema relevantnim istraiivadima metodologije filozofije
historije, tragovi zbivanja iodnosa u proslome ne nastaju samo kao

17
proizvod duznosti, nego historijski dogadaji, kao i djelatnost dovleka,
ostavljaju tragove i u prirodnim i u nehistorijskim pojavama, stanjima i
materijalima, sto samo potvrduje argumentaciju da historijski proces i
arhivistidka ostav5tina imaju glavnu ifunkcionalnu vezu iulogu u histori-
jskim zbivan.iima, imaju starost, proslost, kauzalnu vezanost, metod i
metodologiju postojanja.
Ovim historiiskim potvrdama ulazi se u onaj segment historijskoga
zbivanja koii se smatra tumadenjem, Sto se zasniva na istraZivanjima, tj.
potazi za dokumentima, historijskim izvorima, arhivskoi gradi, tragovima
postojania, 6ime se ovaj proces i odnos ne zatvara, nego naprotiv otvara
do neslu6enih granica. Potrebno je napomenuti da poiedine vrste trago-
va (arhivska grada) pokazu.lu i odredene vrste ograniden.ja, koje se u jed-
nom slu6aju uzimaju kao iskaz vrline u odnosu prema drugim historijskim
izvorima, a ponekad se pojavljuiu i kao velike mahane. Tu je tesko namet
nuti, nemogu6e je iskazati objektivan vrijednosni kriterii koji bi se smatrao
dovoljnim i6iji sudovi bi se smatrali temeljnim, koii bi element pozna-
vanja proSloga pretvorila u faktor interpretacije dokumenata, 6ime bi se
iskazao idobio novi oblik mi5ljenja, iskazao novi vrijednosni sud, dobila
vrijednost spoznaje proilosti, odnosno historiiskoga zbivanja koje se
istraiuje.
Na kraju konstatiramo da se o odnosu arhivistike i historiografi.ie, ali
iniza drugih naudnih islrudnih disciplina, lreba govoriti, a u cilju ovoga
priloga jeste da se ukaie na probleme iz ugla profesionalnog historidara,
a da se ni jednim ponudenim segmentom nije i5lo na uop6avanje prob-
lema, naprotiv nastojao se prije svega otvoriti jedan goru6i problem,
istorodnosti posla historidara i arhiviste kao sastavnog dijela historijske
nauke, te sama historija niie zbir 6in.jenica niti podataka, faktografski
odraz postoje6eg, 6ime se saznanje o ovome vainome problemu, o
kojem se raspravlja kroz ponudene primjere, samo naglasi i iznese, dime
se samo ieli potvrditi ranije izredeno mi5ljenje udenog Brodela, da se sve
to smatra dijelom hronoloSke stvarnosti.

Zakliuiak

U tekstu: arhivistika i historija, pokusalo se ukazati na uzajamnost,

veze, sli6nosti i razlike ovih dviju naudnih disciplina. Koriste6i se znan.jem
iz relevantne historijske i arhivisti6ke literature, uspjelo se dovesti u pot-
punu vezu nizom o6iglednih primjera. Koliko god se uspielo u namjeri da
se idenlificiraju kauzalne veze, mnogo toga se jos uviiek smatra nedo-
voljno objaSn.jenim. lpak, op6i je utisak da se da po svim relevanlnim

18
 Athivisti ke i histotbg taliia

misl.ienjima u literaturi historiografija ne moie smatrati naukom bez

arhivistike, kao i arhivistika bez hiosloriografije.

Zusammenfassung

lm Text: Das Archivwesen und die Historiographie, hat man versucht die
Bindungselemente, Beziehungen, Ahnlichkeiten und Unterschiede zwis_
chen diese zwei Wissenschaften zu betonen. Es wurde durch die rele_
vante historische und archivistische Fachliteratur, mit vielen Beispielen,
ermoglicht. Obwohl es zum Tell gelungen ist, die kausale Beziehungen
zu identifizieren vieles ist noch unklar geblieben. Aber der allgemeher
Eindruck ist es, daB man, laut den alle relevanten Meinungen in der
Literatur, die Historiographie ohne des Archivwesens nicht als die
Wissenschaft betrachten kann und umgekehrt auch.

'19
Nail KURTIC *

INFORMATOLOSKI ASPEKTI ARHIVISTTKE I

DOKUMENTARISTIKE

ABSTRAKI lntormatotagiia dokumentaristici i arhivistici prlstupa sa sta-

iatiita izjednaiavanja iskustua kao (sa)znania i informaciie i diferencirania
informacije kao sadriaia i dakumenta kao nienog nosioca. Tek uspostavl-
ianiem adeli/atnoga odnosa (diferenciiaciie) izmedu dokumenata (nosila'
ca oznake) i sadiine (znania - informaciie) oslobadaiu se potenciiali
novih medija (kompiutera i nosaia informaciia) u uspostavlianiu efikasnih
i racionalnih sistema ptikupliania, iuvania, obrade, pdienosa idisemi-
naciie podataka, a dielatnost arhivistike i dokumentalistike prevodi iz
podrudja manipulacije atomima (dokumentima kao fiziikim datostima) u
podruije informaciia (produkciie i manipulaciie bitima).

KUUeNE RIJECI: e/ektron intormatologiia, arhivistika, nosi'

ski dokument,
lac oznake, informaciia, informacione magistrale

Uvod
Ljudsku povijest ie mogu6e rekonstruirati i kao genezu metoda,
tehnika (pa isredstava) pohranjivanja, duvanja, pretraiivanja i prijenosa
kroz vremenski kontinuum, liudskog iskustva i znanja, materijaliziranog u
raz novrsnim formama poruka (dokumenata). Ova teza ima najmanje
dvije implikacije: prvo, nastojanje da se pohrane, sa6uvaju iudine dos-
tupnim soptvena iskustva i saznanja (inlormaci.ie) svoistveno je svakoj
Uudskoi (drustvenoj) zalednici; drugo, sposobnost konkretne
drustvene
iajednice da opstane kao drustveni i kulturni entitet (zasebnost) u
neposrednoj ie ovisnosti od odnosa naspram sopstvenoga iskustva i

znanja informaciia koje nuZno producira. Jednoslavno kazano, druiNene

zajednice koje nisu uspostavl/e adel<vatan odnos naspram sopstvenoga
inielektualnoga vlasnistva (iskustava i saznania) nuZno su propadale i
nestaiale u sudaru sa novim situaciiama i problemima.
iz ovako postavljene polazne hipoteze slijedi da stvarno stanje
konkretnoga sistema prikupljania, akumulaci.ie i emisile dokumenata
(koja nose iskustva isaznanja) ne ovise samo od tehnoloskih mogu6nos-
iS6iI likurtie, Filozolski takultet Tuzla

20
 lnlomatoloiki aspektt arhivistike i clokunentanslike abstral<t

ti (razvijenosti i posjedovanja novih tehnologija pohranjivanja, obrade i

diseminacije podataka), ve6 prvenstveno od svjesnosti socijalnoga
menadimenta o znadaju tog sustava.

1 . Od manipulacije alomima do produkcije bita

SmijeStanje kompleksa E-T-AK-S-A' u podrudje zasebne naudne

discipline "inlormatologile" je prvi korak ka uspostavljan.iu trajno
odgovornog odnosa svakog konkretnog druitva naspram sopstvenoga
iskustva. lnformatologija dokumentalistici i arhivistici pristupa sa stajaliS-
ta iz.jedna6avanja iskustva kao (sa)znanja i informacije i diferenciran.ia
informacije kao sadr2aja i
dokumenta kao njenog nosioca. Tek
uspostavljanjem adekvatnog odnosa (drferencijacije) izmedu dokumena-
ta (nosilaca poruke) isadriine (znanja informacije) oslobadaju se -
potencijali novih medija (kompjutera inosada informacija) u uspostavl
janju efikasnih i racionalnih sistema prikupljanja, duvanja, obrade, pri-
jenosa i diseminaci.je podataka, ali, Sto je moida jos i znadajnije, kom-
i
pletnu djelatnost arhivistike dokumentalistike prevodi iz podrudia
manipulacije atomima (dokumentima kao fizidkim datostima) u podrudje
produkcije i manipulaciie bitima (informacijama) na dijim se specifidnim
svojstvima zasniva prelazak iz industrijskog u informatidko druStvo.
Koja su to svojstva?
Prvo, digitalni signal je nematerijalan, pojavljuje se u formi cilara;
strukture (odredenog odnosa) jedinica (1) i nula (0). Forma u kojoj se
pojavl.iuje omogu6ava.viSestruko kombiniranje i mijeianje, bez obzira da
li se odnosi na zvuk ili sliku. Drugo, nematerijalnost digitalnoga signala u
koji se transformiraju informacije omogu6ava nelinearnu slrukturu
poruke u kojoj presudnu ulogu igraju metainformacije (bitovi koji nose
poruku o drugim bitovima), a dija aktualizacija ovisi od inicijative, pa i
inventivnosti korisnika razmje6tenih u prostoru i vremenu. Ova svojstva
nove jorme (digitalne naspram analogne) nosilaca informacija kao
tehnidko-tehnoloSke mogudnosti na
dijoj primjeni se zasniva novo
"umrezeno" drustvo cijelu dokumentalistidko -
arhivistidku dielatnost
(suslav E-T-AK-S-A) uvodi u podrudje produkcije metainiormacija kao
kljudno, koje ogranidava mogu6nosti uklju6ivanja konkretnoga druStva u
globalne procese i globalne tokove iskustava i (sa)znan.ia, a od dega u
krajnjoj mjeri ovisi ho6e li opstati ili nestati.
2. Umreziti se ili nestati
Razvoj i primjena sve mo6nijih (supefl kompjutera i novih medi.ia za
pohranjivanje (kompakt diskova) bespri.jekorno 6uvanje, reprodukciju,
1 E emisija, T- transmisija, Ak- akumulacija, S- selekciia, A- apsorpciia

21
 manipulaciju idiseminaciju podataka i informacija, omogucio je ne
samo brze i jednostavne procedure unosa klasidnih dokumenata (nosF
laca oznaka) dak isinhrono (kao dio procedure upravljanja razliditim pro-
cesima), kao inaknadnu obradu (generiranje novih informacijskih struk-
tura), nego istvaranje virtualnih mega-baza podataka (globalnih arhiva i
dokumentacionih centara), koje su novi prostor potvrdivanja pojedi_
na6nog identiteta. Na taj na6in dovedeni smo svi u pomalo paradoisaF
nu situaciju koju moZemo definirati kao imperativ ,,umreZiti se ili nestat".
Potvrdivanje druswenog, nacionalnog, kulturnog identiteta u savre-
menim uvjetima determiniranim nesagledivim posljedicama razdvalanja
(sa)znanja (informacije) od fizi6kog nosioca oznake najneposrednije
ovisi od samoprezentiraju6ih komunikacija, stavljanje na uuid
(umreZavanje) sopstvenih (perifernih) baza podataka (iskustava i znanja)
i
ljudskoj zajednici u cjelini. Oduvanje potvrda identiteta konkretne
dru5tvene zajednice ovisi od mjere u kojo.j se uspijeva uklju6iti u virtual-
nu globalnu zajednicu. Sve 51o nije umre:eno, do 6ega nije mogu6e
doprijeti informacionim magistralama ne postoji, zbog toga ito se gtob-
alni menadZment zasniva na korpusu dostupnih informacija.
Mogu6nost umreiavanja, koja je odavno realizirana, (pa dak i u
granicama BiH, projekat KOBIS, na primjer) stvorila je dvije stvarnosti;
jedna je ova koju Zivimo, koja jo5 uvijek (ali veoma kratko vrijeme) moZe
biti izolirana i provincijalna i virtualna, koju sa6injavaju informacije (iskust
va i znanja) uklju6ene u globalne informacijske mreZe i kojima se u sve
ve6oj mjeri koristimo kao iskljudivim izvorom informacija u rjeSavanju
svakodnevnih neizvjesnosti (problema).
Moderne informacijske mreZe, koje nisu nista drugo do informa-
cionim magistralama povezani dokumentacioni centri i arhive, postaju
dominantnim iskustvom stvarnog svijeta te ono Sto nije u njih ukljudeno i
ne postoji kao relevantno. lskljudenje ili samoiskljudenje, koje moze biti
posljedica neumreZavanja ali i neadekvatne metakomunikacije (informa-
cijske obrade informacija), odnosno dodjele dovoljnog broja dodatnih
obiljeZja svakome dokumentu, odnosno poruci, koji 6e ih kao relevantne
ukljuditi u proces pretra:ivanja, postaje pogubno za svaku savremenu
drustvenu zajednicu, odnosno svaku drustvenu strukturu. lstovremeno,
umrezavanje postaje pitanje ne samo kulturne, ve6 i ekonomske legiti-
macije u uvjetima hiperkompleksne kompetitivne sWarnosti.

3. Konceptualna novost informatologiie

Prepoznavaju6i u dokumentu dvostruku slrukturu formu iznanje,
uspijevaju6i izdvojiti znanje, kao (sa)znanje i novo iskustvo, koje donosi

22
 lnlomatoloiki aspeki arhivislike i dokumenlarislike abstrak

promjenu mentalnoga modela od dokumenta kao fizidkog nosioca

oznake, "informatologi.ia" je stvorila konceptualne uvjete za razvijanje
informacionih magistrala imunjevitu cirkulaciju informacija (horizontalnu
i vertikalnu) oslobodenih svoje fizidke egzistencije, name6u6i promjenu
odnosa naspram orga.lizacije E-T-Ak-S-A sustava.
Transformacijom atoma u bitove koju smo u stanju realizirati bilo
kada i bilo gdje na Siroko dostupnim skenerima, odnosno digitalizatori-
ma klasidna svojstva nosilaca oznaka (dokumenata) kao sto su trainost,
i
replikabilnost analognost dobijaju nova zna6enja pa dak nove i
sadr2aje.
1 . Klasidni dokument obiljeien fizi6kom egzistencijom, papirom kao

najde56im nosiocem i ograni6enjima fizidkih i hemijskih svoistava papira

imedija zapisa (tinte, grafidke boje ili tonera), dobija alternaciju u elek-
tronskom dokumentu, koji nije nista drugo do niz jedinica i nula, pod-
vrgnut pravilima odredenog koda (digitalizacije). Doelektronski doku-
mentacijski sistemi zasnivali su se na fizidkoj egzistenciji dokumenta kao
kljudnoj pretpostavci trajnosti informacile. Krajnje granice manipulacije i
diseminacije inlormacije (sa)znanja zapisanog na dokumentu limitirane
su integracijom (neodleljivo56u) informacije i njenog nosioca, a potom:
nastojan.iem da se upravo iz tih razloga produZi njihov materijalni kontin-
uum u vremenu. lntenzitet prostupa pojedinim informacijama je
ograniden sposobnoS6u njihovih nosilaca (fizidklh oblika) da oduva.iu
svoju materijalnu egzistenciju i nakon sudjelovanja u informacijskom pro-
cesu. Ta sposobnost je razlidita ovisno o razliditim fizidkim i hemijskim
svojstvima razliditih materijala (pergamenta ipapira na primjer), kao io
uvjetima duvanja i upotrebe. lz tih razloga se propisuju razli6ite proce-
dure pristupa i upotrebe razliditim dokumentima, tako se na primjer
Sarajevska Hagada izlaze odima javnosti samo povremeno, neki arhivs-
ki dokumenti su pristupa6ni samo poledinim l.ludima i pod specijalnim
uvjetima, ve6ina (starijih) knjiga se moie korisliti samo u 6itaonicama.
Fizi6ka integriranost informacije (oznake) i nosioca oznake ograni6avaju
informacijsko-komunikacijske procese.
Razdvajan.jem informacija od nosioca oznake, omogu6enim razvo-
jem informacijske i informatidke znanosti multiplicira se broj komunikaci-
jskih situacija i procesa u kojima takva informacija udestvuje oslobodena
fizidke egzistencije u samom 6inu nastanka (kao elektronski dokument)
ili naknadno (digitalizacijom predelektronskih dokumenata).
2. Digitalizacijom dokumenta problem replikabilnosti ili (ne)replika-
bilnosti se pomijera sa podrudja obnovljivosti fizidke egzistencije, koja
viSe inije nuZna u podrudje utemeljenja koda; razumi.levanja pravila

23
strukturiranja i stvaranja ne samo mogu6nosti da se istovremeno na
neogranidenom broju m.iesta, izlaza iz mreie, pozove i pojavi islovjetan
dokument (kome se mo2e, ali ine mora dati ifizi6ka egzistencija na
i
laserskom Stampadu), nego da se opona5a njegova struktura u
neogranidenom broju novih situacija uvodenjem neogranidenog broja
promjenljivih varjabli. Poruka ubadena u mreiu tako postaje informacija
o novom iskustvu, a problem replikabilnosti (ponovl.iivosti) nosioca
oznake se transformira u problem replikabilnosti samog iskustva (pore!
ka stvari koji .le uspostavljen u okviru njega), Sto sve skupa omogu6ava
simulacije kojima se prestiiu neizvjesnosti u socijalnim ali isvim drugim
transformacijskim sistemima, u kojima je oulput determiniran inputrma.
3. lnformacijske mreze su omogu6ene digitalnom komunikacijom
koja je fokusirana na sami znak, a ne i na formu nosioca oznake, sto je
karakterislika analognih sistema. Kod analognih komunikacijskih sistema
znadenja se poklapaju sa formama nosioca oznake, te ukljudivanje infor-
macija u informacijske procese podrazumijeva i manipulaciju sa materi-
jalnom egzistencijorn u vremenskom kontinuumu samih nosilaca
oznake. Pokazali smo da ve6 sama ta 6injenica ogranidava informacijske
pa i procese odludivanja. Analogna inrormacija je rezultat analogne spoz-
naje stvarnosti, za koju je svojstven kontinuitet u podra2avanju dinamike
opserviranih procesa, sto je, po pravilu, popra6eno velikim utroskom
drustvene energije.
Digitalizaci.iu karakterizira uzorkovanje (sekvencijalni, diskretni uvid
u objektivne procese) sa frekvencijom koja omogu6ava otkrivanje poret-
ka medu dinjenicama (koda) i po tom osnovu replikabilnosl samih proce-
sa. Zbog toga informacija o kodu zadobija primarno zna6enje, jer ona
omogu6ava (zahvaljuju6i sofisticiranoj informatidkoj tehnologiji) u
svakom trenutku obnavljanje bilo kojeg dokumenta (sa izvornim,
upam6enim dinjenicama ili sa dinjenicama dobijenim u datom momentu).

Zakljuiak

Rekonceptualizacija dokumenta vodi nuZno ka rekonceptualizaciji

dokumentalistike i arhivistike kao druStvenih funkcija, ali i profesije.
Odnos prema dokumenlima (fizidkim egzistencijama) se transformira u
odnos prema informaciji, Sto za posljedicu ima razvijanje kompleksa
novih problema. Problemi trajnosti i replikabilnosti (manipulacije fizidkom
egzistencijom dokumenata) se povla6e pred problemima metakomu-
nikacije, priskrbljivanja svojstua relevantnosti, svobuhvatnosti, preciznos-
ti.

24
 lnlomataloiki aspekli ahivislike i dakufientaristike abslakt

Dokumentalistika iarhivistika iu BiH je zbog toga pred novim iza-

zovima: (1) digitalizacije predelektronskih fondova dokumenata (2) i
pronalaienja pravoga odgovora naspram produkcije elektronskih doku-
menata i niihovoga ukljudivanja u globalne inlormacijske tokove. Mnoga
pitanja, kao Sto su dodjela (sinhrona) metakomunikacijskih destica elek-
tronskim dokumentima na osnovu kojih ce se kao relevantne informacije
legitimirati u procesima pretraZivanja, zastita vjerodostojnosti, zastita
tajne iproblem neovlastenog pristupa, jos uviiek nisu ni blizu delinitivnog
rje5enja. Za njima se traga u okvirima informacijske znanosti iinlorma-
tologije, i realno.ie odekivati da 6e odgovori do6i iz zemalja u kojima je
elektronski dokument skoro ve6 supstituirao klasidni dokument.
Bosansko-hercegovadka dokumentalistika i arhivistika u svemu tome ne
moZe ostati po strani, ona mora (1) sama sebe svrstati u podrudje infor-
matike, (2) odrzavati dvrstu vezu sa najnovijim teorijama i dostignu6ima
inlormacijske znanosti (3), organizirati edukaciju sopstvene prolesije na
informacijskom konceptu i(a) udiniti najvise na razvijanju svjesnosti
drustva o presudnom zna6aju ukljudenja u globalne inlormacijske
tokove.

Literatura
Tudman, Miroslav, Teorija informacijske znanosti, lnformator, Zagreb,
1996.
lris, Antoan, lnlormacione magistrale, Clio, Beograd, 1999.
Eco, Umberto, Kultura, informacija, komunikacija, Nolit, Beograd, 1973.
Belkin, N.J., lnlormation conceps ior inlormation science, J.Docum,
34. (1), 1978.
Kurti6, Nail, Uvod u terilu rnas-medijske informacije, Filozolski fakultet
Tuzla, Tuzla, 2000.

Zusammenfassung

Die Rekonzeptualisatio n von Dokumenten fuhrt zut

Rekonzeptualisation des Dokumentenwesens und des Archivwesens im
Sinne der Gesellschaftsfunktionen aber auch der Profession. Das
Verhdltnis gegenuber den Dokumenten ( physische Existenzen) geht in
das Verhaltnis gegenuber der ln{ormation irber. Zur Folge steht die
Entwicklung der neuen Komplexen vor. Die Probleme der Ewigkeit und
der Replikabilitdt (die Manipulation mrt der physischen Existenz von
Dokumenten) werden kaum bemerkt im Vergleich mit folgenden

l)i
Problemen: Mettakomunikation, Verschafiung der Fahigkeiten der
Relevanz, Allumafassende, Prdzis.
Dokumentenwesen und Archivwesen in Bosnien und
Herzegowina befindet sich vor neuen Herausforderungen; (1)
Digitalisation vorelektronischen Dokumentenlonds und (2) die Suche
nach der richtigen Antwort im Vergleich mit der produktion der elektron_
ischen Dokumenten und deren Eingliedern in die globale
Informationswege. Viele Fragen haben noch gar keine Losung, wie zum
Beispiel: die Verteilung von Mettakomunikationselementen an die elek-
tronische Dokumente, wodurch die relevante ln{ormationen in den
U ntersuchungsprozeBen legitimiert werden, der Schutz der
Glaubw0rdigkeit, der Schutz des Geheimnisses und des unberechtigten
Zugangs. Nach den Antworten wird in der lnformatik gesucht, und es ist
zu erwarten dass diese Antvvorten aus den Lander kommen wo das elek-
tronische Dokument schon den Alltag erobert hat. Das
Dokumentenwesen und das Archivwesen in Bosnien und Herzegowina
darf in dieser Gelegenheit nicht an der Seite stehen bleiben, es muB (1)
sich selbst in den Bereich der lnformatik einordnen, (2) eine feste
Verbindung mit den neusten ln{ormationsfortschritten halten, (3)
Weiterbildungskurse der eigenen Profession organisieren und (4) zur
Entwicklung des GesellschaftsbewuBtseines uber dem AnschluB an die
globale lnlormationswege beitragen.

26
 Azem KOZAR*

MODALITETI ZBRI NJAVANJA

UGROZENE REGISTRATURNE GRADE

Ugroienosl grade

Poznata 1e 6injenica da arhivska grada u svome Zivotnom ciklusu

prolazi kroz dvije faze: prvu - podetnu, u vrijeme dok se nalazi u regis_
traturi, i drugu - posljednju, nakon preuzimanja u arhiv. prva faza, tj. vri_
jeme registraturnog nastajanja uglavnom traje prvih 30 godina, a d'ruga
faza do krajasvoga postojanja. U normalnim okolnostima oval procesle
i
jedinstven funkcionalan sistem, Sto je sludaj posebno u razvijenome
di.ielu- svijeta. Posljednjih desetak godina, pak, u zemljama koje su
zapodele tranziciju postoje6ega sistema (zemlje socijalisti8ke zajednice)
ovakav sistem tunkcioniranja spisa je znadajno naruien, a u nekim se
gotovo uopie ine odvija, jer ni.iedan od sudionika u ovome poslu
(drzava, registrature, arhivi) ne izvrsava ili ne mo2e da izvr5ava dosljed_
no svoje zakonske i civilizacijske obaveze.
Bosna i Hercegovina .je, na2alost, u ovoi drugoj skupini zemalja.
. _ ..
Koji su sve uzroci takvome stanju?,
Osnovni uzrok je u neizgradenosti postoje6ega sistema zastite reg-
istraturne grade, sto je utjecalo na stvaranje nepovoljnog ambijenta za
adekvatnu brigu svih sudionika zastite. Naime, propisi ove vrste u Bosni
i Hercegovini nastajali su tek od 1945. godine, da bi se u najkonzistent-
nijem obliku naili 1988. godine. dinio ih je Zakon o arhivskoj djelatnos_
ti', Pravilnik o uslovima irokovima duvanja registraturnog materijala i
arhivske grade, kao i odabiranja arhivske grade iz registraturskog mater
ijala3 i Uputstvo o nadinu primopredaje arhivske grade izmedu imalaca
arhivske grade i nadle:nog arhiva." Osim ovih, na registraturnu gradu se
odnosila i Uredba o kancelarijskom poslovanju organa uprave, dija je
primjena podela od 1957. godine, mada je u najduioj primjeni ostaia
Uredba o kancelarijskome poslovanju organa uprave iorganizaci.ias iz
1971. godine. Postojali su i drugi propisi koji su se samo dijelom odnosili
na problematiku brige o registraturnoj gradi.6
* Prol. dr Azem KoZar, arhivski savjetnik, direktor Historijskog arhiva Tuzla
laem Koiat

U toku ratne kataklizme 1992-1995. godine ova dielatnost .ie pot-

puno razbijena, neminovno slijededi promjene administrativnoga sis-
tema. Tamo gd.ie se moglo raditi primjenjivali su se stari (prijeratni)
propisi. Nakon rata donijeto je viSe arhivskih propisa: na nivou drzave
(tek pri.ie Sest m.ieseci), na nivou Federacije BiH i Republike Srpske, te na
nivou kantona.'Radi se tek o nekim od osnovnih zakonskih propisa, koji
treba da urede odnose u arhivskoj dielatnosti BiH isvakoga njenog seg-
menta ponaosob. Zbog svega toga nedore6enost arhivskoga zakono-
davstva i dalje ostaje njegova vaZna manjkavost i osobenost.
Medutim, najve6i problem je u neprimjen.livanju postoje6ih propisa,
tadnije u nepostojanju drustvene klime da se oni dosljedno primjenjuju.
lnicijative arhiva da se sankcionira nebriga na planu loSeg odnosa prema
arhivskol gradi nije nailazila na razumijevanje okruienja. Posljedica
svega toga lesu nezadovoljavaju6i ukupni bilansi u pogledu arhivskoga
prostora koji je 1991 . iznosio cca 1 1 .000 m', uz napomenu da nijedan
objekat nikad nile sagraden za ove polrebe osim 5to je namjenski adap-
tiran skroman objekat Arhiva u Tuzli. Prostor je bio i ostao jedan od limi-
tiraju6ih Iaktora u razvoju ove djelatnosti. lzvrseno 1e preuzimanje oko
25.OOO m' arhivske grade, mada ie 1990. godine npr. na preuzimanje
dekalo dak 135.000 m'. Ni.ie postojala bilo kakva inlormatidka oprema,
niti oprema za zastitu, za mikrofilmovanje, konzervaciju i sl. A sve ove
poslove je u vrijeme kulminacije djelatnosti (1991) obavljalo svega stot-
injak strudnih arhivskih radnika.
Svi ovi feleri dosli su do izra2$a u vrijeme rata 1992*1995. godine
kada su stradale ogromne kolidine arhivske grade u nastajanju, cca
8l.OOO m', odnosno oko 50% svih kolidina.'
Nakon rata stanje se veoma sporo mijenja. Ni do danas ni.ie
uspostavljena arhivska mreZa na cijelom prostoru drZave. Arhivi se sporo
osposobl.lavaju jer su kadrovski i materijalno osiroma5ili, te se ne mogu
uspje5no nositi sa naraslim (akumuliranim ) zahtjevima, tj. obavezama.
Ne obilaze se registrature u dovoljnoj mjeri; arhivi se zatvaraju u sebe i
odvajaju od stvarnosti. Same registrature, posebno novonastale, ne pri-
daju adekvatan znada.i nastaju6oj registraturnoi gradi. Najteze je stanje
grade uga5enih imalaca kojih je svakim danom sve viSe, a grade sve
manje. Slidan je problem sa gradom imalaca koii se privatiziraju. Njihova
grada najdeS6e postaje napu5tena. Neizvjesna je i sudbina grade regis-
tiatura koje se transormiraju, posebno u sludajevima kada nastaje vise
pravnih sljedbenika.'gZa arhiviste i arhive ugroZena je sva grada o kojoj
arhivi ne posjeduju odgovaralu6e evidencije, kao i grada koia nes-
tandardizirano nastaje na novim nosiocima informacija. Objasnienju dva
zadnja vida ugroienosti vratit 6emo se nesto kasnije.

28
o veoma alarmantnome stanju svakodnevnoga propadanja ovoga kul_
turnog dobra. Kako to bar usponti, odnosno zaustaviti i sprije6iti (kada je
u pitanju papirnata grada), te kako usmjeriti upravljanje aktima i osiguriti
niihovu zastilu kada su u pitanju elektronski mediji.

Osnove zbrinjavanja gratle

Zbog ukupnoga stanja u kojem se registraturna grada nalazi izbog

.
ukupnoga druitvenog odnosa prema njenoj sudbini jedini realan izlaz
jeste, naZalost, kompromis izmedu svih sudionika ovoga posla. Ovdje se
ne misli na kompromis u smislu aboliranja od obaveza iodgovornosti,
vec.na kompromis u pristupu poslu, da bi isti u krajnjem bio valjano
uraden. Jer, niko ne Zeli, a mnogj i ne mogu, brzo, efikasno, cjelovito i tra_
jno rijesili sva pitanja zastite i sredenosti svoje grade. Ovo posebno ne
mogu, jer ne postoje, ugaSene registrature. Otuda taj kompromis vodi
jedinom realnom rje5enju, a to je da se bar na odredeno vrijeme izvr5i
zbrinjavanje ugro2ene grade. Dosljedna primjena propisa i medunarod_
nih konvencija o za5titi grade nije mogu6a u dogledno vrijeme niti od
jednog sudionika za5tite: od strane registratura bar za gradu napustenih,
uga5enih, pa i ranije privatiziranih registratura; od itrane arhiva nije
mogu6no preuzeti svu tu gradu jer se radi o ogromnim kolidinama i po
nekoliko puta vedim u odnosu na njihove prostorne kapacitete, a ni
ovako organizirana i uredena driava preko no6i ne moZe stvorili pros_
torne, kadrovske i druge uvjete da sve 10 ubrzo zalivi. Ostaje, dakle, kao
jedino realno rjeSenje zbrinjavanje grade temelieno na posto1ecim pravn-
im normama ugradenim u arhivsko zakonodavstvo i druge propise, ali i
na kulturnoj svijesti pojedinaca i profesionalizmu arhivsla i arhivara.
Ne ulaze6i u svu zakonsku regulativu problematike grade uga5enih,
transformiranih i privatiziranih imalaca, koia iz naznadenih i drugih razlo-
ga ne funkcionira, dini se bitnim ista6i razmisljanje koje predstavlja neku
vrstu kompromisa izmedu driave, struke i registratura, a nerijetko samo
izmedu drzave istruke, jer registrature (imaoca ili stvaraoca) vise nema.
Prije svega, vaino je pojmiti o kojoj je vrsti i kotidini grade rijed.
_
Kada je u pitanju najugrozenija kalegorija grade napustena grada radi
-
se:
1. O gradi nastaloj prije 194S. godine;
2. O gradi registratura uga5enih i transformiranth u periodu prestro_
.javanja etatistidkog perioda socijalizma na samoupravni socijalizam
(grada raznih specijaliziranih drZavnih tijela kakve su komisije ,i
ralre

29
zlo6ine, koja se u Sloveni.ii i Hrvalskoj ve6 nalazi u arhivima, potom o
gradi seljadkih radnih zadruga izadruZnih saveza, i sl.);
3. O gradi brojnih imalaca karakteristidnih za period samoupravl-
janja (samoupravne interesne zajednice, radne za.lednice, zajednidke
sluZbe slo2enih preduze6a - bivsih SOUR-a, sve drustveno-politidke
organizacije: Savez komunista, Savez socijalistidke omladine,
Socijalisti6ki savez, Savez boraca narodno-oslobodiladkog rata i dr.,
medu kojima su samo neke imale pravnog sljedbenika);
4. O gradi ratnih ti.iela, organa i organizacija (ratna predsjednistva,
uga5ene Skole, izbjeglidki i progranidki centri, prognanidka udruZenja,
logisti6ki centri itd.).
Procjenjujemo da ove vrste grade na podrudju Arhiva Tuzlanskog
kantona ima oko 5.000 m','o a na podrudju Bosne i Hercegovine i do
50.000 m'
Sistemske promjene na pretakan.iu dogovorne u tr2iSnu ekonomi-
ju, jednopartijskoga sistema u pluralno gradansko drustvo, uzrok su
ga5en1u, tj. prestajanju sa radom bro.inih preduze6a (registratura).
Postupak gaSenja se odvi.ia preko stedajnog postupka u ko.iem se
uwrduje vrijednost i razdioba imovine, a sto se vrsi putem nadle2noga
suda. lzv.iestan broj takvih sludajeva poznat je nadleZnim arhivima, pa i
Arhivu Tuzla, ali to bitno ne mijenja odnos prema zatedenoj gradi.
Uglavnom se sve svodi na to da se podjela materiJalnih dobara potanko
razmatra, a da brigu o gradi svi doZivljavaju kao "teret svoje vrste". Svake
godine, od rata naovamo, ovakvih preduze6a je po nekoliko desetina
samo na podru6.ju Tuzlanskoga kantona, a u BiH na stotine, Sto upu6uje
na pretpostavku da je na ovaj nadin izlozeno propadaniu na hiljade
metara duZnih arhivske grade. Orjentaciono, na podrudju Tuzlanskoga
kantona radi se od dvije do tri hiljade metara duinih ove grade.
Razne vrsle transformacije i privatizaci.ie su prisutne vi5e od deset
godina. Transformiraju se slo2ena preduze6a kao Sto su veliki privredni i
drugi kompleksi u nekoliko manjih, pri 6emu se neki sektori rada pot-
puno gase. A predmet privatizaciie su gotovo sva ova i brojna druga pre-
duze6a, sve u duhu stremljenja gradanskoga druStva o konceptu vlas-
ni5tva. Novonastala preduze6a uglavnom ne preuzimaju nikakvu
obavezu o zajednidko.i gradi, osim kada se radi o dijelu ko.ii im je neopho-
dan u operativne svrhe. Takve grade, koju "niko ne Zeli", ie svakim
danom sve vi5e jer su transformaci.ie i privatizaciie sve bro.inije."
Pravne norme o naznaEenoi problematici postoje u potpunosti ili
parcijalno (nedoredeno). One su sadrZane u priieratnim iaktualnim
arhivskim idrugim propisima, o demu.ie napri.led bilo rijedi. Medutim, one

30
 Modahtgli zbinhvania ugrcione rcgistatune grado

se ne po5tuju. Primjera za to ima vise. NajsvjeZiji je primjer Stamparije

Lukavac, koja je pravni sljedbenik Radnidkog univerziteta Lukavac.
Novom imaocu je nalozeno da se zatedena grada uredi i preda Arhivu
bez naknade za opremu i prijevoz, ito je ovome imaocu i bila obaveza.
Uz pomo6 Arhiva grada je nekako registraturski sredena, mada je man-
jkava, ali preuzimanje nije izvr5eno. RukovodsWo ove registrature, iako
se grada nalazi u veoma neuvjetnome prostoru, nije pokazalo volju da se
osigura prenosenje grade sa tavana i kojekakvih neuvjetnih prostora do
prizemlja (ulaza) zgrade, odakle bi je preuzeli radnici Arhiva. JoS teZim
od toga se doima ignorantski i podcjenjivadki odnos novoga vlasnika
prema gradi i ovoj svojoj obavezi uop6e. Razumljivo, ovaj slu6aj mora
na6i svoj epilog na Sudu. Medutim, ova grada je, odnosno preostali dio,
za Arhiv ipak zbrinuta utoliko sto je poznat pravni sliedbenik i Sto posto-
je evidencije o istoi. To, naialost, ipak ne znadi da ona ne moZe i pot-
puno nestati.
. stojiSuprotno ovoj vrsti problema, kada postoje propisi ali se ne postu-
problematika stan.ia zapisa na elektronskim medijima. Na ovome
.ju,
planu ne postoje ni osnovni propisi: niti o standardizaciji pojmova i pos-
tupaka, niti o upravljanju zapisima, niti o zastiti istih.
Naime, elektronski zapisi su na neki na6in prisutni u bosansko_
hercegovadkome dru5tvu viSe od jedne decenije. Do danas, medutim, ne
postoji propis ranga zakona ili podzakonskog akta kojim se ureduje
problematika ophodenja sa istima, kakav je to slu6aj u nekim drugim sre-
dinama.'' lnlormatizacija drudtva tede stihijski i neorganizirano. Ni u aktu-
alnim arhivskim propisima o ovoj vrsti nasta.iu6e grade nema konkretnih
odredenja.
Na tal su se nadin "van zakona" naile velike kolidine elektronskih
zapisa, kojih je svakim danom sve viSe. Koriste6i se iskustvima razvijenih
sredina arhivska sluiba sugerira neka "gemist rjesenja,,, tj. da se arhivs-
ka grada sa tih zapisa obavezno prenosi i 6uva na papiru. Usmjeravanje,
pak, upravlianja elektronskim spisima preko arhivara (rekords menageia)
se ne obavlla, sto ne vodi osavremenjavanju ove djelatnosti.
Ne posluju6i na tai nadin u sistemu, po jasno odredenim standard_
ima, postoji ozbiljna bojazan da 6e se ove vrste grade, nakon operativne
upotrebe, neznanjem ili nebrigom sveiedno, unistiti.

Modaliteti zbriniavanla

U postoje6oj konstelaciji odnosa u drustvu nagomilani problemi se

ne mogu riiesiti brzo ijednostavno, kako bi to bar ieljeli arhivski radnici

31
Azem Koiar

ili, pak, kako to odekuju potencijalni korisnici arhivske grade (nau6nici,

gradani). Medutim, ne moZe se i ne smije se dopustiti produ2avanje pos-
tojeceg stanja raznovrsnih oblika stradanja registraturne grade. lako je
odgovornost za ovakvo stanje ponajviSe na registraturama, ne mogu se
abolirati ni dva preostala subjekta za6tite: drlava i struka. DrZava prije
svega zbog nestvaranja odgovaraju6e pravne regulative za dosljedno
provodenje pravnih normi, te nestvaranja materijalnih pretpostavki za
optimalno obavljanje ove djelatnosti, a struka zbog nedovoljnog profe-
sionalizma, pa i konzervativizma, kada se radi o elektronskim zapisima u
ovom poslu. Postoji li ipak neki "modus vivendi"? Na struci je da ponudi
takav model i da mu pristupi sa najvi5om mogu6om dozom profesional-
nosti.
Su5tina toga modela, tj. programa zbrinjavanja ugro2ene regis-
traturne grade je u objektivizaciji postojecih mogu6nosti i htijenja svih
sudionika za5tite, s tim da htijenje, tj. ielja motivirana potrebom da se
doprinese za5titi ugro2ene grade, predstavlja osnovni- polazni "kapital".
Zelja da se uradi dru5tveno koristan posao ove vrste bila bi osnovna
mobiliziraju6a snaga i garant uspjeha ovoga programa.
Program zbrinjavanja ugroZene grade obuhvatio bi, priie svega,
najugroZeniju gradu, tj. gradu uga5enih registratura. U po6etnoj fazi
najvaZnije bi bilo identificirati uga5ene registrature, a uz pomo6 evidenci-
ja koje arhivi vode, odnosno drugih vrela informacija: odluke osnivada i
sudova objavljene u slu2benim glasilima itd. Dijelovi fonda ove grade
nerijetko se nalaze u nekom sporednom prostoru (Supa, gara2a,
podrum, tavan i sl.) ranijeg vlasrrika, i to je jedna od boljih situacija, koji
i
nam takode moZe pru2iti podatke o gradi u6initi je dostupnom.
Prikupljanje evidencija o ugroZenoj gradi bila bi obaveza arhivskih
ustanova.
Druga vaZna poluga programa zbrinjavanja je rje5enje pitanja pros-
tora i opreme. lsto bi trebalo rije5iti osnivanjem sabirnih centara, neke
vrste medu depoa, najde56e u ve6im opcinskim centrima, u koje bi se
grada sakupljala i u zate6enom stanju odlagala. Za ove namjene mogu
poslu2iti i prazna skladi5ta nekih nakon rata neaktiviranih tvornica i sl. U
rje5avanju ovoga pitanja udestvovala bi nadleZna opdinska vlast, a
poslovi preno5enja grade obavili bi se zajedni6kim anga2iranjem op6ina
(ako nije mogu6no drugadije angaiiranjem vojske, studenata, udenika,
udruZenja gradana, dobrovoljaca i sl.) i nadle2nog arhiva'
Tre6a etapa bi bila u konstantnom selekcioniranju, tj. 6i56enju i
grubom razvrstavanju zbrinute grade. Za takvu gradu bi trebalo osigurati
mjesto u arhivima ili bar prigodne police u sabirnim depoima. Ovai posao

32
 Modahteli zfu niavanta ugrciene rcgtsttatune gqale

bi se odvijao pod nadzorom strudnih arhivskih radnika, na njemu bi kon-

stantno radile ekipe radnika (neka vrsta arhivskog servisa). Ova.j, veoma
teiak i odgovoran posao morao bi biti dodatno finansiran: od op6ine na
kojoj se posao odvija ili od osniva6a Arhiva, odnosno donatorstvom.
Ovaj program morao bi predvidjeti i nadin osiguranja prirudne
arhivske opreme. Za medudepoe to mo2e biti improvizirana oprema
(drvene police), a za smjestaj u arhivima mogla bi se za sve arhive u
Bosni i Hercegovini osigurati oprema donacijom rashodovane opreme iz
zemalja u kojima se intenzivno grade nove arhivske zgrade i instalira
nova oprema * kakve su Austrija i Njemadka koje su ve6 pokazale dobru
volju u tome.
Da bi ovaj pro.iekat zbrinjavanja grade zaiivio na cijelome prostoru
BiH, a u nekim sredinama se on u neko.l formi ve6 sprovodi, neophodno
ga je postaviti pred osnivade arhiva (i op6ine) kao kapitalni projekat i
izboriti se za njegovo {inansiranje.'" Ovo su neodloZivi poslovi iza njih se
mora osigurati taj minimum sredstava.
Za razliku od ovog programa u kojem se teret poslova preliva preko
arhiva i, di.ielom, driave, kod zbrinjavanja grade imalaca koji se trans-
formiraju i privatiziraju aktivnost bi trebalo usmjeriti na registrature u
dijem se posjedu nalazi grada. Arhivi bi sadinili cjelovite evidencije, a
briga o bezbijednome duvanju grade ostala bi obaveza tih registratura.
Na taj nadin bi se stanje konzerviralo, arhivima i driavi bi se ostavilo vise
prostora da rade na gradi napuStenih registratura, a, tek potom, i da
i
stvore uvjete za trajno rjeSenje ovog kontingenta grade.
Na.ijednostavni.le bi ovaj proces, bar za registrature koje se transformira-
ju, mogao biti rijesen preko sudova koji o tome odlu6uju.
Za arhiviste je sva neevidentirana registraturna grada nepostoje6a i
neizvjesna. Zato su oni dugo vremena nastojali da u pravne norme
ugrade obavezu registratura da dostavljaju nadleZnome arhivu podatke
(evidencije) o sopstvenoj gradi.'' Na ovo su obavezana i fizidka lica - koja
posjeduju arhivsku gradu. Mnoge registrature se ne pridriavaju ove
obaveze tako da arhivi dolaze do ovih podataka samo na licu mjesta, a
nakon uvida u stanie registraturnoga poslovanja. Problem bi mogao biti
rijesen programom evidentiranja registraturne grade u kojem bi obaveza
arhiva bila da na adekvatan nadin animiranju registrature (i gradani):
putem sredstava masovnog komuniciranja, interneta isl. o njihovoj
obavezi da arhivima dostave neophodne podatke o gradi. praksa je
takva da registrature nerado pruZaju ove podatke, najde56e iz neznanja
i neodgovornosti, mada ima ionih koje kri.ju gradu od arhiva iarhivlsta.
pla6e6i se da 6e biti otudena: primjer vjerskih zajednica i sl. Nakon viie

33
Azem Ko2at

Nakon viSe puta ponovljenoga javnog poziva, koji bi dosao do svake reg-
istrature, arhivi bi pristupili sankcioniranju registratura koje ne izvrSe ovu
svoju obavezu.'u Na nadleinim organima drZave ostala bi obaveza samo
da dosljedno primjenjuju propise. Ovdje je vaZno ista6i dinjenicu da pro-
gram zbrinjavanja u ovome isvakom drugom segmentu ne polazi (iz
poznatih razloga) od sankcija, kao nadina rjesenja pitanja grade, ve6 od
i
druStvenim interesima motivirane odgovornosti profesionalnosti.
Odekuje se da bi ovakav program, apliciran u toku jedne godine, poludio
zavidne rezultate.
Za program adekvatnog upravljanja elektronskim zapisima
neophodno je strudno, ti. pravno situiranje ove malerije u pravni sislem
zemlje. Arhivska djelatnost niie ona od koje se odekuiu sveobuhvatna
rjesenja, ali bi se morala ukljuditi u animiranje ovog pitanja sa ostalim
strukama, postavljaju6i odgovaraju6e prijedloge (pa i prijedloge zakona i
podzakonskih akata) pred nadleine instance vlasti. A potreban je, prije
svega, odgovaraju6i propis na razini driave. U tome bi se trebalo koristi-
ti iskustvom Slovenije, pa i drugih zemalja u koiima se tek pravno
uoblidavaju ovi poslovi. No, s obzirom da se elektronskim poslovanjem
registrature gubi klasidan odnos arhiv - registratura, potrebno je da arhivi
zapodnu svoj proces prestrojavanja kako se ne bi na5li, kao Sto je to
danas slu6aj, na margini ovih dogadanla. To bi zahtijevalo kadrovske i
druge promjene unutar arhivskih ustanova. Zaseban (ostrvski) rad
arhivskih ustanova na ovome planu ne6e puno pomo6i. Procesi global-
izacije kojima svijet te2i upravo su dokaz za to. lnformatizacija arhivske
djelatnosti treba da bude jedinstveno uredena na nivou Bosne i
Hercegovine."
Dakle, programi zbrinjavanja ugroZene registraturne grade lrebaju
biti neka vrsta amortizera izmedu onoga sto svi sudionici brige o regis-
traturnoj gradi trebaiu (6itaj: moraju) i mogu, s obzirom na ukupno stan-
je, udiniti da se papirnata grada spasi od propadanja, a elektronski zapisi
trajno usmjere na put sigurnosti postojanja i upravljan.ia.

Zakljuiak

Brojni su uzroci ugroZenosti registraturne grade. Uglavnom su oni

posliedica tranzicionih promjena u kojima dolaze do izIa24a sve slabosti
ranijeg i aktualnog sistema.
Najve6i dio postoje6e registraturne grade je ugroZen zbog
prestanka sa radom mnogih, za odredena administrativna ustroistva,
karakteristi6nih stvaralaca grade, potom zbog raznovrsnih transformaci-
ja a posl.iednjih godina izbog pretvorbe dru5tvenog i drZavnog u privat-

34
 Modahteh zbtinhvania ugrczene eEsnattnne gGde

no vlasni5tvo. Po5to se, iako u mnogo 6emu nedostatni, aktualni propisi

ne primjenjuju ili se nisu stekle materijalne, kadrovske i druge pret-
postavke za njihovu primjenu, a da bi se bar smanjio ili pak zaustavio
proces stradanja te grade, predlaze se kompromisni model zbrinjavanja
grade. lsti se sasloji u boljoj organizaciji postojedih subjekata zastite
(drzave, struke i registratura), da se podne rjesavati dio po dio ovoga kru-
cijalnog dru5tvenog problema, a Sto bi bilo uredeno odgovarajuiim pro-
gramima u kojima bi bila potanko razradena uloga svakoga od subjeka-
ta za6tite, te animirane odgovaraju6e medunarodne organizacije.
Drugi smjer zbinjavanja bio bi usmjeren na ostalu registraturnu
gradu sistemom dostave odgovaraju6ih evidencija o gradi .ier je to prvi
korak ovome poslu. Posebno je va:na pravilna usmjerenost u
u
ophodenju sa gradom na savremenim informatidkim tehnologijama, na
nadin da se Sto prije izvr5i normativna i stru6na standardizacija ovih
poslova u duhu iskustava razvijenoga savjeta. Na taj nadin 6e se stvoriti
pretpostavke da se blagovremeno i pravilno postavi ovo pitanje i daju
odgovaraju6a rje5enja upravljanja elektronskim zapisima kao novoj, pre-
ovladavaju6oj vrsti zapisa.

Napomene
1. O aktualnom stanju registraturne i arhivske grade Bosne i Hercegovine viie vidi: A2em Ko:ar,
Sudbina registraturne grade u procesu tranzjcije Bosne iHercegovine, Arhivska praksa, br. 3,
Tuzla, 1999, str 13-24; A. Koiar, Neke osobenosti u postdejtonskome procesu tranzicije arhivske
djelatnosti Bosne i Hercegovine, Glasnik arhiva i Orustva arhivskih radnika BiH, br.36, Sarajevo
2000, str. 27-36.
2. "Slu2beni list SR BiH" , bt. 211A7 .
3. "Sluzbeni list SR BiH", br. 41l88.
4. lsto.
5. "Sluibeni list SR BiH", br.31/71.
6. Radi se prije svega o "Krividnom zakonu SR BiH',, objavtjenom u ,.St. tistu SR BiH',, br 16/77. te
o Zakonu o zaStiti i koristenju kutturno-istorijskog i prirodoog naslijeda (.,St. tist SR BiH,, br. 2Ol85)
a drugima.
7. [4edu najznaaajnijim propisima ove vrste sut Zakon o arhivskoj djelatnosti Bosne i Hercegovine
("S1. glasnik BiH", br. 16/2001), Zakon o arhivskoj djetatnosti Repubtike Srpske (,,St. gtasnii
RS,,,
br. 35/99 i9/2000), Uredba o kancetarijskome postovanju Federacije Bosne i Hercegovine
1,,St.
no\/ine Federacije BiH", br 20/98), Zakon o arhivskoj djetatnosti Tuzlanskog kantona
i,,St. novine
TK", br. 15/2000) itd.
8. Azem Koiar, Ratno stradanje arhivske grade Bosne i Hercegovine, Sodobni arhivi, )fi|, [Iaribor,
1999, str 287-292; A. Koiar, DtE AUSWRKUNGEN DES ZUSTANDES DER ARCHIVALAGEBR-
AUMLIcHKEITEN UNo DER ARCHIVAUSRUSTUNG AUF DIE zEBSToFUNGEN DEB ARCHIV
BESTANDE INFOLGE DES KRIEGES IN BOSNIEN UND HEFZEGOVINA, AtI;Nt., VOI, 1'I, NT, 2,
Maribor, 2001, str. 180.
9. Azem Koiar, Problematika preuzimanja arhivske grade ugasenih, translormiranih privatiziranih
i
imalaca, Bilten, Biha6. 2001. str. SlO.
10.O ovome je vise bilo rijedi u saop6enjima: Saban Zahirovi6, Arhivska (ne) iskustva u
procesu
tranzicije, Arhivska praksa, br 3, Tuzla 2OOO, str 36-38;Azem Koiar, Odgovornost registratura za
stanje sopstvene grade (prezentiranog na Okruglom stolu ,Arhivi
u vremdnu tranzicije; u Sarajevu
10. maja 2001) .

35
11.Ove spoznaje rezultat su istraiivanja autora u arhivima i registraturama Bosne i Hercegovine.
l2.Republika Slovenija je npr. sredinom 2000. godine donijela Zakon o elektronskom poslovanju i
elektronskom popisu ("Uradni list RS", br. 57/2000).
l3.Takav program Arhiv Tuzla vei nekoliko godina postavlja pred osnivada kao kapitalni proiekat.
eini ga dio koji se odnosi na nabavku savremene opreme za smjestaj grade (compaclus regali),
te dio o dogradnji objekta za cca dodatnih 200 m'.
14.lzmedu ostalih ova obaveza ie predvidena 61. 12 stavom 11 Zakona o arhivskoj dielatnosti
Tuzlanskoga kantona ("S1. novine Tuzlanskog kantona", br 15/2000).
ls.Zakonom o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog kantona (dlan 67) predvldena je kazna za takve
imaoce u iznosu od 3.000 do 10.000Kir, odnosno za fizidka lica kao imaoce grade od 200 do
2.000 KM (6lan 69.)
l6.Prezentacija Arhivskog informacionog sistema u Republici Hrvatskoi (Arhisa) izvrsena ie 26.10.
2001. u Zagrebu (Hotel "Panorama") u okviru programa rada PNoga kongresa hrvatskih
arhivista.

Zusammenfassung

Es sind viele Gnlnde ftir den schlechten Zustande der

Reg istraturbestanden. Sie sind meistens die Folgen der
Transitionsveranderugen, wobei alle Schwdchen des frtlheren und jetzi-
gen Systems zum Licht kommen.
Ein groBes Teil der Begistraturbestanden befindet sich im
schlechten Zustand, weil viele Administrationsstellen der in
Vergangenheit von Bosnien und Herzegowina, wo die Bestande pro-
duziert werden, mit der Arbeit aufgeh6rt sind. ln den letzen Jahren auch
wegen der Transition aus dem staatlichen Besitz in das private Besitz. Da
die aktuelle Vorschriften nicht angewendet werden oder es fehlen
materielle Mittel oder Fachpersonal fur die Anwendung, und um die
Vernichtung der Bestdnde zu stoppen, wird ein Kompromissmodel
vorgeschlagen. Dieses Model beinhaltet die bessere Organisation der
bestehenden Schutzsubjekten (Staat, Registraturen und Fachwesen) um
die Probleme dieses Gesellschaftsproblemes zu losen. Dies wird durch
die entsprechende Programme der einzelnen Schutzsubjekten ausgear-
beitet, womit auch die internationale Organisationen bewegt sollten.
Die zweite Richtung der Vorsorge ist auf die Registraturbestande
bezogen, durch das System der Lieferung der entsprechenden Evidenz
uber den Bestanden, weil das der erste Schritt ist. Besonders wichtig ist
der Umgang mit den modernen informatischen Technologien, damit die
Normierung und die Standardisierung dieser Tdtigkeiten im Sinne der
entwickelten Welt durchgef0hrt werden kann. Damit werden die
Voraussetzungen geschafft, damit diese Frage rechtzeitig gestellt wird
und damit die Losungen des richtigen Umganges mit den elektronischen
Mitteln gegeben werden k6nnen.

Jb
DuSan VRZINA*

PROBLEMI FUNKCIONISANJA
ARHIVSKE SLUZBE U REPUBLICI SRPSKOJ

Uvod

Od samog progla5enja Republike Srpske pred njene drZavno-

upravne organe postavili su se problemi ugro2enosti i za5tite arhivske
grade. Zbog toga je ve6 sredinom 1992. godine donesena odluka o osni-
vanju Arhiva Srpske Republike Bosne i Hercegovine gdje nije naznadeno
sjedi5te ("SluZbeni glasnik srpskog naroda BiH", broj 8/92), a uskoro
i
zatim Naredba zbrinjavanja i zastite kulturnih vrijednosti i dobara
("Slu2beni glasnik Srpske Republike", broj 13/92).
Ovi propisi pru2ili su dovoljan pravni okvir za vr5enJe arhivske dje-
latnosti na teritoriji Republike Srpske. Medutim, ratne okolnosti
onemogucile su istinsku za5titu arhivske grade. lzvjesne aktivnosti na
polju zaStite arhivske grade preduzimali su Arhiv Bosanske Krajine i
Regionalni arhiv Doboj. Stru6ni radnici ovih ustanova su se trudlli da
barem za5tite i
saduvaju arhivsku gradu, ko.ia se nalazila kod njih u
Arhivu. U tom periodu se pokazivalo da se Arhiv Srpske Republike Bosne
i Hercegovine, za koji nije bilo odredeno dak ni sjediste, ne moze staviti
u funkciju. Zbog toga je Vlada Republike Srpske donijela novu odluku,
da se Arhiv Bosanske Krajine, sa sjedi5tem u Banjoj Luci transformr5e u
Arhiv Republike Srpske ida vr5i za5titu arhivske grade na ditavom
podrudju Republike Srpske. Svoju d.ielatnost Arhiv Flepublike Srpske
vrsio je na osnovu prijeratnog Zakona o arhivskoj djelatnosti SR BiH
("Sluibeni list SR BiH" broj21l87).
lpored propisa, kao sto su Zakon o kulturnim dobrima iUredba o
kancelarijskom poslovanju organa drZavne uprave, donesenih 1995.
godine u slijede6e dvije godine nije se znadajnije popravilo stanje na
poliu zastite arhivske grade. Nedostajali su kadrovi, oprema, prostor,
sredstva, razumijevan.ie nadleZnih, drZavnih lokalnih organa, i
nepokrivenost ve6eg dijela teritorije Republike Srpske zastitom arhivske
grade.

* DuSan VrZina, arhivski savjetnik, Arhiv Republike Srpske Banja Luka.

JI
Duian Viina

Pravna regulativa

Podetkom 1998. godine pokrenuta je u Arhivu Republike Srpske

mnogo iivlja aktivnost arhivskih radnika uz razumijevanle i podriku
Vlade Republike Srpske na organizovanju efikasniie i kvalitetnije za5tite
arhivske grade.
Koristedi Zakon o kulturnim dobrima, odnosno jasno razgrani6enje
i preciziranje pokretnih kulturnih dobara koje je njime izvr5eno, te ranija
pozitivna iskustva i prijeratne propise SR BiH pristupilo se pripremr ,a
donosenje Zakona o arhivskoj djelatnosti i organizaciji arhivske djela!
nosti u Republici Srpskoj.
JednogodiSn.j rad arhivskih strudnjaka, prvenstveno direktora i
sekretara Arhiva RS, uz konsultacije sa predstavnicima Ministarstva
uprave i lokalne samouprave i Ministarstva nauke i kulture imao je za
rezultat donosenje Pravilnika o unutrasnjoj organizaciji i sistematizaciji
radnih mjesta u Arhivu Republike Srpske (1999. godine), a zatim i Zakon
o arhivskoj djelatnosti ("Stu2beni gtasnik RS", broj 35/99 i9/2000).
Zakonom o arhivsko.i djelatnosti (prvi zakon ,,lex specialis,, u oblasti
zastite kulturnih dobara u RS) i Pravilnikom o organizaciji uspostavljena
je arhivska sluzba na veiem dijelu teritorije Republike Srpske.
Predvideno je uspostavljanje sluzbe zastite arhivske grade na cijeloj ter-
itoriji Republike Srpske, a vr5i je Arhiv RS sa sjedistem u Banjoj Luci i
arhivskim odjeljenjima u Doboju, Fodi/Srbinju, Zvorniku, Srpskom
Sarajevu i Trebinju. Arhiv RS djeluje kao matidni Arhiv, a odjeljenja se
formiraju na teritorijalno-regionalnom i funkcionalnom principu gdje
jedno odjeljenje ima nadleZnost na podrudju od osam do deset op5tina.
Na ovaj nadin je uspostavljena arhivska sluiba dija mreZa
omogu6uje najekonomidnije i najefikasnije djelovanje, pribliZno djelo-
vanju arhivskih mre2a modernih evropskih dr2ava.
Prema tome, zaitita arhivske grade na teritoriji RS je u nadleznosti
vlade RS, a nieno neposredno sprovodenje je povjereno Arhivu RS, kao
republi6koj upravnoj organizaciji (61.8 Zakona o arhivskoj djelatnosti:
'Arhivsku djelalnost na podrudju RS obavtia Arhiv RS pravni sljedbenik
Arhiva Bosanske Krajine").
Arhiv RS je republidka upravna organizacija sa sjedistem u Banjol
Luci i detasiranim odjelienjima. Broj i organizacija odjeljenja reguliie se
Pravilnikom o unutraSnjoj organizaciii Arhiva RS.
S tim u vezi moZe se zakljuditi da je Arhiv RS neposredno odgovo-
ran za sprovodenje svih mjera zastite arhivske grade i registraturskog

38
 Problen funkcionisanja ahivske sluibe u Republici Srpskoj

materi.iala na ditavoj teriloriji RS, odnosno za uspostavljanle arhivske

mre2e na prostoru HS i razvoj arhivske sluibe.
Zakon o arhivskoj d.ielatnosti usvojio je op6te - prihva6ene uni-
verzalne principe za5tite arhivske grade utvrdene brojnim medunarodnim
konvencijama i rezolucijama, uz sve uvaZavanje dosadasnjeg stepena
razvoja arhivske prakse i djelatnosti u Republici Srpskoj.
Zakonom utvrdeni principi razradeni su dalje provedbenim propisi-
ma.
Zakonom je uspostavljena obaveznost arhivske slu2be na ditavol
teritoriji Republike Srpske koja se ostvaruje uspostavl.ian jem arhivske
mreZe preko Arhiva HS sa sjedi5tem u Banjoj Luci i njegovih deta5iranih
odjeljenja sa sjedistem u Doboju, Zvorniku, Fodi/Srbinju, Srpskom
i
Sarajevu Trebinju, a Sto je regulisano Pravilnikom o terilorijalnoj
nadleZnosti Arhiva RS.

0tan t.

Arhiv Republike Srpske sa sjediStem u Banjoj Luci i deta6iranim

odjeljenima u Dobo.ju, Zvorniku, Fo6i/Srbinju, Srpskom Sarajevu i
Trebinju svoju stvarnu i teritorijalnu nadleZnost vrsi na ciieloj teritoriji
Republike Srpske.

Clan Z.

Sjedi5te u Banjoj Luci vr5i nadle2nost na podrudju op6tina: Banja

Luka, Gradi5ka, Jezero, Klju6 - Ribnik, KneZevo, Kozarska Dubica, Kotor
Varo5, Krupa na Uni, Lakta5i, Mrkonji6 Grad, Novi Grad, Prijedor,
Prnjavor, Srbac, Srpska Kostajnica, Srpski Drval Srpski Kupres, Srpski
Petrovac, Srpski Sanski Most, Celinac i Sipovo.

Clan g.

Odjeljenje u Doboju vr5i nadleZnost na podrudju op5tina:

Vukosavlje, Derventa, Dobo.l, Modrida, Pelagiievo, Petrovo, Srpsko
OraSje, Srpski Brod, Tesli6 i Samac.

itan +.

Odjeljenje u Zvorniku vr5i nadle2nost na podrudlu op5tina: Bijeljina,

Bratunac, Vlasenica, Zvornik, Lopare, Mili6i, Osmaci, Srebrenica,
Ugljevik i Sekovi6i.

39
Duian Viina

dtan s.

Odjeljenje u Fodi/Srbinju vrsi nadleZnost na podrudju opstina:

ViSegrad, Kalinovik, Rudo, Foda/Srbinje, Srpsko Gora2de idajnide.

Clan e.

Odjeljenje u Srpskom Sarajevu vrsi nadleznost na podrudju op6tina:

Pale, Rogatica, Sokolac, Srpska llidZa, Stari Grad Srpsko Sarajevo,
Srpsko Novo Sarajevo, Trnovo i Han Pijesak.

dtan z.

Odjeljenje u Trebinju vr5i nadle2nost na podru6ju opiina: Berkovi6i,

Bile6a, Gacko, Ljubinje, Nevesinje, Srpski Mostar iTrebinje.
Razvrstavanje op5ina pod nadleinost odjeljenja vr6eno je na
osnovu slijedecih kriterija:
- dostignuli stepen razvoja,
- geografski poloZaj
- ekonomidnost,
- ekonomskipotencijal,
- broj registratura
- finansijskemogu6nosti.
Arhiv RS i njegova detasirana odleljenja imaju jednake obaveze i
prava da na podrudju op5tina iz svoje nadleZnosti vr5e poslove iobaveze
koje proizilaze iz 6lana 37 Zakona o arhivskoj d.lelatnosti, dok Arhiv sa
sjedi5tem u Bijeljini vr5i poslove u Republidkim organima i organizacija-
ma zakonodavne, sudske i izvrsne vlasti, Republi6kim ustanovama i insti-
tucijama.
Svako odjeljenje u prvoj fazi razvoja treba da ima pet zaposlenih
radnika, od 6ega deliri strudna radnika sa VSS.
Zakonom je omogu6eno formiranje specijalnih arhiva, a regulisano
je i koji pravni subjekti mogu da ih osnuju, te nadin osnivanja.
U unutra5njoj organizaciii Arhiv RS ima sektore organizovane po
funkcionalnom principu.
Arhiv je potpuno samostalan u dono5enju programa i planova rada,
a u obavezi je da Vladi RS dostavlja polugodisnii i godisnji izvjestaj o
radu putem resornog Ministarstva nauke i kulture.
Kontrolu zakonitosti rada Arhiva BS, Vlada RS vrsi preko
Ministarstva uprave i lokalne samouprave. Djelatnost Arhiva finansira se

40
 Poblem tunkcionisania ahivske sluibe u Republici Stpskoi

iz sredstava budieta RS prema kriterijima koji vaZe iza sve ostale

budZetske korisnike.
Direktni uticaj na politiku rada arhiva Vlada RS ostvaruje preko
direktora ko,eg ona imenuje na mandatni period od 4 godine.
Na ovai nadin kroz period od osam godina od 1992. do 2000.
godine stvoreni su uslovi za organizaciju arhivske slu2be kroz uspostavl-
.janje arhivske mreze, koja omogu6uje ekonomidno i efikasno djelovanje
i ostvarivanje odgovornih i obimnih zadataka.

Problematika primiene propisa

Medutim, u toku uspostavljanja i organizovanja arhivske mreZe i

arhivske sluZbe u RS pred arhivske radnike ispredavaju se mnogobrojni
problemi medu kojima su nalve6i:
1. Nerazvijena mreia arhivskih ustanova
2. Nedostatak prostora za rad
3. Nedostatak opreme itehnike
4. Nedostatak strudnih radnika
5. Nedostatakfinanijskihsredstava
6. Nedostatak svijesti i razumijevanja
Predstavnici Arhiva iarhivski radnici aktivno i predano rade na
uspostavljanju komunikacija i dijaloga sa predstavnicima republidke i
lokalne vlasti. Deklarativno ikroz papire dobijaju iimaju podr6ku irazu-
mijevanje, ali u stvarnosti sve ostaje na obecanjima koja ne mogu da se
realizuju.
1. U prethodnoj SR Bosni i Hercegovini djelovalo je deset arhivskih
institucija (devet regionalnih i specijalnih arhiva i Arhiv BiH u Sarajevu).
Na teritoriji RS ostao je jedan veci Arhiv (Arhiv Bosanske Krajine sa
sjedi5tem u Ban.joj Luci) idva manja regionalna arhiva (u Doboju i
Fodi/Srbinju) koia su danas transformirana u od.lellenja Arhiva RS.
Znatan (ve6i) dio teritorije RS oslao je nepokriven arhivskom
mre2om. Do 1991 . godine ti prostori su bili pokriveni arhivskom sluZbom
koju su vrsili Arhivi u Tuzli, Sarajevu i Mostaru.
Da bi se taj prostor pokrio arhivskom sluibom osnovana su ili su u
osnivanju arhivska odjeljenja u Zvorniku za oblast Semberije i podrin.ja,
Srpskom Sarajevu za Saraievsko-Romanijsku regiju iu
Trebinju za
lstodnu Hercegovinu.
Arhivsko odjeljenje u Zvorniku 1e stavlieno u funkciju 3. januara
2001. godine, a odjeljenja u Trebinju i Srpskom Sara.levu su u osnivanju,
s tim Sto je odjeljenje u Trebinju bliZe stavljanju u funkciju. SO Trebinje je

41
Duian vdina

dodjelilo adekvatan prostor Arhivu na kori56enje, ali je potrebno obezbi-

jediti sredstva za sanaciju objekta i nabavku neophodne opreme.
2. Kontinuirani problem u uspostavljanju arhivske mreZe jeste
nedostatak prostora za rad odjeljenja, kao ite5ko6e pronalaska i obezb-
jedenje takvog prostora u opstinama sjedista odjelienja.
Pored toga, postoje6i prostori u Arhivu sa sjedistem u Banjoj Luci i
Doboju su u potpunosti popunjeni i nedovoljni za stvarne potrebe preuz-
imanja i pohranjivanja arhivske grade. lstovremeno su obadva objekta
izgradena krajem 19. vi.leka, dotrajala, o5te6ena izahti.ievaju hitnu ipot-
punu sanaciju.
Prostor biv5eg Regionalnog arhiva u Fodi (210 m' korisnog prosto-
ra) nezakonskom odlukom SO Fode/Srbinje oduzet je Arhivu i dodijeljen
drugom korisniku. Ova nerazumna i nezakonska odluka onemogu6ila je
funkcionisanje arhivskog odjeljenja, odnosno za5titu arhivske grade na
podrudju sedam opsina, kao izaStitu 89 arhivskih fondova u samom
Arhivu odnosno odjeljenju.
Po5to se ovai problem nije mogao rijeSiti dijalogom sa pred-
stavnicima opstinske vlasti u Fodi/Srbinju, Arhiv ga pokusava rijesiti sud-
skim putem.
Za razliku od ovog primjera opstinske vlasti i funkcioneri u Zvorniku
su pokazali izuzetno razumijevanje i davanjem prostora u Sokolskom
domu u Zvorniku omogu6ili su osnivanie i stavl.ianje u {unkciju odjeljenja
ko.ie ima teri.jalnu nadle2nost u deset opstina. Osnovni zadatak ovoga
od.ieljenja jeste prikupl.lanje i preuzimanje arhivske grade sa terena koji je
do 1991 . godine u najve6oi mjeri pokrivao Arhiv u Tuzli.
3.Problem nedostatka opreme i procesne tehnike bio je izraien u
svim arhivima u prethodnoj SR BiH. lsti problem je danas jo5 izraj.qniji u
Arhivu RS i njegovim postoje6im odieljenjima.
Da bi mogli swarno funkcionisati i izvrsavati obaveze i poslove
proistekle iz zakona, te uspostaviti i staviti u funkciju arhivsku mreiu na
prostoru RS neophodna ie sljede6a oprema i tehnika:
- metalne arhivske police, ormari, regali, vodootporni i protivpoiarni
kontejneri,
- arhivske kutije, kosuljice i druga ambalaza,
- aparati za isusivanje i isprasivanie,
- instrumenti za mjeren.ie vlage, temperature i sl.,
- sistemi protivpo2arnogobezbiedenja,
- personalni radunari, Stampa6i, skeneri,
- kopir aparati,
- laminatori,

42
 Prcblem lunkcomsanla arhtv\he sluZbe u Repubhct Stpskol

- telefoni ilaksovi,
- Iaboratorijazamikrofilmovanje,
- mini Stamparija,
- lerenska vozila.
4. Nedostatak usmjeravanja za obrazovanje kadrova arhivske
struke u postoje6em obrazovnome sistemu, lluktuacija zaposlenih
stru6nih radnika u uvjetima rata, prouzrokuju problem nedostatka
strudnih kadrova za rad u Arhivu i odjeljenjima.
Pravilnikom o organizaci.ii i sistematizaciji Arhiva RS usvojenim od
strane Vlade RS predvideno je u prvoj 'fazi nzvoja arhivske sluZbe u
Republici Srpskoj do 2005. godine da radi 48 radnika.
Danas u Arhivu RS radi 28 radnika, od 6ega u Banjoj Luci 19 (.14
strudnih radnika), Doboju 3 (2 strudna radnika), Zvorniku 4 (4 strudna
radnika), Fo6i/Srbinju 1 radnik iTrebinju 1 radnik.
Starosna struktura zaposlenih strudnih radnika je nezadovoljava-
ju6a jer je ve6ina strudnih radnika starije starosne dobi, sve bli2a pen-
zionisanju.
Ovaj problem bi se mogao rjesavati prijemom mladih, diplomiranih
ljudi sa VSS, ko.lim bi se mogla obavljati edukacija i specijatizacija.
Medutim, zbog nedostatka ,inansijskih sredslava u budietu Republike,
ne mo2emo primati nove radnike, niti mo2emo obezbijediti sredstva za
bilo kakvu edukaciju i specijalizaciju. lstovremeno postoji i problem
nedostatka stru6nih radnika (visih arhivista), koji bi mogli vrSiti takvu
edukaciju, a nedostatak sredstava onemogucava slanje na edukaciju u
druge institucije r stru6ne seminare.
5. Nedostatak finansi.jskih sredstava u znadajnoj mjeri usporava i
onemogu6ava razvoj arhivske slu2be i uspostavljanje arhivske mre2e u
cjelini.
Nedovoljna i neredovna sreds&a onemogu6avaju sanacije objeka-
i
la, investiciono odr2avanje, nabavku opreme tehnike, nabavku
potrosnoga materijala, edukaciju kadrova, nabavku strudne literature,
rad na terenu (nedostatak vozila i sredstava za putne troskove), organi-
zovanje strudnih savjetovanja, seminara, posjeta i sl. Neredovne i niske
plale ne izazivaju interes mladih za rad u Arhivu, a destimulisu ve6 zapos-
lene radnike.
6. Nedostatak svijesti o neophodnosti iznadaju za5tile arhivske
grade kao dijela kulturno-istorijske baStine kod odgovornih funkcionera
u organima vlasti kako republidke, tako i lokalne uprave takode uspora-
va uspostavljanje arhivske mre2e i razvoj arhivske sluZbe. De5avaju se

43
Duian Viina

sludajevi da se donesu pozitivni zakljudci, izdaju rje6enja, a onda se ista

ne izvriavaju uz obrazlo2enie da nedostaju sredstva.
Da bi se takva situacija popravila, arhivski radnici su izuzetno
angaiovani iuz vlastita odricanja pripada.iu6ih naknada (dnevnica,
troskova prevoza i sl.) uz veliki entuzijazam i profesionalnu odgovornost
vrse vi6e razliditih poslova (sredivanje, nadzor na terenu, tehni6ke
poslove, fizidke poslove) sa ciljem da onemogu6e propadanje arhivske
grade, odnosno da omogu6e preuzimanje najugro:eniiih arhivskih fon-
dova.
Na taj nadin znalno je pojadan kontrolni nadzor u registraturama,
intenzivirana korespondencija i komunikacija sa istim, poostreni kriteriju-
mi za utvrdivanje odgovornosti u postupanju sa arhivskom gradom. Sve
de56e se pristupa krajnjoj mjeri podnoSenja zahtjeva za pokretanje
prekr6ajnog postupka protiv nemarnih i nesavjesnih imalaca i stvaralaca
arhivske grade. Ovakve mjere se preduzimaju i protiv nekih organa
izvr5ne i sudske vlasti.

Zakliudak

Moglo bi se konstatovati da su u Republici Srpskoj stvoreni zakon-

ski i strudni preduslovi za uspostavljan,e arhivske mreie i rekonstrukciju
arhivske sluibe na 6itavoj teritoriji, ali da ekonomsko-f inansi.jski i drugi
problemi usporavaju i onemogu6avaju potpunu isveobuhvatnu za5litu
arhivske grade.
To moze dovesti do neZeljenih posljedica propadan.la i otudenja
nekih znadajnih arhivskih tondova. Pored neadekvatnog gubitka za
drZavu i njene interese, za nauku i istoriju, to moZe onemogu6iti i
gradane u ostvarivanju nekih zakonskih i ustavnih prava.
i
Arhivski radnici savjesno pro{esionalno, u granicama svojih
mogu6nosti, pokuSavaju da negativne posljedice svedu na minimum.

Zusammenlassung

Wir konnen feststellen daB in der Republik Srpska die gesetzliche

und fachliche Voraussetzungen fur die lnstallation des Archivnetzes und
die Rekonstruktion des Archivdienstes geschaffen worden sind, aber die
finanz-okonomisch Probleme werden den allgemeinen Schutz von
Archivbestdnden deutlich verhindern und verlangsamen.
Es kann dazu f0hren daB einige wichtige Archivfonds ganz ver-
nichtet werden. ln diesem Fall hat es natrlrlich schwere Folgen sowohtfur

44
alle Brirger die ihre gesetzliche und Verfassung Rechle verwirklichen
wollen.
Archivmitarbeiter versuchen im Rahmen ihrer Moglichkeiten
diese Folgen auf das kleinste zu reduzieren.

45
Marko LANDEKA*

PROBLEMATIKA ZASTITE
REGISTRATURNOG GRADIVA NA PODRUEJU
DRzAVNOGA ARHIVA U OSIJEKU

Drzavni arhiv u Osijeku ima nadle2nost nad registraturnim gradivom

na podru6ju Osjedko-Baranjske 2upanije, Vukovarsko-Srijemske 2upani-
je, te dijelovima Po2eSko-Slavonske i Virovitidko-Podravske 2upani.ie.
Nadzor nad oko 850 registratura organizira, planira iobavlja vanjska
slu2ba Dr2avnog arhiva u Osijeku u koioj rade dvojica arhivista ijedan
arhivski tehnidar, a nadzor nad registraturnim gradivom Vukovarsko-
Srijemske 2upani.ie vrde djelatnici zaposleni u Arhivskom sabirnom cen-
tru u Vinkovcima. U postupku .ie otvaranje jos jednoga arhivskog
sabirnog centara u Virovitici.
Vanjska sluZba DrZavnog arhiva u Osijeku podela je sustavno raditi
na zastiti registraturnog gradiva potkraj Sezdesetih godina kad su nastali
prvi zapisnici u stanju registraturnoga gradiva i kad se po6ela voditi sus-
tavna briga o zastiti registarturnog gradiva i arhivskog gradiva izvan arhi-
va. Tijekom godina rada vanjske sluZbe formirani su dosjei svih imatelja
registraturnog i arhivskog gradiva izvan arhiva, koii omogu6uju i
olakiavaju sada5n.li rad na terenu. Promjenama politidkog i gospo-
darskog sustava, Sto .ie izazvalo i promjene vlasnistva nad registraturnim
i arhivskim gradivom, prilagoden je irad vanjske slu2be. Sustavno
vodenje dosjea svih stvaratelja i imatelja registraturnog gradiva stvorilo je
dobar temelj za nastavak rada u poratnom razdoblju: registraciju strada-
log gradiva, te laksu kontrolu preostalog gradiva koje je trebalo zastititi ili
preuzeti u Arhiv.
Rad vanjske sluZbe na zastiti registraturnog gradiva i arhivskog
gradiva, izvan arhiva od devedesete godine, kad.ie doslo do politidkih
promjena, mo2e se podijeliti u dva razdoblja. Prvo razdoblje obuhva6a
period do mirne reintegraciie cielokupnog drzavnog terirori.ia 1995.
godine (odnosno, definitivno 1997. na podrucju Vukovarsko-Sri.iemske
2upanije) i drugo razdoblje od 1995. godine nadalje. U prvom razdobllu
bilo je va2no utvrditi koli6inu stradaloga i nestalog (otudenog) gradiva,
zaitititi i popisati preostalo gradivo i 51o je vise mogu6e preuzeti gradiva
* Marko Landeka, arhivist, Drzavni arhiv Osijek

46
 Problematjka za'tite registraturnag gtacljva na poctru.iu Diavnog arhjva u Osijeku

u Arhiv. Posebno se to odnosilo na gradivo javne uprave i gospodarstva

socijalistidkog perioda koje ie poslije 1993. godine, kad je ustrojen novi
oblik lokalne uprave i samouprave (Zupanije, gradska poglavarstva,
op6ine) te izvrsen dio privatizacije gospodarstva, bilo sve man.ie opera_
tivno- U tom prvom razdoblju, u nizu poslova oko zastite registraturnog
gradiva, pristupilo se izastitnom mikrolilmiranju svih matidnih knjiga do
.1945.
godine (i onih u mati6nim uredima, a u dogovoru s Dakovadko_
Srijemskom biskupijom, i onih u Zupskim uredimi;. Mati6ne knjige na
tada okupiranom podrudju Republike Hrvatske nisu mikrofilmirane,Lli su
uz.pomo6 snaga Ujedin.jenih nacija (UNpROFOR) registrirane. Njihovo je
mikrolilmiranje u tijeku ovih mjeseci (2001 . god.).
Budu6i da je u Domovinskom ratu '1991 . godine stradala ili otudena
velika kolidina registraturnog iarhivskog gradiva, u poratnom razdoblju
pristupilo se reorganizaciji i poboljsanju rada vanjske sluZbe. Tijekom
rata, na podrudju koje nadzire Driavni arhiv u Osijeku, stradalo je ukup_
no 21156 duinih metara registraturnog gradiva: na podrud.ju Osjedko-
Baranjske 2upanije 10 O8O d.m., u Virovitidko-podravskoj irp"nili ZSe
d.m. i Vukovarsko-Srijemskoj 2upaniji 10 518 d.m.,
U drugom razdoblju, nakon mirne reintegracije cjelokupnoga
-
.
dr2avnog teritorija Republike Hrvatske, najprije sJ prisiupilo pregledu i
registraci.ii postoje6eg preostalog registraturnog i arhivskog gradiva na
do tada okupiranom podrudju driave. U relativno kratkom periodu dje_
latnici vanjske sluibe obi5li su sve registrature na do tada okupiranom
teritoriju Republike Hrvatske, napravili zapisnike o stanju gradiva idali
uputstva o daljnjem radu na zastiti registraturnog gradiva u svakoj pojedi_
noj pismohrani.
i
Prema "Zakonu o arhivskom gradivu arhivima", u Republici
Hrvatskoj iz 1997. godine arhivsko gradivo dijeli se na dvjje osnovne kat_
egorije: iavno arhivsko gradivo i privatno arhivsko gradivo, pri demu
zakonodavac ne ulazi u pitanje vlasnistva gradiva.
. . .Javno
arhivsko gradivo, kako kaie "Zakon o arhivskom gradivu i
arhivima", nasta,e "djelovanjem i radom tijela drzavne vlasti, tijeia jedini-
calokalne samouprave i uprave, javnih ustanova i javnih poduieia, trgo-
vadkih drustava koja su nastala iz bivsih ja6ih poduze6a,
lav-nih
i
biljeznika drugih osoba koie obavljaju javnu stuibu.,," ,,privatnim
arhivskim gradtvom smatra se arhivsko gradivo nastalo djelovanjem pri_
vatnih pravnih ifizidkih osoba, ukoliko niJe nastalo u obavllanju javnih
ovlasti ili u obavljanju javne sluibe i ako nije u driavnom vlasnistvu".o
Kategoriiu privatnog gradiva zakonodavac bitno prosiruje, pa tu osim
crkvenih ustanova ifizidkih lica, spada igradivo privatnih i dioni6kih

47
poduze6a, dru6tava i politidkih stranaka.u U dlanku 30 zakonodavac
propisuje da "Hrvatski dr2avni arhiv utvrduje popis imatelja arhivskog
gradiva u privatnom vlasni5tvu za ko.ie po svojoi strudnoj ocjeni utvrdi da
je od interesa drZave."6
Kvalitetna razlika u novom "Zakonu", u odnosu na stari iz 1978.
godine, je u tome sto su stvaratelii i imatelji arhivskog i registraturnog
gradiva duini, osim savjesnog duvanja i osiguranja uv.ieta, obavl.,ati na
zahtjev nadle2nog arhiva popis gradiva ijavljati sve promjene u svezi s
njim.'Vanjska slu2ba Arhiva vodi dosjee svih stvaratelja i imatel.ia regis-
traturnog i arhivskog gradiva izvan arhiva i vodi sustavnu brigu da se
zakonom postavljeni uvjeti redovito izvrsavaju. Dosiei stvaratelja regis-
traturnog gradiva sadrie najvaZnije podatke o radu stvaratelia (adresa,
godina osnutka, osnovna djelatnost, djelatnik koji skrbi o pismohrani i sl.)
zapisnike svih pregleda, popise registraturnog gradiva i eventualne
prom.jene u vrsti ikoli6ini.
Nakon dono5enja novoga "Zakona" , izvr5ena je kategorizacija svih
imatelja registraturnog gradiva koji su podjelieni u dvije kategorije.
Osnovni kriteriji ove podjele su vaZnost registrature i redovitost obilaska
registratura. Registrature prve kategorije vanjska sluZba obilazi svake
godine, a registrature druge kategoriie, ovisno o tipu registrature, svake
dvije ili tri godine (npr. srednje Skole van.iska sluZba nadzire svake dvile
godine, a osnovne svake tri godine).
U prvu kategoriju regislratura spadaju:
- tijela lokalne uprave i samouprave (Zupaniiske skup5tine, gradska
poglavarstva, op6ine),
- pravosude,
- gospodarske komore,
- ustanove,
- javna poduze6a (promet, "Hrvatske Sume", "Hrvatske ieljeznice"' elek-
troprivreda).
U drugu kategoriiu registratura spadaju:
- dr:avna ministarstva, ministarstva i ostala samostalna ti.lela drZavne
uprave te subiekti u njihovu sastavu (financijska policija, posta, carinar-
nice, biroi za zapo5ljavanje i dr.),
- samoslalni ineovisni nositelji javne sluZbe-osobe iavnog povjerenia
Iavni biljeZnici),
- banke,
- fondovi,
- gospodarska udruZenja, udru2enja ustanova (obrtnidke komore, turis-
ti6ke zajednice, udruZenja),

48
 Prcblematika zastite rcgistralurnog gradiva na podtuiiu Ddavnog arhiva u OsiiekL

- ustanove (osnovne i srednje skole, institucije kulture, gradanske

udruge, domovi zdravlja i dr.).
Slu2ba zaStite registraturnog gradiva odvija se na relaciji arhiv-
imatelj, pri demu arhiv mora biti inicijator metodologije zastite, odredivati
uvjete zastite i konstantno poboljSavati metode zastite, koriste6i pri tome
raspoloiive zakonske mogu6nosti. lmatelji gradiva mogu biti istodobno i
stvaratelji gradiva, pa su stoga du2ni duvati cjelokupno gradivo, bez raz_
like na vremenski period kad je ono nastalo. Dosadasnji problemi za5tite
regiskaturnog gradiva mogu se svrstati u nekoliko kategorija:
- needucirani djelatnici i nedovoljan broj djelatnika u zastiti registraturnog
gradiva u pismohranama,
- neadekvatan smjestaj gradiva u pismohranama,
- nedostatak jedinstvenih kriterija vredovania,
- nedostatak kategorizacije registralura,
- velike udaljenosti pojedinih registratura od Arhiva
- nedostatak prostora u arhivima za preuzimanje ,,zrelog,, arhivskog
gradiva.
Driavni arhiv u Osijeku uspio je dio ovih problema rijesiti, neki su u
tijeku rjesavanja, ali se isto tako namecu novi problemi koie 6e tek trebati
rjesavati (npr. zaitita, obrada i sredivanie nekonvencionalnih nosada
informacija, nedostatak arhivskog prostora, nedovoljna tehnidka opreml-
jenost i dr.).
. Od 1998. godine DrZavni arhiv u Osijeku svake godine organizira
visetjedni tedaj za djelatnike u pismohranama. Dio te6aji je teoretiki, Xoli
odr2avaju osposobljeni arhivisti, a dio tedaja je praktidan rad na sredi-
vanju arhivskog gradiva. Odziv na ovaj tedaj bio ie svake godine dobar,
a na terenu su bili vidljivi pozitivni rezultati u smjestaju, sredivanju i popi-
sivanju registraturnog gradiva. Do sada je tedaj proslo nekoliko stotina
djelatnika u pismohranama iza to su dobili pismenu potvrdu o kvali-
Iikaciji i osposobljenosti za rad u pismohrani.
Jedan od problema u radu vanjske sluibe predstavlja velik geograf_
ski prostor koji pokriva Driavni arhiv u Osijeku. pojedine registrature
udaljene su i do 150 kilometara od Osijeka. premda Arhiv ima slu:beni
automobil, trosi se puno vremena i energije za obilazak tih udaljenih reg-
istratura. Taj problem djelomidno 6e biti ri,esen otvaranjem novog;
arhivskog sabirnog centra (meduarhiva) u Virovitici, kao Sto je onaj u
Vinkovcima koji dieluje od 1990. godine.
Vanjska sluZba djeluje prema osmisljenom i raz radenom godisnjem
.
planu rada obilazaka registratura i preuzimanja arhivskog gradiva s tere_
na. Pri obilasku registratura pravi se komisijski zapisnik o pregledu u

49
ko.iem se konstatiraju najvainiji elementi o radu registrature: kolidina
gradiva i njegov vremenski raspon, vremenski raspon djelovanja regis-
trature, smje5ta.j, sredenost i tehnidka opremljenost pismohrane, porast
kolidine gradiva od zadnjeg pregleda. Zapisnik se pise u tri primjerka od
kojih se jedan, nakon potpisivanja i ovjere, Salje registraturi, jedan odlaie
u dosiie registrature iiedan zadtrava u pismohrani Arhiva. Ukoliko pred-
stavnik Arhiva utvrdi da se registraturno gradivo ne duva prema zakon-
skim propisima i da mu prijeti o5te6en.je, to se konstatira zapisnidki, a o
utvrdenim nedostacima izdaje se rjesenje u kojem se da.ie rok za otklan-
janje nedostataka (najviSe do Sest mjeseci). Budu6i da su obilasci regis-
tratura relativno desti i veliki dio djelatnika u pismohranama je educiran
kako vrSiti za5titu registraturnog gradiva, pokazali su se prvi kvalitetni i
pozitivni rezultati zastite registraturnog gradiva: sve manje je izludivanja
bez znan.ia i dozvole Arhiva, gradivo se odrZava kvalitetnije u adekvatnim
i
uvjetima lehnidki bolje oprema, popisi registraturnog gradiva kon-
tinuirano se aiuriraju u odredenim vremenskim periodima, a istorodne
strukovne djelatnosti izraduju liste o rokovima duvanja registraturnog
materijala za cijelu driavu (takav je sludaj s "Hrvatskom elektroprivre-
dom", pojedinim bankama, osiguravaju6im dru5tvima, ali to nisu izuzeci).
JoS uvijek ima onih ko.ii ne ispunjavaju propisane norme zastite, ali nakon
(blagih) pismenih opomena, za sada se ova koncepcija zastite regis-
traturnog gradiva pokazala dobrom.

Napomene:

1. l. Josip-M. Landeka: Siete na arhivskom gradivu u Podunavlju za vrijeme agresije na

Hrvalsku od 199'1. do 1998. godine, Glasnik arhiva Slavonije i Baranje, 5/1999, DrZavni arhiv Osijek,
osiiek 1999, str. 183-191.
2. Narodne novine, '105/1997.
3. Ibidem, dlanak 4
4. lbidem, dl. 2P
5. J. Kolanovi6: Osnovna nadela i smjernice nacrta novog arhivskog zakona, Arhivski vjesnik,
37/'1991,. Zagreb 1994, str. 49'55.
6. Narodne novine, ibidem,
/ totoem, ct. /

Zusammenfassung

Das AuBendienst des staatlichen Archivs in Osijek hat in den

sechsziger Jahren mit dem Schutz der Registraturbestdnden angefan-
gen. Heute macht es die Planung und die Aufsicht in 0ber 850
Registraturen. ,,Das Gesetz 0ber den ArchivbestAnden und Archiven" aus
1970 hat die bessere Arbeit des AuBendienstes ermoglicht. Nach diesem

50
 Ptublemalka za{tite rcgistratunog Eadiva na podrutiu DrZavnog arhiva u Osijeku

Gesetz sind die Hersteller und die Besitzer von Archiv und
Registraturbestdnden verpflichtet folgendes zu tun: lagern von
Archivbestanden, die Datenlisten kontinuierlich auf den neusten Stand
bringen und alle Veranderungen unverzrlglich melden. Die Besitzer der
Registraturbestanden sind, nach der Wichtigkeit der Registraturen und
des Rundganges in den Registraturen, in drei Kategorien unterteilt. Seit
1998 organisiert das staatliche Archiv in Osijek regelm6Big mehrw6chige
Kurse f0r die Beschaftigte im Archiv. Es hatte einen positiven EinfluB auf
die Arbeit im Bereich des Schulzes der Registraturbestanden gehabt, da
die Unterbringung, das Ordnen und das Aufzeichnen von
Registraturbestanden in der jetzigen Zeit viel besser und qualitativer
sind.

51
Miroslav NOVAK*

PREDNOSTI IN PASTI PREVZEMANJA ARHIVSKEGA

GRADIVA NA SODOBNIH MEDIJIH

1. POJEM
V 6asu hitro spreminjajodih se tehnidnih znadilnosti sodobnih na6i-
nov komuniciranja se pojem "sodobni mediji" uporablja na dokaj pos-
plo5enem, a hkrati tudi na abstraktnem nivoju. V pogovornem jeziku z
njim najvedkrat ozna6ujemo vse komunikacijske kanale, namenjene
razlidnim sistemom za zajemanje, obdelovanje, ohranjanje in posre-
dovanje informacij, in to ne glede na implementirano tehnologijo.
S stali5da arhivske teorije in prakse v svoji naj5ir5i interpretaciji
obsega pojem mnoZico pojavnih oblik nosilcev informacij arhivske vred-
nosti, ki nastajajo v 6asu opazovanja ali pa so bili realizirani v neposred-
ni preteklosti. Mednje pri5tevamo razlidne vrste papirjev, tekstila, plas-
tidnih mas, kovin, stekla itd. oz. njih kombinacije, ki se danes uporablja-
jo za zapisovanje, prenos in shranjevanje informacij arhivske vrednosti.
Tako definiran pojem se nana5a na nosilce 6loveku posredno ali strojno
berljivih' kakor tudi 6loveku neposredno berljivih zapisov. V strokovni lit-
eraturi se kot njegov antipod pojavlja pojem "klasidni nosilci informacij",
ki pravzaprav ozna6uje starej5e papirne medije, pergament, les, kovino,
tekstil, vosek, kamen itd. oz. njih kombinacije, katerih zapise je mogode
neposredno prebrati s dloveSkimi 6utili in so nastaliv preteklosti.'
Mnogi teoretiki s podrodja arhivske teorije in prakse pa pojem
razumejo veliko oZje, saj ga pogosto enadijo z nosilci strojno berljivih
podatkov, predvsem tistih, ki temeljijo na digitalnih in analognih
tehnologijah, k temu pa obidajno pri5tevajo 5e medije, ki so potrebni za
realizacijo filmskih in fotografskih dokumentov.
Sam odnos arhivske strokovne javnosti do teh nosilcev je v 20. stol.
mogode spremljati posredno preko definicij arhivskega oz. dokumen-
tarnega gradiva, ki se kaZe skozi upo5tevanje njihovih oblik. ee so zgod-
nji teoretiki arhivske teorije in prakse razumeli dokumentarno gradivo kot

"dr. Miroslav Novak, arhivski svetovalec, Pokraiinski arhiv Maribor

52
 Prcdnosti in pasli ptevzemanja ahivskega gradiva na sodobnih nediji

celoto "...plsan,h, risanih ali tiskanih dokumentov, ki so bili spreieti ali

izdelani v neki ustanovi...", je takratni pojem "sodobni mediji" obsegal
izklju6no papir, pergament in podobne standardne nosilce inlormacij. Ko
pa je Schellenberg konec petdesetih let definiral dokumentarno gradivo
kot "....vse kniige, papnje, kafte, fotografije ali drugi dokumentarni mate-
rial neodvisno od zunanjih oblik ali obeleZij....."', je s tem uvedel mno:ico
razlidnih potencialnih mediiev, na katerih so zapisani dokumenti in s tem
tudi potencialno arhivsko gradivo, ki ga je potrebno ohraniti.
Nadaljnje razumevanie pojma lahko sledimo skozi definicije, ki jih
na,demo v razli6nih arhivskih zakonodajah. Tako je bila v zadetku Sest-
desetih let uveljavljena definicija: "da za arhivsko gradivo velja ves izvirni
in reproducirani (pisani, risani, tiskani, fotogrufinni, filmani, fonografirani
ali kako drugaie zapisani) dokumentarni material, ki ima pomen za
zgodovino in druga znanstvena podroija".'Tu je arhivsko gradivo defini-
rano na podlagi pojavih oblik zapisov, leti pa so odvisni od njihovih
mediiev. Sredi sedemdesetih let v danski arhivski zakonodaji definirajo
dokumente kol "podatke na katercmkoli mediju, vkljuino z elektronski-
mi sredstvi, ki so kreirani ali uporabljeniv javnih institucijah kot del admin-
istrativnih procesov".u Podobno je lrancoska zakonodaja konec
sedemdesetih let definirala arhivsko gradivo kot: ... all those documents,
ifiespective ot theh date, torm and material support, produced or
received by any natural ot artifician person, and by any public or private
service or body, in the exercise ol their functions... ". S temi in podobnimi
delinicijami je posredno dolodena tudi obveznost arhivistov, da zago-
tavljajo ohranievanje tako standardnih kot tudi nestandardnih, neobida-
jnih oblik dokumentov ter omogo6ajo njihovo dostopnost v materialnem
in intelektualnem smislu" v 6asu in prostoru.
V preteklosti so dolgo dasa v okviru poima "sodobni mediji" pre-
vladovali predvsem tisti nosilci, ki so ohranjali sliko in ton. V osemdesetih
letih je npr. nem5ki zvezni zakon definiral sodobne medije kot nosilce
podatkovnih, slikovnih, Iilmskih, tonskih in drugih zapisov., V deielnih
zakonih iz tega 6asa pa se pojavlia pojem ,,nosilci informacil".. Nekoliko
drugade pa so pojem "sodobni medijl" razumeli ameriSki kolegi. Njihov
odnos do problema moremo iskati v okviru derinicije dokumentacije
zveznega pomena, ki se glasi: "....a11 books, papers, maps, photographs,
machine readable materials, or other documentary mateials, regardress
of physical form or charucteristic, made or received by an agency of
the United States Government under Federal law..." ." Dokumentarno
gradivo v novej5em dasu pa je definirano kot "any material on which writ-

53
ten, drawn, Ninted, spoken, visual or electromagnetic information is
recorded or preserved, regardress ol physical form or chatacteristic,
which has been crcated or is being kept by any authotity. Record
includes, but is not limited to, hand-written, typed or printed pages, maps,
chafts, photographs, films recording, tapes (including computer tapes),
computer printouts and optical dlsc"'o. V tem kontekstu pa je pojem
,,sodobni mediji" eksplicitno doloden tudi s posameznimi skupinami
nosilcev strojno berljivih dokumentov.
Kljub dobrim arhivsko{eoreti6nim izhodiSdem pa lahko ugotovimo,
da je bila zahodnoevropska arhivska praksa v 20. stol. na tem podrodju
zelo previdna. To je razumljivo, sai so sodobni mediji praviloma izdelani
iz specifi6nih materialov, oblik in so razlidne kvalitete, zato zahtevajo
posebne re2ime obdelave, nadine dolgodobnega varovanja in ohranjan-
ja ter nenazadnje ustrezne stratesko razvojne aklivnosti s lega podrodja.
To pa je 2e kompleksen sistem arhivskih strokovnih vprasanj, ki ga je
potrebno uvajati sistematidno in dolgorodno ter v skladu s sploinim
razvo,em druZbe.

2. ODNOS MEDIJ. DOKUMENT

Na podlagi analize celote definicij arhivskega gradiva lahko sklen-
emo, da le temeljijo predvsem na po.iavnih oblikah dokumentov, 10 je na
dolodenih materialih, ki so osnova razlidnih objektov, na katerih so
zapisani podatki. Poenostavljeno povedano, doloden dokument je doku-
ment samo, 6e je njegova vsebina zapisana na natandno dolo6enem
medi.lu in je opremljena na doloden nadin. V tem sistemu dojemanja
pojma "dokument" je medij skupaj z zapisom sporodilom zagotavljal
javno vero dokumenta in .je bil enakovreden drugim tovrstnim elemen-
tom, kot so podpis, iig, delovodna Stevilka, datum, kra, itd.
Danes je jasno, da so sodobni mediji, razvojno gledano, produkt
zahtev informacijskih tehnologij in ne upravno-pravnih procesov in
postopkov ki so se razvili skozi zgodovino. Na tem izhodisdu pa .je
potrebno za6eti iskati tudi odgovore na vprasanja zakaj sodobni mediji
niso ve6 tako tesno integrirani z in{ormaciiami, ki iih vsebujejo.
Ena od posebnosti dokumentov na sodobnih medijih je ta, da so s
pomo6jo obdelav, 5e posebej kopiranla ali preslikav, lahko celotni doku-
menti ali niih deli premeS6eni iz enega na drugi medij ali kontekst, ne da
bi se izvorni medij vklju6no z vsebinami in konteksti bistveno spremenil

54
 Prcdnosti in pasli prevzemanja ahivskega gadiva na sodobnih nediiih

ali unidil. To pa pomeni, da se dokument kot pojavna oblika upravno-

pravnega procesa transformira iz absolutne kategorije v relativno.
Ob tem pa se pojavi 5e nov problem njihove berljivosti. Glede na to,
da digitalni oz. analogni strojno berljivi zapisi niso dloveku neposredno
berljivi, se ob prekinitvi fizidnih povezav, ki so sicer vzpostavljene prav-
iloma s pomodjo strojne in programske opreme ter logike njihovega
delovanja, hitro izgubijo. To pa v nadaljevanju pomeni, da fizidni objekti
v obliki sodobnih medijev kot so diski, trakovi, diskete niso ved sestavni
deli dokumentov", temved izklju6no samo niihovi nosilci." Potrditev tej
tezi je mogode iskati v sodobnih zakonodajah s podrodia poslovanja z
elektronskimi dokumenti.
Ugotovitev, da se je odnos medij - dokument po vedstoletni jasni
soodvisnosti v zadnjih desetletjih spremenil, ni v nasprotju z dojemanjem
vsebin arhivskega gradiva v okviru arhivske teorije in prakse. V arhivih in
arhivskih sluibah pa zahteva vzpostavitev novega stanja ustrezne
tehnoloskotehnidne, pravne in druge okvirje, da tovrstni dokumenti
zaiivijo v dasu in prostoru, neodvisno od nosilcev na katerih so nastali,
oziroma se trenutno nahajajo.

3. SODOBNI MEDIJI IN PBEVZEMANJE ARHIVSKEGA GRADIVA

Celota strojno berliivega arhivskega gradiva je v procesih nastanka,
obdelave in uporabe rcalizirana na razli6nih nosilcih z razlidnimi materi-
alno{ehnidnimi znadilnostmi. lzhodiSdna diferenciacija tovrstnih medijev
temelji na njihovih nadinih in oblikah zapisovanja, sekundarna pa na tra-
janju oziroma obstojnosti zapisanih inlormacij, ki jih posamezni mediji
lahko realizirajo na podlagi fizikalno-kemidnih znadilnosti.
Pri ugotavljanju primernosti sodobnih medi.jev za prevzemanje
arhivskega gradiva je potrebno teoretidno najprej odmisliti vse tiste
oblike in nosilce inlormacij, ki v sistemu strojne obdelave podatkov
shranjujejo informacije le zadasno ali prehodno zaradi potreb procesa
strojne obdelave. V to skupino spadalo delovni pomnilniki, razlidni pred-
pomnilniki itd. Na njih ni mogode daljnorodno zapisovati informacij
arhivske vrednosti, zato v tem kontekstu niso predmet nadaljnjega
raziskovanja.
V nadaljevanju se bomo osredotodili na tiste medije, ki zagotavljajo
dolgorodno obstojnost arhivskih informacij na ta nadin, da spremeni.lo
strukturo podatkovne plasti medija, ali na drug nadin zabelezijo strojno

55
berljive signale in so zato potencialni mediji dolgodobnega ohranjanja
arhivskega gradiva. Mednie spadajo razlidne vrste disket, magnetni
trakovi, optidni diski, luknjani trakovi, izmenljivi trdi diski itd.
Nosilce digitalnih zapisov lahko trenutno razdelimo na naslednje tri
skupine: digitalni zapisi na podlagi magnetnih sprememb medija'3, digi-
talni zapisi na podlagi optidnih tehnologij" in digitalni zapisi na podlagi
drugih nosilcev informacij'u. Pri sistematizaciji tovrstnih medijev poslane-
jo njihove pojavne oblike in nadini zapisov temeljni dejavnik ugotavljania
primernosti njihove implementacije za potrebe prevzemanja arhivskega
gradiva.
Skupina magnetnih medijev s sekvencialnim dostopom je namen-
jena predvsem realizaciji varnostnega kopiranja strojno berl.jivih zapisov
Za 1o je v osnovi primerna za implementacijo prevzemanja arhivskega
gradiva. Kljub temu, da magnelni trakovi niso bili ved berljivi, potem ko
so bili izpostavljeni temperaturi 1 '10 stopinj Celzi.ja, pa je za njihovo
uporabo v arhivih pomembna t.i. Curijeva todka, ki se pri magnetnih
trakovih iz ielezovega oksida pojavi pri 675 stopinjah Celzija, pri mag-
netnih trakovih iz krornovega dioksida (CBO2) pa Ze pri 135 stopinjah
Celzija. Nadaljnji elementi ugotavljanja primernosti so njihove zunanje
zna6ilnosti kot npr. gabariti in oblika ohi5ja, posameznega medija itd.'6
Pri strimer kasetah sta 5e vedno popularna QIC'' ali DAT'" formata,
kar ima za posledico razli6ne na6ine zapisovanja podatkov, nadinov
korekcij napak, zanesljivosli zapisov in hitrosti dostopov do posameznih
segmentov zapisov.'n Pri OIC .ie stopnja standardizacije Ze relativno viso-
ka, zato je mogode reproducirati tudi starej5e QIC formate. Pri DAT pa
gre za elektronsko nadzorovano razmerje med bralno pisalno glavo pog-
ona in sledmi na magnetnih trakovih, kar zagotavlja dolgorodno kvalitet-
nejSi zapis. Na ta nadin pa so v veliki meri odstranjeni problemi uporabe
istih kaset na razlidni opremi.
Skupina magnetnih medijev z nakljudnim dostopom je namenjena
predvsem zapisovanju strojno berljivih podatkov v 6asu njihove obdelave
in zagotavljanju njihovega on-line dostopa. Njihov sekundarni namen pa
je njihova uporaba za rcalizacijo varnostnih kopij. Ze nekaj let se v
glavnem uporabljajo samo diskete ene fizidne velikosti in to 3,5 indev V
preteklosti sta bila znana Se dva standardna formata disket in to najstare-
jSi 8 indni in nekoliko mlajii 5,25 indni. Pri tem je potrebno opozoriti na
dejstvo, da imajo enake fizi6ne velikosti disket lahko razlidno logidno
velikost, ki jo pogojujejo operacijski sistemi in disketni pogoni. Prav zato

56
 Prednosti in pasti ptevzemanja ahivskega gftdiva na sodobnih mediilh

je pri prevzeman.iu disket potrebno vedeti pod kakSnim operaci.iskim sis-

temom so bile formatirane in zapisane in to.je potrebno upostevati pri nji-
hovem odditavan,u. zivljenjska doba disket je odvisna od kakovosti
izdelave, intenzivnosti njene uporabe in okolja, v katerem se uporablja.
Zalo je za potrebe prevzemanja strojno berljivega arhivskega gradiva
potrebno uporabliati kvalitetne in praviloma 5e neuporabljene diskete.
Pri magnetnih diskih je potrebno ugotoviti, da so odliden medij za
shranjevanje informacij, 5e posebej, de so ti organizirani v sklade, saj
omogodajo hiter dostop do velikih kolidin podatkov. So pa manj
primeren medij za procese prevzemanja arhivskega gradiva, de posebej
6e so ti vgrajeni. V teh primerih je veliko bolje prevzeti kar celoten radu-
nalni5ki sistem, de je to mogode. Za uspedno delovanje diskov je potreb-
no zagotoviti v ponornem sistemu 5e pripadajode kontrolerje in podporo
t.i. BIOS-a. To pa predstavlja ie zelo zahtevne posege v sistem na nivo-
.iu strojne opreme, ki so v osnovi zelo tvegani. Ugotovitev pa ne velja pri
t.i. izmenljivih trdih diskih, ki so razviti za prenose podatkov med kom-
patibilnimi sistemi in so torej lahko potencialni mediji za prevzemanje
arhivskega gradiva.
Za razliko od magnetnih diskov so CD-ji namenjeni prena5anju
podatkov v okviru namembnosti in kompatibilnosti stro.ine in programske
opreme obida.ino za potrebe distribucije. S tehnoloSkega vidika na njih ni
mogode realizirati dodatnih zapisov pri kondnem uporabniku - ustvirjal-
cu arhivskega gradiva. V te namene so razviti komercialni CD-R diski ali
DVD diski. Na nepopisane medije raz lidnih kvalitet .ie mogo6e s pomodjo
posebnih naprav trajno zapisati dolodene vsebine.
Danes so CD-R zelo pogosti mediji za prevzemanje arhivskega
gradiva, ob upoitevanju dejstva, da gostote zapisov podatkov, pred-
vsem na zunanjih sledeh diskov, zahtevajo visoko kakovost izdelave. Se
tako ma.ihna napaka na povrdini diska povzrodi napako v velikosti ved
bitov. Kljub temu, da so strokovnjaki razvili postopke za popravljanje
napak,'?o je tudi ta medij 5e vedno relativno obdutljiv, zato redko prihaja
tudi do nepopravljivih napak. V tem kontekstu naj omenimo, da obstaja-
jo 5e druge vrste sodobnih medijev, ki so bili primerni za prevzemanje
arhivskega gradiva, pa iz razlidnih vzrokov niso najbolj razsirjeni, med
njimi pa naj izpostavimo ZIP diskete.
Od starejSih, danes skoraj pozabtjenih obtik modernih medijev, naj
omenimo luknjane kartice in trakove, ki imajo v osnovi podobne zna6il-
nosti kot papirna dokumentacija. Luknjane kartice imajo teoretidno pred_

57
nost pred drugimi nosilci informacij v tem, da je napako mogode odprav-
iti z enostavno zamenjavo napadno luknjane kartice. Ta prednost pa ima
z vidika arhivske teorije in prakse veliko pomanikljivost. MnoZici kartic, ki
sicer tvori med sabo logidno povezano celoto, manjka njena realna kom-
paktnost celote. Vhodni podatki z izgubo ene kartice ne morejo ve6 v sis-
temu pravilno delovati." Danes prav tako zastareli luknjani trakovi imajo
z vidika arhivske teorije in prakse prednost pred luknjanimi karticami.
Omenimo le relativno dobro zagotovljeno logidno povezano informaci-
jsko celoto, predvsem pa ne moremo mimo njihove realne kompaktnos-
ti celote. V praksi se je uporabljalo ved vrst luknjanih trakov, ki se med
seboj razlikujejo po Stevilu kanalov." Danes se ti mediji ve6 ne uporabl-
jajo, arhivisti pa jih pri ustvarjalcih 5e najdemo.
Pri odlo6anju glede implementacije modernih medi.iev za potrebe
prevzemanja arhivskega gradiva ie potrebno v prvi vrsti upo5tevati n.ii-
hove inlormacijske karakteristike " ter celotno okolje na podatkovnem
nivoju, v katerem so dokumenti nastali vkljudno s predvidevanji o
mo2nostih po.lavljanja potreb po njihovi ponovni realizaciji v prihodnosti.
Drugade povedano, za verodostojno reprodukciio "nestandardno
zapisanih" dokumentov je potrebno zagotoviti in ohraniti vse potrebne
logidne in fizi6ne pripomo6ke, ki zagotavljajo njihovo verodostojno pred-
stavitev.'o To pomeni, da tako kot pri klasi6nih nosilcih informacij morajo
biti tudi strojno berljivim podatkom, zapisanim na modernih medijih,
zagolovljene temel.lne zahteve semiotike, da ostanejo ali postanejo v pri-
hodnosti predmet uspesnega dekodiranja. Upostevati je potrebno njihov
sintaktidni vidik, ki se ukvarja s formalno pravilnostjo podatka v doloden-
em znakovnem sistemu na dolodenem mediju, kakor tudi semantidni
vidik in pragmatidni vidik, ki sta po vsebini popolnoma enaka kot pri
dokumentih na klasidnih medijih. V tem kontekstu je potrebno ugotoviti,
da se je sintaksa strojno berljivih zapisov s 6asom spreminjala, tako kot
se .ie razvijala tehnologija zapisovanja. Primerjava dokumenta v obliki
luknjanih kartic iz sedemdesetih let in istega dokumenta v obliki
datoteke, ki je zapisana na disketo, pokaZe, da je sintaksa strojnega
zapisa v obeh primerih razli6na, prebran zapis in nato zapisan npr. na
papir ali prikazovalnik pa je enak.

4. PASTI PRE\TZEMANJA MODERNIH MEDIJEV

Vpra5anje prevzemanja modernih medijev v arhivska skladi5da je
zelo kompleksno in pogosto tehnolosko zahtevno. Pri tem pa ne gre

58
 fuednosti in pasti prcvzemanja ahivskega gftdjva na sodobnih mediiih

samo za probleme v zvezi s prevzemanje ali inkorporiranjem teh medijev

oz. njihovih vsebin v obstojede arhivske sisteme. Veliko vedji problem
predstavlja zahteva po njihovi dolgodobni hrambi, ki je povezana s spre-
membo logike in odnosa do arhivskega gradiva. Do sedaj relativno
pasivne postopke in procedure, ki so vzpostavljene za klasidne oblike
arhivskega gradiva je pri modernih medijih potrebno zamenjati z aktivni-
mi. To pa zahteva potreben kapital in ustrezno znanje.2s
Danes, samo dvajset let po realizaciji prvega komercialnega oseb-
nega radunalnika, ugotavljamo veliko pestrost nadinov zapisovanja
podatkov, pri tem pa se mediji praviloma pojavlja.io v razlidnih kombi-
nacijah. Med najbolj pogoste spadajo zapisi na papirju in disketah ali na
mikrofilmu in magnetnih trakovih ali diskih in razlidnih trakovih oziroma
kompaktnih diskih. Prav zato je potrebno Ze pred prevzemom, to je v pro-
cesu valorizacije, obravnavati produkte informacijske tehnologije pose-
bej, medije in okolje posebej in kondno produkte, medije in okolje sku-
pai. Na ta nadin se izognemo na eni strani stroskom prevzemanja iste
dokumentacije na dveh medijih, na drugi pa se prevzame arhivsko gradi-
vo v taki obliki, ki zagotavlja kompatibilnost z obstoje6im primarnim
arhivskim podatkovnim potencialom oz. je v skladu s smernicami in
navodili ter strategijo razvoja arhivske sluibe, ki gradivo prevzema.
de je pri klasidnih oblikah arhivskega gradiva dokument doloden
Sele takrat, ko je mogode jasno definirati medij in vsebino skupaj v fiz-
idnem smislu, se pri strojno berljivem arhivskem gradivu to razmeile rel-
ativizira. Pri slednjem se dokument generira izkljudno v logidnem smislu,
kjer medij praviloma ni ved izkljudna komponenta dokumenta ampak rel-
ativna. V tej zvezi pa se pojavi kar nekai arhivskih strokovnih problemov.
Pri klasi6nem arhivskem gradivu so zadeve v fizidnem smislu praviloma
ohranjene samo na enem mestu in v natandno dolodenem redu. Zato so
mediji v tem kontekstu pomembni elementi zagotavljanja javne vere
arhivskemu gradivu, hkrati pa predstavl.jajo tudi izhodi56a prevzemanja,
manipuliranja in uporabe arhivskega gradiva.
Pri sodobnih medijih pa se zaradi relativizacije odnosov do vsebin
dokumentov postavlja strokovno vprasanje, v kolikini meri in v katerih
primerih je smotrno govoriti o prevzeman.ju sodobnih medijev, Se pose-
bej ob spoznanju, da je razvoj komunikacijske infrastrukture zelo inten_
ziven, njena uporaba pa 5e vedno nara5da.
Znano je, da so elektronski dokumenti lahko Jizidno ohranjeni na
razlidnih mestih, toda s stalisda kondnega uporabnika pogosto pred-

59
stavljajo celoto, ki jo lahko razlidno oblikujemo. Tipiden takien primer je
prevzemanje spletnih strani za namene dolgodobnega arhiviranja. S
tehnoloSkega vidika v tem primeru ne potrebujemo ekskluzivnega vmes-
nega medija za transfer podatkov od ustvarialca do arhiva, saj lahko vse-
bine preprosto prena5amo po obstojedi komunikacijski infrastrukturi in
podatke ohranjamo v okviru vzpostavljenega informacijskega sistema v
arhivu. Pri tem pa ne smemo izpostavljati izkljudno tehnolosko-komu-
nikacijskih parametrov, ampak moramo biti posebej pozorni na arhivsko
strokovne, pravne in drugih norme ter standarde.'u To je zelo pomemb-
no, sa.i je lastni5tvo logidnih enot asociirano skozi formalno definirane
logidne relacije, medtem pa je lastnistvo fizi6nih zadev realizirano kot
materialni objekt s konkretno lokacijo, povezanoslio in ozna6bo. Prav
zato morajo arhivski strokovni delavci permanentno razvijati ustrezne
pragmati6ne odgovore, ki so primerni doseZeni stopnji teoretidnega in
praktidnega razvoja arhivske stroke."
Vprasanje sistemskega zagotavlianja javne vere slroino berljivim
dokumentom postaia osrednji arhivski strokovni problem.'8 Z arhivskega
strokovnega stali56a se postavliajo 5e prakti6na vpraianja v zvezi s sin-
taktidnimi znadilnostmi zapisa v tehnoloskem smislu. Semanti6no in
pragmatidno vrednost zapisov lahko ohranjamo, de zapis skozi 6as
prepisujemo na sodobnejse magnetne, optidne ali kake druge medije ali
pa celo na papir."'
Pri strojno berljivem arhivskem gradivu je potrebno dosledno
upo5tevati arhivski princip s posebnim poudarkom na celotah ohran-
jenega arhivskega gradiva, saj je brez ustrezne stro.lne in programske
opreme nemogo6e ugotavljati prisotnost podatkov na medijih, ker jih s
6utili praviloma ni mogo6e zaznati, tazen v primerih, de so ti nastali na
podlagi s 6utili zaznavnih sprememb nosilcev podalkorfo.
Tako lahko sklenemo, da je pri strolno berljivem arhivskem gradivu
potrebno posebej paziti na ustrezno slrokovno zasnovan sistem pravnih
norm in dosledno izpeljan sistem njihovega nadzora. Poskrbeli je
potrebno za vsestransko premisl.iene kriterije valorizacije z ustreznimi
postopki odbiranja; prizadevati si ie potrebno za uvajanje dogovorienih
oblik in nadinov v katerih morajo ustvarjalci predajati strojno berliivo
arhivsko gradivo pristoinim arhivskim institucijam.
V tem smislu ostaja 5e vedno aktualna misel priznanega
angleSkega strokovnjaka s podrodja uvajanja informacijske tehnologije v
arhivih Michaela Cooka, ki je Ze konec osemdesetih let ugotavljal, da naj

60
 Prcdnasli n pasti ptevzenania ahtvshega gad^/a na sodobnih mediijh

arhivski strokovni delavci ne stremijo samo za dimvedjo avtomatizacijo

arhivskih sluZb in za pripravo inrormativnih pomagal, ampak morajo 2e v
tem trenutku valorizirati in hraniti arhivsko gradivo, ki je zapisano v stro-
jno berljivih oblikah.3'

ZAKL'UEEK
V svetu imajo razlidne praktidne izkusnje prevzemanja arhivskega
gradiva na sodobnih medijih. Te pa praviloma niso odvisne toliko od
medijev samih kolikor od predpriprave strojno berljivega gradiva pri ust-
varjalcu in sposobnosti inkorporiranja elektronskih dokumentov v elek-
tronske arhivske sisteme. Moinosti, ki jih nudiio sodobne komunikaci-
jske infrastrukture, pa zgornjo tezo 5e potrjujejo. Ugotovitev velja 5e
posebej za podatkovne transakcije v isti dasovni dimenziji. Velik problem
pa predstavlja prevzemanje sodobnih medijev in elektronskih dokumen-
tov, ko iz kakr5negakoli razloga niso bile dosledno opravljene vse pro-
cedure na strani ustvarjalca tovrstnega arhivskega gradiva. problemi se
pogosto zadenjajo Ze pri kompatibilnosti na nivoju strojne opreme, kar
velja 5e posebej za starejse sisteme in se nadaljujejo preko kompatibil-
nosti na nivoju operaci.jskih sistemov in aplikativne programske opreme.
Najve6ji arhivski problem pa se pri prevzemanju po.javlla na
podatkovnem nivoju, saj velikokrat niso vzpostavljena vsa kontekstualna
razmerja, zato tovrstni zapisi le redko sluiijo namenom elektronskih
dokumentov v arhivih. Da pa je to druibeno zelo pomembna aktivnost,
pa nam dokazuje tudi pozitivna zakonodaja s podrodja elektronskega
poslovanja.
Analiza moinih manj ugodnih ali celo negativnih vplivov sodobnih
medijev na prevzemanje arhivskega gradivakaie, da je pri njihovi upora-
bi potrebno biti previden in pri tem upoitevati vsa priporo6ila proizvajal-
cev medijev vkljudno s strokovnimi izkusniami s podrodja njihovega
rokovania. Glede na to, da v arhive praviloma prevzemamo relativno
staro gradivo, in da gre pri tem za unikate, se pojavlja drugo pomembno
dejstvo s tega podro6ja, kjer majhna napaka lahko povzrodi katastroralne
posledice. Slaba plat tovrstnega prevzemanja arhivskih dokumentov je
med drugim tudi velika odvisnost, tako od elektridne energije kakor tudi
od znadilnosti strojne in programske opreme. Za izvajanje tovrstnih
aktivnosti je potrebno posedovati znanja, ki do sedaj niso predstavljala
tipidno arhivskega nabora znanj in velikokrat tudi kapital za izvaianje
tovrstnih aktivnosti.

61
 Prednosti, ki pa jih dobimo s prevzemanjem tovrstnega arhivskega
gradiva glede na klasi6no gradivo, pa so vedplastne. Prva le gotovo na
logistidnem podro6ju. Velike kolidine podatkov se praviloma nahajajo na
izredno majhnem prostoru, kar omogoda enostavno rokovanje s
podatkovnimi celotami ter zahteva relativno nizke stroske manipulacije
po informacijskem bitu. Druga prednost predstavlja dostopni 6as do
podatkovne strukture, ki je pri modernih medijih,5e posebej pri strojno
berl.jivem arhivskem gradivu lahko bistveno krai5i kot pri klasidnem
arhivskem gradivu. Enostavno izvajanje multipliciranja poljubnih
podatkovnih struktur zmanjsuje stro5ke raziskovanja arhivskega gradiva,
5e posebej na daljavo, hkrati s tem pa tudi ve6a njihovo varnosti.

Viri in literatura:
'l . A Strategy Ior Archiving The School of lnformation Web Site, , z dne 14. 8. 2001.
2. Archiving web resources, luidg?a5Eiotlg.hull z dne 14. 8. 2001 .
3. Bearman David, ltem Level Control and Electronic Becordkeeping,
http://www.lis.pitt.edu/-nhprc/ ilem-lvl.htlm, z dne 4. 1. 1997.
4. Birolla Hugo in drugi, Osnove informatike, zagreb'1989.
5. Charles R. Mcclure, J. Timothy Sprehe, Guidelines lor electronic records manage-
ment on state and lederal agency websites, htto://istweb.syr.edu/-mcclure/guide-
lines.html, z dne 14. 8. 2001.
6. Compaq Tape Drive, Compaq Computer Corporation, 1995.
7. Conchon Michdle, Processing and conservation of computer archives in France: the
Constance method, Proceedings oI the DLM-Forum on Electronic Becords, Brussels
18-20 December 1996, Luxemburg '1997, str. '146-'151.
8. Cook Michael, An lntroduction to Archival Automation, Selected Guidelines for lhe
Management ol Records and Archives, A RAMP Reader, Pariz 1990, str. 165-175.
9. Granstrom Claes, Flelatinship between creators, users and custodians of information,
Proceedings ol the DLIVI-Forum on Electronic Records, Brussels 18-20 Oecember
'1996, Luxemburg '1997, str 38-42.
'10. Huttel Klaus Peter, Praxisbuch Hardware: PC und Peripherie verstehen, Vaterstetten

bei M0nchen 1994.

ll.Jaroschka Walter, Bayerisches Archivgesetz, Der Archivar, Mitteilungsblatt ftir
deutsches Archivwesen, 4/1991, str. 535-550.
12.Klasinc Peler Pavel, Materialno varovanje klasidnih in novih nosilcev inrormacij v
arhivih, Maribor 1992.
13. Kropat Woll-Arno, Das hessische Archivgesetz, Der Archivar, Mitteilungsblatt fiir
deutsches Archivwesen, 3/'l 990, str. 359-374.
14. Novak Miroslav Arhivi med preteklostjo in prihodnostjo. Tradicionalni medijiv sodob-
ni inlormacijski druibi, Ljubljana 2000, str. 48-62.
15. Novak Miroslav, Problemi zagotavllanja avtentidnosli sodobnih oblik arhivskega gradi-
va. Arhivska praksa, Tuzla 2000, str. 109-120.

62
 Prcctnosti in pasti prcvzenanh arhivskega gradive na sodobnih nediiih

16. Novak lvliroslav, Sodobni trendi sistemov za upravljanje z elektronskimi dokumenti v

arhivih. Sistemi za upravljanje z dokumenti, Ljubljana: Media.doc, 2001, str. 1_9/1.
17. Oglesby Thomas R., William H. Leary, Managing Electronic Records, Washington
1990.
'l8.Oldenhage Klaus, Bemerkungen zum Bundesarchivgesetz,
Der Archivar,
Mitteilungsblatt tir deutsches Archivwesen, 4n988, str. 477-49g.
19, Pajali6 Dubravko, Karakteristike nekonvencionalnih arhivskih materiala, Sodobni
arhivi '92, Maribor 1992, str. 69-72.
20. Pivka l\,larjan, Novak lVirostav, Valorizacija strojno berliivih zapisov, Sodobni arhivi ,93,
N,laribor 1993, str. 79-85
2l.Povzelo iz. http;//www.aa.gov.au/aa_wwwaa_issues/ker/ker4.html, z dne 4. 1. 1997.
22. Richter Gregor, Das baden-wrirttembergische Landesarchivgesetz vom 27. Juli 1987,
Der Archivar, Mitteilungsblatt {rir deutsches Archivwesen, 3/j9gg, str. 385-398.
23. Schelemberg Theodor R., lvtoderni arhivi, principi i tehnike rada, Beograd 1968, str.
't 1-12.

24. Schmitz Hans, Archivgesetz Nordrhein-Westfallen, Der Archivar, Mitteilungsblatt ,r.ir

deutsches Archivwesen, 2/1990, stt. 227-242.
25. Sidney B. Geller, Computer Science and Technology: Care and Handling oI
Computer [ragnetic Storage Media, Washington 1993.
26. Tfrning Don, Handling of the Electronic Flecords issue and cooperation with public
administration. Experience of the Danish National Archives, proceedings of the DLM-
Forum on Electronic Records, Brussets 18-20 December 1996, Luxemburg 1997, str.
85-89.
27. Vilfan Sergej, Zontar Joie, Arhivistika, Ljubtjana 1973.

Napomene:
1 Slrojno berljive zapise v arhivski teoriji in praksi opredeljujemo razliano, in to glede na nosilce ali
oblike zapisanih signalov ter na njihov namen. Tako ugotavljamo pojavne obl-ike dolgorodno rel-
ativno stabilnih zapisov na papirju ali na optidnih medijih, pa vse do popolnoma nestabilnih nadi-
nov in oblik zapisovanja podatkov v delovnem pomnilniku v dolodenem sistemu znakov kodi-
ranja.
2 Ptimetj4lq Peter Pavel Klasinc, Materialno varovanje klasidnih in novih nosilcev informacij v
arhivih, l\,laribor 1992, str. 17 - 78.
3 Theodor R. Schelemberg, l\roderni arhivi, principi i tehnike rada, Beograd 196g, str. j 1-12.
4 Tako ie definiral arhivsko graciivo Zvezni arhivski zakon iz leta 1964. primerjajte: Sergej Vilfan,
Joie Zontar, Arhivistika, Ljubtjana 1973, slr. 13-j4.
Don Tirning, Handling of the Electronic Records issue and cooperation with public administra_
tion. Experience ol the Danish National Archives, proceedings of the DLM-Fo;um on Electronic
Records, Brussels 18,20 December 1996, Luxemburg 1997, sk.85-99.
Michale Conchon, Processing and conservation of computer archives in France: the Constance
melhod, Proceedings of the DLM-Forum on Eleclronic Records, Brussels 1B-20 December 1996.
Luxemburg 1997. str. l4&151.
7 Klaus Oldenhage, Bemerkungen zum Bundesarchivgesetz, Der Archivar, Mineilungsblaa lur
deutsches Archivwesen, 4/1988, str_ 477-498.
I Gregor Richter, Das baden-w0rtembe.gische Landesarchivgesetz vom 27. Juli 1987, Der
Archivar, Mitteilungsblatt lrir deutsches Archivwesen, 3/1998, str. 385_398. Walter Jaroschka,
Bayerisches Archivgeselz, Der Archivar, l\4itteilungsblatt ijr deutsches Archivwesen, 4/1991, str.
535-550. Hans Schmilz, Archivgeseiz Nordrhejn-Westfallen, Der Archivar, Mitteilungsblatt lUr

63
 deutsches Archivwesen, 2/1990, str. 227-242. woll-Nno Kropat, Das hessische Archivgesetz,
Der Archivar, Mitteilungsblatt frir deutsches Archivwesen, 3/1990, str. 359-374.
I Thomas R. Oglesby, William H. Leary, Managing Electronic Records, Washington 1990, str.4.
10 Definicija povzeta po Wisconsin's Public Records Law '1990/1991.
11 Po deliniciji avstralskih arhivistov so dokumenti (records) vsi zapisi ne glede na format, ki so ust'
varjeni in ohranjeni kot evidence ustvarjalcev ali posameznih funkcij, aktivnosti ali transakcij. Za
evidence pa se smatrajo tisti zapisi, ki imajo vsebino, strukiuro ter kontekst in so del sistema za
ohranjanje dokumentov.
12 Povzeto iz: http://www.aa.gov.au/aa_wwwaa_issues/ker/ker4.html, z dne 4. 1. 1997.
13 V skupino spadajo tisti nosilci digitalno zapisanih informacij, ki temeliijo na spremembah mag-
netnih povr5in nosilcev informacii. Z arhivskolehnidnega staliiaa je reproduciranje in zagotavl-
janie kvalitete reprodukcije digitalnih zapisov informacij na magnetnih medijih manjzahtevno od
analognih zapisov na magnetnih mediiih. To pa iz disto preprostega razloga, sai ,e teoretidno
veliko laije ugotoviti samo dvoje stani medija. kot pa natanano razlodevati razlidna stania medi-
ja. Tipi6ni predstavniki nosilcev digitalnih zapisov so diskete, trdi diski in magnetni trakovi. Od
starejsih tovrstnih medilev pa naj omenimo samo magnetne bobne in feritna jedra.
14 Temeljna lastnost zapisov na podlagi opti6nih tehnologij je uporaba lizikalnih lastnosti nad-
zorovane svetlobe pri vpisovanju in branju podatkov. Vir svetlobe je laser, ki zmore ustvarjati
razmeroma veliko energijo na maihni povrsini. Ta energija spreminia plast nosilca inlormacij
bodisi tizidno, strukturno ali z obraianjem ravnine polarizacije. Tovrstni nosilci in zapisi so s stal-
ilaa arhivske teorije in prakse obetavni, saj niso tako dovzetni na negativne vplive okolja kot
zapisi na podlagi magnetnih sprememb medija.
15 V to skupino spadaio digitalni zapisi, katerih nosilci so papir, film ali mikrofilm in se pojavljaio v
obliki razlianih luknjanih kartic, hakov, CO[4 fisev itd. Tako gradivo je potrebno hraniti po navodil-
ih, ki so se uveljavila pri a.hiviranju papirja oziroma mikrofilmov, pri tem pa je potrebno posebei
paziti na ustvarjeno sistematiko odlagania in na prepredevanje fizi6nih poskodb nosilcev inlor-
macij.
16 Primerjajte: Sidney B. Geller, Computer Science and Technology: Care and Handling of
Computer Maonetic Storage Media, washington 1983, str.28.
'| 7 OIC = Quater lnch Cartridge = Cetrt in6ne kasete. Kapacitele teh medijev se gibljejo od 80 MB
do 1,2 GB komprimirano oziroma v tehnologiji 'Advanced Common Architecture' ali ACA. Siri-
na traku je 0,64 cm, doliina pa od 93,6 m do 346 m. Primerjajte: Compaq Tape Drive, Compaq
Computer Corporatioh, 1995, str. A4'A5.
18 DAT = Digital Avdio Tape = Digitalni avdio trak. v DAT pogonih ,e mogode uporabljati le ustrezne
trakove, dolZine 90 ali 120 m in Skine 3,81 mm. Tovrstni pogoni so obidaino opremlieni z'digi-
tal data storage data compression" ali DDS-DC, kar omogoda kompresijo podatkov v razmerju
1:4. Primerjajtei Compaq Tape Drive, Compaq Computer Corporation, '1995, str A4-A5.
19 Klaus Peter Huttel, Praxisbuch Hardware: PC und Peripherie verstehen, Vaterstetten bei
Munchen 1994, str. 285-290.
20 Znana metoda za popravljanje napak je Reed Solomon ECC. Po tej metodi se iz koristnih
podatkov izradunava vsebina nepravilno prebranih bytov Ta postopek omogoda popravilo
napake, ki bi bila v nizu dolga 450 bitov, oziroma bi Tavzela dva milimetra prostora na plo56i.
Tako velika napaka pa se pripeti izredno redko.
21 Prcdel za luknjanje se deli na tri dele. Vsak izmed njih je sestavljen iz Stirih Stevildnih in dveh
obmodnih kolon. Predel2a interpretiranie ie sestavljen iz 6tirih delov. Trije deliso namenjenisami
interpretaciji kartice, 6etrti pa je ostal neizkorisden. Za kodiranje kartic se je v praksi uporabljalo
nekaj razlianih kod, med katerimivelja omeniti standardno ali Hollerithovo kodo in Bullovo kodo,
ki se je uporabljala relativno redko. Primerjajte: Birolla Hugo in drugi, Osnove inlormatike,
Zagreb 1989, str. 240-243.
22 Birolla Hugo in drugi, Osnove intormatike, Zagreb 1989, str.243.
23 lnlormacijske 2nadilnosti modernih medijev so: kolidine napak pri zapisovaniu podatkov v
aasovni enoti, hitrosti zapisa podatkov na nosilce, Stevila vhodnih in izhodnih kanalov gostota
zapisa, vhodnih parametrov posameznih kanalov, zanesljivosti, iasa neprekinjenega zapisovan-
ia, parametrov zapisa, kapacitete nosilca, metode zapisa itd. Dejavniki, ki predstavliajo skupino
konstrukcijsko-eksploataciiskih znadilnosti potrebnih pogonov posameznih nosilcev in so

64
 Prednosti in pasti prcvzemania arhivskega gradiva na sodobnih mediiih

skupino konskukcijsko-eksploatacilskih znadilnosti potrebnih pogonov posameznih nosilcev in

so pomembni za odnos dlovek - stroj so podatki o masi, gabariti, pogoji uporabe, uporaba
energije, tip nosilcev, 6as trajanja, zanesljivost, medsebojna zamenljivost, moinost korektur,
tehnologidnost, Primerjajte: Dubravko Pajalid, Karakteristike nekonvencionalnih arhivskih mate-
riala, Sodobni arhivi '92, Maribor 1992, str. 69-72.
24 Miroslav Novak, Problemi zagotavljanja avtentidnosti sodobnih oblik arhivskega gradiva.
Arhivska praksa, Tuzla 2000, str. 109-120.
25 Miroslav Novak, Sodobni trendi sistemov za upravljanje z elektronskimi dokumenti v arhivih.
Sistemi za upravljanje z dokumenti, Ljubljana: Media.doc, 2OO1 , str. 1-9/1.
26 A Skategy for Archiving The School of lnformation Web Site, , z dne 14. 8. 2001. Archiving web
resources, guideTo5Fintro.html. z dne 14.8.2001 . charles R. Mcclure, J. Timothy sprehe,
Guidelines for electronic records management on state and federal agency websites, http://ist-
web.syr.edu/-mcclure/guidelines.html, z dne 14. B. 2001.
27 David Bearman, ltem Level control and Electronic Recordkeeping,
http://www.lis.pitt.edu/-nhprc/ item-lvl.htlm, z dne 4.1 . 1997. Miroslav Novak, Arhivi med pretei-
lostjo in prihodnostjo. Tradicionalni mediji v sodobni informacijski druibi, Ljubljana 2OOO, str. 48-
62.
28 Pri klasidnem arhivskem gradivu je arhivska teorija in praksa reSevala te probleme s sistemskim
prevzemanjem originalnega arhivskega gradiva.
29 Primerjajte: Marjan Pivka, Miroslav Novak, Valorizacija strojno berljivih zapisov, Sodobni arhivi
'93, Maribor 1993, str.79-85. Claes Granstrom, Relatinship between creators, users and custo-
dians of information, Proceedings of the DLM-Forum on Electronic Records, Brussels 'lB-20
December! 996, Luxemburg 1997, str. 38-42.
30 Tipiden tak5en primer so luknjani trakovi in luknjane kartice, kjer lahko s dutili zaznamo spre-
membe na medijih, ne moremo pa lih ustrezno de5ifrirati.
31 Michael Cook, An lntroduction to Archival Automation, Selected Guidelines for the Management
of Records and Archives, A HAMP Reader, pariz 1990, str. 165-175.

Zusammenfassung

ln der welt bestehen verschiedene praktische Erfahrungen der

ubernahme von Archivbestiinden auf die moderne Medien, und iie sind
nicht von den Medien selbst abhiingig, sonder von der Vorbereitung der
maschinenlesbaren Bestinden bei den urheber und von der Fdhigkeit
der lnkorporation von elektronischen Dokumenten in die elektronische
Archivsysteme. Die M6glichkeiten von der modernen kommunikativen
lnfrastruktur bestiitigen es zu Recht. Es gilt besonders f0r die Transaktion
von Daten in der gleichen Zeitdimension. Ein schwierigkeit bei der Uber-
nahme ist die Situation, wenn der Urheber nicht alle
Vorbereitungsmassnahmen unternommen hat. Die probleme fangen bei
der Kompatibilitdt der Ausrustung und gehen uber die
operationssysteme und applikative programmausrustung hinaus. Das
groBte Problem bei der ubernahme ist auf die Daten bezogen, weil es
keine zusammenhangende Beziehung gibt und sehr selten dienen sie
der Absicht der elektronischen Dokumente in den Archiven. Die positive
Gesetzlichkeit im Bereich der elektronischen T6tigkeiten bestiitigen die

65
 Die Analyse von guten oder schlechten Eintltissen der moderne
Medien weiBt darauf hin, daB man sich an die Gebrauchsanweisungen
der Hersteller halten muss und alle praktische Erfahrungen ber0cksichti-
gen sollte. ln den Archiven werden meistens alte Bestande tlbernom-
men, darunter oft seltene Unikate, so dass einer kleiner Fehler katas-
trophal sein kann. Der Nachteil dieser Ubernahme ist die Abhiingigkeit
von dem Strom und von den Maschinen- und Programmausrustung. Fur
die Durchf0hrung von diesen Tatigkeiten ist gutes Wissen gefordert, bis
ietzt war es kein typisches Archivwissen, und auch der Kapital fr.lr die
Durchfuhrung
Die Vorteile der solchen Ubernahme von Archivbestdnden sind
zahlreich. Die erste befindet sich im logislischen Bereich. Die groBe
Mengen von Daten befinden sich auf einem kleinem Raum und dadurch
ist die Manipulation mit den Dateneinheiten sehr vereinfacht. Es fordert
sehr geringe Manipulationskosten. Der zweite Vorteil ist die Zeit die man
frir den Zugang zu Dokumente braucht. Bei den moderne Medien ist sie
viel krlirzer als bei den klassischen Medien. Die Multiplikation der gunsti-
gen Datenstrukturen reduzieren die Kosten der Forschung in der
Archivbestanden, besonders auf der Fernsuche, und gleichzeitig wird
ihre Sicherheit erhoht.

66
Vesna GOTOVINA*
2arko STRUMBL**

STANDARDIZACIJA NA PODRUCJU
KANCETARIJSKOG POSLOVANJA

1. UVOD

U Sloveniii su odredena pravila kancelarijskog poslovanja (upravl-

janja sa aktima) koju odreduje Uredba o kancelarijskom poslovanju io
duznostima upravnih organa do dokumentacijske grade' prema kojem
se moraju pona5ati driavni upravni organi ito ministarstva, upravni
organi i upravne organizaciie u sastavu ministarstava ( uredi, vladine
sluZbe, inspektorati, direkciie i agencije, pogono rezije, upravne jedinice,
vladine sluibe, servisi i upravni organi lokalnih zajednica. U sudstvu
pravila za postupanje sa aktima odreduje sudski red.'
U Arhivu Republike Slovenije se prilidno aktivno ukljudujemo i na
podrudje kancelarijskog poslovanja, a prvensweno na obrazovanju rad-
nika, koji rade sa dokumentacijskom gradom u drZavnim upravnim
organima. To nam odreduju Zakon o arhivskoj gradi iarhivi'i Pravilnik o
stru6noj osposobljenosti radnika javno-pravnih lica, koja rade sa doku-
mentarnom gradom.' Naime iedan od najvainiiih zadataka je, da iz ukup-
ne dokumentarne grade, koja nastaje kod nekog stvaraoca, odaberemo
arhivsku gradu, koju moramo pohraniti na5im budu6im generaciiamas,
kao kulturni spomenik. Na osnovu iskustava, koje smo do sada kod tog
posla imali, naSe miSljenje o postupaniu sa dokumentarnom gradom,
kod driavnih upravnih organa.ie vi5e slabo nego dobro. Bas zbog toga
posve6ujemo posebnu painju "uredenom" kancelarijskom poslovaniu,
jer 6emo samo tako kvalitetno odabrati arhivsku gradu iz dokumentarne.
Zanimalo nas je i to, kako se rjesavaju pitanja sa podrudja kance-
larijskog poslovania u drugim zemliama po svijetu i u Evropi. Autori su se
na seminaru u Arhivskoj Skoli u Marburgu upoznali sa trendom na
podrudju kancelarijskog poslovanja i sa razvojem medunarodnih stan-
t Vesna Gotovina, voditelj odjeljenja za gradu upravnih organa poslije 1945. godine, Arhiv
Republike Slovenije u Ljubljani
** Zarko Strumbl, visi savjetnik za gradu upravnih organa poslije 1945. godine, Arhiv Republike
Slovenije u Liubljani

67
vesna cotovina, Zarko Strumbt

darda ISO 15489 -

lnlormation and Documentation Records
Management. Posto smo upoznati da se sa slidnim teskoiama kao Sto
su u Sloveniji, prvenstveno zbog nastanka dokumenata na novim medi-
.lima, susre6ete iu Bosni i Hercegovini, to 6emo u prilogu predstaviti
dosada5nje napore kod razvoja standarda ISO 15489.

2.1. MEDUNABODNI STANDARDI ZA KANCELARIJSKO

POSLOVANJE ISO 15489. RECORDS MANAGMENT

U ovom pregledu 6emo pokusati predstaviti razvoj medunarodnog

projekta standarda za podrudie kancelarijskog poslovania ISO 15489
"Records Managemant". Na pomenutom projektu aktivno saraduju
sljedece drZave: Sjedinjene Ameridke Dr2ave, Kanada, Australija,
Francuska, Velika Britanija, Svedska, lrska i Njema6ka. ISO 15489 je prvi
nacrt madunarodnih standarda za podrudje kancelarijskog poslovanja,
koji pokusava sistematski analizirati, uporedivati i jasno odrediti, odnos-
no delinisati ukupne zahtjeve na podrudju osnova, metoda i radnih
procesa kod kancelarijskog poslovanja. Tom prilikom smo se susreli sa
razliditim tradici.iama i konceptima kancelarijskog poslovanja.
Osnovni cilj medunarodnih standarda je postaviti neki okvir, koji bi
omogucavao upravljanje i pohranjivanje dokumenata, koji nastaju kod
pojedinaca i javnih pravnih osoba, kod unutra5njeg i vanjskog koristen-
ja, i to bez obzira na to na kom su nosiocu zapisa podataka, odnosno
medija oni nastali6, kao i neovisno od njihove strukture. lsto tako ne bi tre-
balo biti objedinjeno upravljanje i pohraniivanje dokumenata sa arhivom,
osim iznimno kod onih drZava, gdie su udruieni kancelarijsko poslovan-
je i arhivska d.ielatnost. Standardi su usmjereni na podrudje kancelari-
jskog poslovanja, neovisno od arhivske struke. Poiam "arhiv" u naslovu
osnivanja standarda je znadajan u prvom redu za englesko govorno
podru6je. U Njema6koj se oblikovalo odvajanje medu takozvanom regi-
straturomT i arhivom ve6 u 16 stolje6u, ali za pohranjivanje digitalnih
zapisa to vi5e ne vaZi.

2.2. TOKOVI RAA/OJA STANDARDA ISO 15489

Na inicijativu Australije, 1996 godine, otpodeo je medunarodni pos-
tupak standardizovanja na podrudju kancelarijskog poslovanja. U
Australiji su prvi izradili nacionalne standarde "AS 4390 - Records man-
agemant"s za podrudje kancelarijskog poslovanja izapodrudje
arhivskog poslovanja u godinama od .1993 do 1996, gdje su ih i prvi puta
predstavili. Pomenuti standardi su izazvali posebnu medunarodnu

68
 Slanclatdinciia na podtuctu kancetarys\og postovanq

pozornost, jer su bili prvi uspjesan pokuiaj uvodenja jedinstvenih,

podru6no neovisnih pravila za kancelarijsko poslovanje. Do tada su u
mnogim driavama uredivali kancelarijsko poslovanje sa posebnim prav-
ilima, propisima ili internim uputstvima za odredena podrudja.
Australski standardi, "AS4390 - Records managemant" su bili prvi
puta predstavljeni kod Medunarodne organizacije za standardizaciju
lSOn krajem 1996 godine sa ciljem, da bi se usvojili kao medunarodni
standardi.r0 Generalni sekretarijat ISO je dao australske standarde na
usvajanje nadleinom Tehnidkom odboru - TC 46 ,,. Na usvajanju, u maju
1997 godine prijedlog nije bio izglasan. I pored toga su se dr2ave 6lan-
ice u pomenutom odboru zauzele za izradu medunarodnih standarda za
kancelariisko poslovanle, sto bi uveliko pomoglo kod vodenja kancelari-
jskog poslovanja u medunarodnim korporacijama i privrednim pre-
duze6ima, koii posluju Sirom svijeta. Zbog toga su novembra 1997
godine osnovali kod Tehnidkog odbora - TC 46 poseban radni odbor SC
12
11 za izradu standarda.
Aktivne dlanice tog komiteta su Australijal3, Kanada, Francuska,
Velika Britanija, Svedska, Sjedinjene Ameri6ke Driave Njernadka. i
Osnivadka sjednica novog ISO/TC 46
pododbora SC11
"Archivs/Recorders Managemant" bila je od 13 do 15 maja 1998 u Ateni.
Zakljudeno je bilo, da se osnuje medunarodni radni odbor (gremium) iz
driava 6lanica Tehnidkog odbora ISO/TC 46 "lnlormation
Dokumentation". Adresa odbora (gremium) je ISO/TC 46/SC11
"Archiv/Records Managemant". Kod tog projekta saraduju jo5 iorgani-
zacije, kao Sto je Medunarodni arhivski savjet -lCA,. i Medunarodno
udruZenje sa podru6ja kancelarijskog poslovanja,u kao i po.ledine dr2ave
sa statusom posmatrada.
Za uskladivanje nacionalnih pri.iedloga su osnovani posebni radni
odbori (gremiumi) kod dr2ava, aktivnih dlanica. Oni su se lormirali .lggg
i
godine. Sadinjavali su ih strudnjaci iz: javnih zasebnih arhiva,
istraiivadkih organizacija, informativnog poslovanja, preduzeia, koja se
bave sa softwerom kao i podrudja privrede i normiranja. Australijski stan-
dardi su bili prihva6eni kao radni osnov za izradu novih modernrh stan-
darda. U Radnom odboru -SC1 1 su:
. Analizirali nacionalna sta.ialista, koja su bila prezentirana na pryom
usvajanju podobnosti australijskih standarda iz 1997 godine,
. Nakon toga su 1998 godine australijske standarde razalanili, te ih
skoro u potpunosti preuredili i
. Na kraju su detaljno odredili ciljeve novih medunarodnih standarda.
KoriStenje pojma "arhiv" su ogranidili samo na podrudje arhivske djelat-
nostr. Osnovali su i poseban komitet,6, koji se brine za usputno uvoden-
vesna cotovina, za*o Stumbl

je "nacionalnih" komentara u nacrt teksta te ih posreduju u dalju

raspravu. Sastavljen je od sljede6ih dlanica: Australije, Njemadke,
Francuske i Svedske.
Novi nacrt teksta standarda ie bio dat na razmatranje 1999 godine,
ali je imao veoma malo zajednidkog sa prvobitnim australijskim radnim
nacrtom. U Radnom odboru - SC 11 su maja 1999 odludili, da 6e stan-
darde i dalje razraditi odnosno rasdlaniti. Do dalieg raz6lanjivanja stan-
darda je doSlo uglavnom zbog razli6itih tradicija i razumijevanja postu-
panja sa dokumentima kod stvaraoca i arhiva'?.
Prihva6ena je i dinjenica, da bas zbog naprijed pomenutog moie
do6i do nesuglasica i suprotnih misljenia. Zbog toga su nacrt standarda
podjelili na: standarde kvaliteta" itehnidka uputstva'", ibas to bi moglo
ponuditi alternativne mogu6nosti razliditim sistemima kancelarijskog
poslovanja. lsto tako bi se moglo omogu6iti, da se na medunarodnom
planu savladaju razlidite tradicije i razliditi na6ini shvatanja kancelarijskog
poslovanja.'o
Standarde su odredili kao najmanji zajednidki sadriilac opstih uslo-
va kancelarijskog poslovanja. lsto tako su usredsredeni na podru6je, kod
kojeg je medunarodno udruZivanje mogu6e i ima smisla. Tehni6ko uput-
stvo (Technical Report) se podrazumijeva kao "code of best practice",
ito bi trebalo znaditi, da nudi razli6ita rjeienja ipostupke kod oblikovan-
.ia sistema kancelarijskog poslovanja, dime bi se postigao i odgovaraju6i
kvalitet standarda. Veoma znadajno je ito, da bi se sa standardima
omogu6avala razlidita rjeSenja, koja bi odgovarala odnosno, koja bi se
i
udruiivala sa razliditim nacionalnim tradicijama razliditim nadinima
kancelarijskog poslovanja.
Tehnidko uputstvo je jedan od propisanih instrumenata lSO, koje
vodi raduna, da bi se oblikovale konkretne, razumljive i upotrebljive
norme ". ISO razliku.le tri tipa tehnidkih uputstava. Za ISO 15489 su
odabrali tip br.3. Samo razdlanjivanje standarda, je udinjeno na inicija-
tivu Njemadke.
Radni odbor - SC 11 je u novembru 1999 godine u Melbournu
izglasao novi prijdlog teksta standarda kvalitete, koji je kao pri.iedlog
komiteta ( Committe- Draft) predstavljen i upu6en na dalju ocjenu i
raspravu."lstovremeno su raspravljali ioblikovali i prvi prijedlog teksta
tehni6kog izvjeStaja. Za prvu polovinu 2000 godine bilo.ie planirano i
unoSenje svih promjena i dopuna, koje su proizlazile iz nacionalnih
rasprava, koje bi trebale biti poslije toga ukljudene u standarde TC 46, a
takode i ponovno uskladivanje i izglasavanje. Predvida se, da 6e stan-
dardi ISO 15489 prema dalinjoj zakljudnoi raspravi biti objavljeni u 2001

70
 Slandardizaciia na podruAiu kancelaiiskog poslovania

godini. Njemadki radni odbor o, je odludio, da 6e ih Stampati i prevesti

na niemadki iezik, jer.ie trenutno tekst samo na engleskom jeziku.
Tehni6ko putswo bi trebalo biti uradeno pribli:no pola godine kas-
nije. Za 2000 godinu bilo le planirano ito, da sve dlanice Radnog odbo-
ra - SC 11 izrade tekst sa svim alternativama koje ga uskladuju. Nakon
toga bi konadni prijedlog teksta isao u poslupak medunarodnog glasan-
ja. Obzirom na tok dosada5njih aktivnosti se predvida, da bi se moglo
podeti sa ostvarivanjem standarda sa podrudja kancelarijskog poslovan-
.ja podetkom 2002 godine.

2.3.SAORZAJ STANDABDA O KANCELARIJSKOM POSLOVANJU

Standardi sadrie deset poglavlja.'"

U prva ki poglavlja su pored opisa samih ciljeva i podrudja rada
odabrani jo5 i postoje6i ISO standardi sa osnovnim pojmovima i definici-
jama, koia su od bitnog znataia za kancelariisko poslovanje. Pri tome
upozoravaju i na ISO 5127 "lnformation and Documention - Technology"
u kojem je lCA, odbor za tehnologiju, na6ao bitne definicije pojmova ba5
za arhivsko podrudje. U standardima ISO 15489 je veoma malo novih
pojmova koji bi imali novu definiciju.
. U detvrtom poglavlju standarda su objasn.iene osnovne karakteris-
tike dokumenata's i opisani zahtjevi sistema kancelarijskog poslovanja.
Bit ie u tome, da se moZe svaki dokument upotrebiti neovisno od nosio-
ca zapisa'" na kojem je nastao i njegove strukture. Zbog toga to vaii iza
digitalne zapise. Kao argument za upotrebu sistema kancelarijskog
poslovanja na elektronskim zapisima nabrojano je ( olaksan rad,
pove6anje udinka i uspjesnosti, usteda, sigurnost, pove6anje transpar-
entnosti informacija...).
. U petom poglavlju su raspravljani pravni iupravni propisi. Ponovo
je opisano pravno podrudje, kod kojeg su uvazavani konkretni nacional-
ni pravni i upravni propisi.
. 6. i 7. poglavlje upozorava na odgovornost, oblik, strategiju i
uvodenje novih standarda u kancelarijsko poslovanje. U tom dijelu su i
predmeti iz arhivskog podrudja, koji se moraiu uvaiavati. Naglaseno je,
da se ne smilu mlesati funkcionalno neovisna podrudja rada: manip-
ulisan.je sa dokumentarnom gradom kod stvaralaca i rad u arhivi.
. Poglavlje f . i9. opredjeljuju operativne strane, daje grube ( okvirne)
postupke za rudni proces u sistemu kancelarijskog poslovanja, gdje se
uvaZavaju razliditi nivoi d.jelovanja. Standardi nisu smjernice, nego samo

71
Vesna Gotovina, Zarko Strumbl

usrnjerivadi na odgovarajucu uspostavu sistema kancelarijskog poslo-

vanja. Posebno su nagla5eni zadaci managementa i uloga kontrole.
o '10. poglavlje nas upoznaje sa problematikom
obrazovanja radnika,
koji rade sa dokumentarnom gradom.
ISO 15489 standardi predstavljaju samo okvirne smjernice. U
Njemadkoj su primjetili, da nije u suprotnosti sa njihovim postoje6im
pravilima, te sa samom praksom kancelarijskog poslovanja. Sadriaj je
dovoljno precizno odreden prema zna6ajnostima, funkciji i prema ele-
mentima sistema kancelarijskog poslovanja. Na drugoj strani istovre-
meno ostavlja prostor za alternativne mogu6nosti. Ti postupci ce biti pre-
cizno opisani u tehnidkom uputstvu. Sa odgovaraju6om i identidnom
analizom u glavnim poglavljima, kako standarda kvalitete tako i tehni6k-
ih uputstava, kojim bi trebala biti osigurana jednostavnija upotrebljivost i
ve6a praktidnost kod upotrebe, trebalo bi osigurati oblikovanje dobrog
kancelarijskog poslovanja.

3. ZAKLJUEAK

Nastajanje novih elektronskih zapisa, koje se u mnogo 6emu raz-

likuju od klasidnih nosioca zapisa na papiru, je iniciralo Tehnidki odbor
kod Medunarodne organizacije za standardizaciju, da izradi medunaro-
dne standarde za kancelarijsko poslovanje ISO 15489. Arhivsku struku u
svijetu, a takode i kod nas zanima prvenstveno mogu6nost pohranjivan-
ja na taj na6in nastalih zapisa. Sa standardima bi trebali da se urede
osnovni zahtjevi za elektronske dokumente, kao 5to su : autentidnost,
pouzdanost, cjelovitost, upotrebljivost, preciznost i konkretnost, pot-
punost i djelovanje povezivanja.

Napomene:

1. Slu2beni list RS, br. 72194 i br. 82194.

z. SluZbeni list RS, br. 17195,35/98,91198,2212O0O i 113/2000
3 Zakon o arhivskoi gradi i arhivi (ZAGA) Sluibeni list RS, br.2Ol97.
4 Sluibeni list RS, br. s9/99
5 Za istraiivadko-naudne namjene, kulturne i publicistidke namjene, za pretstavljanje arhivske
grade, obrazovanje - 38.d|. Zakona o arhiskoj gradi i arhivi (ZAGA), Sluibeni list RS, br 20/97.
6 Nosioci podataka npr. (papir, fotografija, elektronski medi,i....)
v Kod nas poznajemo pod pojmom "registratura" stalnu in protodnu zbirku dokumentacijske
grade.
B Australian standar: Records managemant. Published by Standards Australia as AS 4390,
Homebush NSW 1996
I ISO - lnternational organisation for standardization - lnternational Standardization Organization
10 Promocija se odnosila na dokument ISO/TC46/Scaa "Archives/Records Managemant" i na
Aschiv-und Schritgutverwaltung".

72
 Standatdizacija na podruiiu kancelariiskog poslovanja

11 Technical Commite-TC +6
'12 Arbeitskomitteb - SC1 1.
13 Australija je vodeca unutar Radnog odbora - SC1 1 i Sekretarijat.
14 lcA -lnternationar councir on Arhices - Medunarodni arhivski iavjet.
15 lnternational Records Managemant Trust.
16 Editionskomitee.
17 Regiskaturama
18 Qualiti standard - Qualitetsnorm.
19 Technical Reporet - Technische Bericht/Fachbericht.
20 Njemadka sudjeluje kod izrade oba diiela normi za izradu tehnidkog izvje5taja
i ima osnovan
poseban odbor.
21 ISO Directives, Part3, Str. 16-20.
22 Do 15. marta 2000.
23 Spiegelgremium.
24 Vlg.ISO-CD-15489 "Records Managemant',, Melbourne 1999.
25 Unterlage-Becords.
26 Papir, fotografija, digitalni zapis...

Zusammenfassung

Die Entstehung von den elektronischen Datentrdger, die sich von

den klassischen sehr vier unterscheiden. Dem zu Folge hat der
Technischer vorstand der lnternationalen organisation fur die
standardisierung entschieden, die internationale standards fur die
KanzleigeschAftigkeit lso 1s44gg des Archivwesens in der welt auszuar-
beiten. Mit den Standards sollten auch elementare Antrdge fur die elek-
tronisch Dokumente geregelt werden, wie zum Beispiel: Authentizit6t,
Vertraulichkeit, Vollstindigkeit, Brauclrbarkeit, pr6zisiert und vollst6ndige
Handlung der Bindung.

73
ve sn a Golovi na, Za*o Strun bt

MODEL DJ E LOVANJA DI G ITALNOG KANCELARI JSKOG POSLOVANJA

neCnr
zAPlsov
T

r Roxr r :r--ffircru r,
: I I ,l, zertsov
HnaMBE Nostlcr
, o-r-T;
I

I _l
:
-$nm&n.
A
I
|
: -T-,
: jcstarljm
strertnrr
i iO .

D}:L .alorll
EI,EKTRONSKE ,t Kr-^slCNE i.
MAIE : I :l MAPE l,
----1
Ill :----r----
I Ehj.
II l^
vsr f- r^"EiI^lr-
,*zlxosncnrl
Kr-ASlLcNrH l-- -lPl.
----.1
lr
vrtjmlc
I

f pffiEr---l
| i o l-.*Y",ffii.1
l'I ;H: tl---T6;fif-l
*,.i'",t',ii"n I
I I'OKUMENTA I

lo
taij.

j. sld.)c

l.
I u-rxrnoxsxr I

lnoxtruenr I

74
 lsmet SEMlc*

UTJECAJ INFORMATIEK!H TEHNOLOGIJA NA

EFIKASNOST KANCELARIJSKOGA I ARHIVSKOGA
POSLOVANJA

lsmet 5emi6, dipl. oec; ing info.

Kljudne rijedi (sintagme):

- informati6ka tehnologija,
- kancelarijsko poslovanje,
- arhivsko poslovanje,
same po sebi govore da su ove aktivnosti kompleksne i heterogene, Sto
ovoj temi daje posebnu dimenziju.

.. Govoriti o image bilo dega znadi govoriti o izgledu toga ne6eg u

o6ima drugih, onih koji gleda.ju sa strane, i obidno vide vi5e, odnosJse
kritidnije prema onome 51o gledaju nego oni koji se nalaze unutar toga
Sto se gleda, ili izgleda.
U tome pogledu moZe se govoriti io image firme. Dakle, kako ona
izgleda -
- na tr2istu,
- kakav ima reiting u poslovnome svijetu,
- kako je vide oni kojima treba da pruii uslugu.
Kako izgleda u odima drugih veoma je va2no za kompletan poslovni
uspieh firme. Nije svejedno ako ima lo5 ili dobar image. Sve to opred-
jelluje komitenta da ude ili ne ude uop6e u poslovni prostor firme, pogo_
tovo'ako u istome miestu postoji jo5 neka firma iste vrste, pa makar i
Je
razli6ita u o6ima komitenta , sadasnjeg ili potencijalnog.
Da li ielimo da tako i ostane? Naravno da ne ielimo. Ako je tako,
onda treba udiniti neito. potrebno je snimiti sadasnje stanje nienog
image, i postaviti sebi viziju: kakvu firmu Zelimo u budu6nosti , skoroj ili
nekoj daljnjoj.
S pravom se moiemo zapitati: ,,Da li je kancelariisko poslovanje
dio image firme?"
il iS-",ni6, Oir"t tor sektora za organizaciju i bankarsku tehnotogiju, BOR banka Sarajevo

75
/smet Semli

Zasigurno jeste i to je ono prvo i osnovno Sto komitent vidi odmah,

nije u stanju da vidi Sta to dugorodno u svojim planovima i strategijama
firma 2eli da ponudi. Ali ovo vidi.
Dakle, moZe se konstatirati da je ustuari kancelarijsko poslovanje
veoma valan segment ukupne poslovne tehnologije, da je to segment
koji neposredno odslikava sve druge faze rada koje zapodinju ili se
zavr5avaju kancelarijskim poslovanjem.
Prema tome, kancelarijsko ooslovanje kao image ukupnoga poslo-
vanja treba 6initi efikasnijim i produktivnijim. pouzdanijim, kako za komi-
tenta tako i za ukupno poslovanje, jer kancelarijsko poslovanje pred-
stavlja sinonim za poslovanje diji je rezultat rada uglavnom proizvodnja
perpirnate dokumentacije, "dokumentacije koja Zivot znadi", koja zauzima
stolove, ormare, tavane i podrume.
Da li je upravljanje s takvom kolidi-
nom dokumentacije efikasno svr- i
sishodno, da li je, u funkciji pruZanja
blagovremenih potrebnih informacija
onima koji na tu informaciju imaju pravo.
Zaklju6it 6emo da upravljanje
takvim obimom dokumentacije nije
efikasno, Sta vi5e upravljanje je neefikas-
no; ono je skupo iz vi5e razloga; prostor,
papir, lo5 image, itd.
Kada govorimo o kancelari-
jskome poslovanju onda moZemo
razlikovatitri stanja kola dslikavaju takvo
poslovanje: NEKADASNJE, SADASNJE
i BUDUCE.
Kada se govori o nekada5niem
nadinu rada u kancelarijskome poslo-
vanju, onda se obidno kale to ie ono
poslovanje gdje su kao alati za kancelar-
ijski rad sluZili olovka, papir, gumica za
brisanje, itd. Bilo ie to za ta1 stepen
tehnidkotehnolo5kog razvoja primjeren
sistem rada u kompletnoj administraciji.

Sada5nie kancelarijsko poslo-

vanje je mjeSavina toga nekada5njega i
savremenoga kancelarijskoga poslovan-

76
 Utkcai inlormatilkh tehnoloEia na ettkasnost kancetatiskoga t ahivskoga paslavanja

ja. lako se moze re6i da ovdie vlada veliko Sarenilo, od jedne do druge
Jirme. Na djelu je jos uvijek (90%) klasidni nadin rada, a u kancelariiama
postoji po neki PC koji sluii za igranje onim osobama koje nesto malo
znaju, a ne Zele da to i primijene, jer sef ni.je rekao - naredio. Nije rekao
vjerovatno zato Sto 5ef ne zna tu ma5inu da stavi u lunkciju; ne ieli ni da
udi o toj tehnici ni5ta, pa i onako to mu je neko donio u kancelariju, rtd.
Medutim, ne postoje nikakvi razlozi da se radunarska tehnologiia
intenzivnile ne stavi u upotrebu. I da se veliki dio svakodnevnih poslova
obavlja na jedan prikladniji, efikasniji i brii nadin. U mnogim kolekivima
joS uvijek se kupuju pisa6e i radunske masine, a ne kupuju se pC sa
prate6om opremom.
Dakle, kancelarijsko poslovanie nije samo sebi svrha, moZe se
re6i da je to mjesto gdje se slijevaju svi inputi (dokurhenti , usmena
saop6enja, sugestije, predlozi) i iz kojeg odlaze (output) sve relevantne
informacije, na svim vrstama medi.ja - zavisno da li smo u prevazidenoj,
napredno.l ili super naprednoj fazi primjene kancelarijskoga poslovanja.
Kako smo ve6 konstatirali ranije, to je ono mjesto gdje se
otjelotvoruje ciielokupan rad, mjesto gdie se stvara nova vrijednost, pro-
daje roba, proizvodi, gdje se stvara vi5ak vrijednost, kroz prilive u vidu
kamata, raznih vrsta provizija i drugih prihoda.
Kako se radi u ovoj fazi proizvodnje vi5ka vrijednosti nije bas
zanemarivo, Sta- vi5e postaje u dana6n.je vrijeme veoma vaino, jer onaj
za koga radimo Zeli brzinu, ekspeditivnost ion takode gleda kojim alati-
ma radimo dok mu pruiamo uslugu, kao ito da li majstori koji koriste te
alate znaju s novim alatom da se koriste, ili ne znaju.
Kad odvezemo automobil u auto servis, gledamo kakav servis
izgleda izvana, pa kakav je unutra, koju opremu mehanidari koriste od
momenta dijagnosticiran.ja kvara do otklanjanja svih smetnji koje su
dovele do tog kvara. Gledamo da li je radni prostor dist, uredan ividimo
ili ne vidimo dosta savremene tehnike u kojima je glavni sastavni dio
ra6unarski procesor i ostali ra6unarski sklopovi. Sve to je stvorilo image
o tom auto-servisu, image koji ie vierovatno ljepsi od neke radionice
pune ulja, smeia, s puno mehanidkog alata, itd. U koji servis 6emo oti6i
s na5im automobilom - ja bih u onaj savremeniji.
U danasnjim uvjetima razvoja tehnike i tehnologije moZe se kon-
statirati da je ne primjereno koristiti neke prevazidene tehnike itehnologi-
je, ako se misli ostvariti odredeni poslovni uspjeh.
Sadasnje stanje kancelarijskoga poslovanja u mnogim slerama
poslovanja postaje skoro nezamislivo bez radunarske tehnike i tehnologi-
je. To je sistem rada koji iedino izasigurno stvara bolji image kod onih

77
lsmet Semii

koji sude i vide taj image i od koiih 6e zavisiti da li 6e od nas kupiti

proizvod i uslugu, koja naravno ima svoiu ciienu.
Savremeno poslovanie i vizija tog poslovania iz trenutne perspektive
treba da bude stalna briga svih zaposlenih, ne samo rukovodstva (bez
obzira na nivo), jer samo te2nja jednom modernom efikasnom i
funkcionalnom na6inu poslovanja dugorodno posmatrano donosi op6i
boljitak cijelom kolektivu. To znadi treba ugraditi takmi6arski duh, gledati,
pratiti kako blizu tako i daliu okolinu, kao i svietske trendove i naslojati da
se nesto od toga primijeni.
Nije svrha u svemu tome da ka2emo da imamo MODERNO,
SAVREMENO poslovanje, ve6 je istina da samo takvo poslovanje donosi
odredene efekte koji se ogledaju krozbrZi ipouzdanili rad, kvalitetniji rad,
rad koji kod zaposlenih stvara zadovoljstvo, a ne frustracije, kada se
pojave sporni trenuci, itd, itd.
Nove tehnike itehnologiie koje su ve6 nasle svoje mjesto u nekim
firmama name6u potrebu da se intenzivno razmi5lja o njihovoj primjeni u
sopstveno.i radnol sredini. Sta to znadi ?
lnformatidka tehnologija u kancelarijskome i arhivskome poslo-
vanju doiivljava svoju punu vrijednost kroz primjenu nekih tehnika i
tehnologija poznatih kao;

-c_bussincs
-e commerce

78
 Uiecai inlornaliakih lehnolqiia na eliksnosl kancelaiiskoga i ahivskoga posbvania

- Document Management System (DMS)- sistem upravlianja doku-

mentima,
- DeskTopPublishing(DTP)-stolnoizdava5tvo,
- Work Group(Gw-grupni rad,
- lnternet,
- lntranet,
- lntegracija sistema izmedu sebe.

Nije svrha da se u ovom izlaganju diskusija owara po pitanju

pobrojanih tehnologiia, jer svaka za sebe je veoma opsirna, ve6 se ieli
ukazati da tehnologije postoje i iste doprinose pove6an.ju elikasnosti
kancelarilskog i arhivskog poslovanla.
Elektronsko komuniciranje izmedu radunara ved duZe vremena
nije iluzija, ve6 stvarnost. U tom smislu razvijeni su mnogi segmenti
poslovanja koii klasidno komuniciranje potiskuju kao netunkcionalno,
nerentabilno, skupo i sporo.
Elektronsko poslovanje sve viSe osvaja poslovanie izmedu klijen-
ta ifirme, i moie se re6i "to ie ono sto smo 6ekali". Primjena ovoga vida
poslovanja sfuara veliko zadovolistvo kako kod pravnih tako i Jizidkih lica,
kojima je firma dostupna svih 24 sata u danu i svih 365 dana u godini.
Recimo preko web stranice gdje su izloieni svi proizvodi i usluge, pa i
cijene. Zbog toga vise ne treba dolaziti u kancelariju.
Elektronski platni promet koji se ve6 obavlia posredstvom
poslovnih banaka kao osnovno orude za rad koristi elektronske-radu-
narske komunikacije za razm.lenu podataka-platnih naloga, i na osnovu
toga prebacivanje iiralnog novca sa jednog na drugi radun. Medutim, za
svaku transakciju predstavnik lirme mora da se pojavi na Salteru neke
svoie poslovne banke kako bi predao nalog za prenos iiralnog novca s
jednog na drugi radun. Medutim, rje$enje iza ovo postoji i banke koie
budu preferirale ovakva ri.leSenja ste6i 6e odredenu prednost na trii5tu,
koja 6e se manilestirata kroz broi kliienata koji 6e koristiti ovakvo elikasno
i racionalno-MODERNO rijesenje.
Rije5enie podiva na tehnologiji koia podrazumjeva da komitent iz svoje
kancelarije koristeniem odgovaraju6eg softvera i uz pomo6 PC poialje
eleKronskom komunikacuom plalni nalog prema svojoi poslovnoj banci
koja 6e isti realizirati. Primiena ovakvog rlesenla stvara konkurenciju u
pridobijaniu novih komitenata
Uvodenjem elekronskog komuniciranja ina toi osnovi poslovanja
oslobada se dio personala ier.ie smanjen broj komitenata koji se
pojavljuje u kancelarijama.

79
/srnet Semlc

Medutim, to ne znadi da je taj personal automatski viSak, Ne, nije. Takav

vi5ak se preusmjerava na druge aktivnosti koje su moZda do tada bile
zapostavljene.

Llsn*vil Hi:r fiW teh*:r"rtri:giju

+d radunarska mreia
mre*ni operativni sistemi
komunikacijska tehnologija
konrunikaci j ski sof'tr.vare

Dakle, primjena i efikasno kori5tenje informatidke tehnologije u

administraciji u uskoj je vezi s info-pismenoS6u sredine u kojoj se Zeli
informatidka tehnologija staviti u funkciju efikasnosti. Ova konstatacija
odnosi se na rukovodni i na izvr5ni personal.

Zusammenfassung
Die elektronische Kommunikation zwischen der Rechner ist lange
keine lllusion mehr, sonder Realitdt. ln diesem Sinne sind viele Segmente
der Geschdftigkeit entwickelt, wodurch die klassische Kommunikation
nicht funktionell, nicht rentabel, teuer und langsam wird.
Die elektronische Kommunikation wird immer mehr und mehr ver-
breitet, und man kann sagen "das haben wir erwartet". Die Anwendung
dieser Art der Geschdftigkeit stellt viele physische und juristische
Personen, den die Firma dann 24 Stunden am Tag und 365 Tage im Jahr
zur Verf0gung steht, zum Frieden. Naturlich durch die Webseite wo alle
Produkten und Preise zu finden sind. Man muB nicht mehr deswegen
zum Buro kommen.

80
lzet SABOTIC*

UPRAVNA FUNKCIJA ARHIVA U

BOSN! IHERCEGOVINI

Status arhivskih ustanova

U Bosni i Hercegovini trenulno egzistira Arhiv BiH, dva entitetska i

Sest kantonalnih arhiva. Entitetski i kantonalni arhivi su zasnovani na ter-
itorijalnome i funkcionalnome principu, dok je nadle2nost Arhiva Bosne i
Hercegovine vezana za rad drZavnih institucija iustanova. Arhivi u Bosni
i Hercegovini su u svome razvoju proili kroz viSe statusnih perioda. U
podetnoj fazi su imali slatus organa uprave, a u sistemu samoupravljan-
ja bili su organizacije udruZenoga rada u oblasti kulture. Nakon prvih par
lamentarnih izbora i rata u Bosni i Hercegovini dolazi do promjene u
pogledu statusa i teritorijalne nadleznosti nekih arhiva. Jedni dobijaju sta-
tus upravne organizacije (Arhiv BiH, Arhiv Federaci.je BiH, Arhiv
Republike Srpske, Arhiv Sred njobosanskog kantona, Arhiv
Zapadnohercegovadke 2upanije), a drugi status javnih ustanova
(Historijski arhiv Tuzla, Arhiv Unsko-Sanskog kantona, Arhiv Hercegovine
Mostar, Kantonalni arhiv Sarajevo ). Na arhive koji imaju status javnih
ustanova primjenjuju se propisi koji se odnose na javne ustanove u
Federaciji Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, dok se na arhive koji
su upravne organizacije primjenjuju propisi javne uprave. Ovakav dvojni
status arhiva po mnogodemu nije dobar, naro6ito kada je u pitanju
sinhronizirano lunkcioniranje arhivske sluibe Bosne i Hercegovine. Zbog
toga je neophodno prevazi6i postoje6e razlike i stanje i izna6i mogu6nost
da svi arhivi u Bosni i Hercegovini dobiju jedinstven status, a prema
nasem misljenju to bi bio status upravne organizacije.
Neblagovremena uskladenost statusnih nadleZnosti arhiva u odno-
su na djelokrug zadataka koji su im dati u nadleinost, negativno su utje-
cala na ukupno stanje arhivske djelatnosli, a posebno na segment zastite
arhivske grade.
Finansijska sredstva uviiek su bila nedovoljna za obavljan,e
raznovrsne djelatnosti arhiva. Ona su uglavnom bila namijenjena za
skromne plate radnika, ali ne iza materijalna sredstva i sredstva za
iIiiSiGGJrhiri"ta, Historijski arhiv Tuzla

81
lzel Saboli'

tehni6ko-tehnolo5ku zaititu grade, za arhivsku opremu procesnu i

tehniku. Na ta.l nadin arhivi jedva preZivljavaju i zbog toga neminovno,
odraduju samo ono sto je najurgentni.ie.
Va2eii propisi koji reguliralu oblast arhivske djelatnosti na prostoru
Bosne i Hercegovine u skladu su sa ustavnim opredjeljenjima, a done-
seni su posebno na nivou dr2ave, entiteta ikantona. Pored zakona koji
reguliraju ovu materiju, na nivou Federacije Bosne i Hercegovine 1998,
godine doneseni su i neki podzakonski akti o demu 6e kasnije biti rijedi.
U aktualnim propisima arhivske djelatnosti prisutna je 5arolikost rje5enja
zakonske i podzakonske regulative, Sto u mnogome utje6e na dosljed-
nost njihove prim.jene u praksi. Naime, navedeni propisi vrlo desto zbun-
juju dak isame arhivske radnike, a posebno radnike u registraturama koli
su 6esto u dilemi koje propise primjenjivati, odnosno kojem propisu dati
prednost. To je izmedu ostaloga i zbog toga sto prilikom donoSenja
navedenih propisa arhivska sluZba nije u dovoljnol mjeri bila ukljudena.
Posljedice takve prakse upravo se odraZavaju na organiziranost i funkci-
ju arhivske sluZbe, na stanje saduvanosti grade icielovitost arhivskih fon-
dova, kao i na djelatnost arhivskih ustanova. Jer, upravo polreba jedin-
stvenoga nadina normativnoga reguliranja prava i obaveza imalaca regi-
straturne grade na cijelome prostoru Bosne i Hercegovine izraz su zajed-
nidkih potreba, dije nepostivanje od strane arhiva ili registratura povla6i
za sobom odgovaraju6e ujednadene sankcije.

Osnove upravne funkcije arhiva

Upravna funkcija arhiva je odredena statusnim rje5enjem, arhivskim

i drugim zakonodavstvom, a sadriana ie u ostvarivanju za5tite regis-
traturne grade van arhiva i praktidnom funkcijom iste u arhivu. Ona se
prije svega ogleda u sliiede6em:
1. Redovnom rstalnom vr5enju strudnog nadzora nad duvanjem i
odrzavanjem registraturne grade, vrsenjem uvida u istu i davanjem uput-
stava, smjernica i sugestiia da se stanie popravi, odredivanju rokova za
otklanjanje utvrdenih nedostataka i prema potrebi poduzimanju zakon-
skih idrugih mjera u ciliu postivanja zakonskih propisa iz ove djelatnos-
ti. Naime, u redovnim aktivnostima strudni radnici arhiva prilikom vrsenja
strudnoga nadzora vrse uvid i utvrduju stanie registraturne grade, sadin-
javaju zapisnik o istome, nalaiu mjere idaju rok za otklanianje utvrdenih
nedostataka. Rokovi za otklanianje utvrdenih nedostataka propisani su i
dl. 97. i 98. Zakona o upravnom postupku,l gdje je izmedu ostaloga
predvideno da rokove utvrduie slu2bena osoba ili propis

82
 UDrcvna lun|cia drhtva D Bos t Herceoovini

2. Davanju saglasnosti na normativna akta koja ureduju oblast kance-

larijskoga i arhivskoga poslovanja (Lista kategorija registraturne grade sa
rokovima duvanja). Olanom 12. Zakona o-arhivskoj djelatnosti pred-
videno je da imaoci donose Listu kategorija registraturne grade sa
rokovima 6uvanja, za 6iju primjenu saglasnost daje nadleZni arhiv. Sam
postupak donosenja Liste ima upravnu proceduru iu
potpunosti je
usagla5en sa dl. 162. Zakona o upravnome postupku, gdje stoji da ispra-
va koju je u propisanome obliku izdala instilucija koja ima javne ovlasti,
dokazuje ono Sto se u njoj potvrduje ili odreduje.
Arhiv je sudronik u procesu izludivanja bezvrijednoga regis-
traturskoga materijala, gdje se prilikom otpisa na osnovu priloZenih evi-
dencija, vr5i uvid u isti, sadinjava zapisnik na osnovu kojeg arhiv izdaje
rjesenje kojim se imaocu odobrava otpis bezvrijednoga registraturskoga
materijala. Cjelokupan postupak izludivanja je u skladu sa 61. 39. Zakona
o upravnom postupku gd.ie je predvideno da u upravnim stvarima u koji-
ma rjesava institucija koja ima javne ovlasti rjesenje donosi rukovodilac
institucije ako zakonom ili drugim propisom nije drugadije odredeno.
Bukovodilac moZe ovlastiti i drugu sluZbenu osobu instituciie da poduz-
ima radnje u postupku do donosenja rjesenja u upravnim slvarima u
nadleznostima te institucije.
3. Vr5enju uvida u evidenci.ie imalaca (arhivska knjiga idr.) ivodenju
evidencije o registraturama na osnovu zakonskih propisa. Zakonom o
i
arhivskoj djelatnosti, Uredbom o kancelarijskome poslovanju.
propisane su os-novne knjige evidencija na podrudju Federacije Bosne i
Hercegovine. Clanom 169. Zakona o upravnome postupku pod
sluZbenom evidenci.jom podrazumijevaju se evidencije koje su ustanovl-
jene zakonom ili drugim propisom, ili op6im aktom institucije koja ima
javne ovlasti.
4. lzdavanjem dokaza fizidkim ipravnim licima iz fondova arhivske
grade pohranjenjim u arhivima.
Navedene poslove arhiv realizira na osnovu odredaba zakona, a
svoju nadleinost upravne naravi ne moZe prenijeti na druge subjekte.
Ovdje je, takode, potrebno ista6i koji su to zakoni i drugi propisi kojima
je utvrdena ova materija, odnosno po kojima se postupa u praktidnome
radu. Od obilja propisa ove vrste nesto vise pa2nje zaslu2uje Uredba o
kancelarijskome poslovanju koja je u primjeni na podrudiu Federacije
Bosne i Hercegovine, Zakon o arhivskoj d.lelatnosti Tuzlanskog kanlona,
kao i Zakon o upravnome postupku Federacije Bosne i Hercegovine.
Naime, sredinom 1998. godine na nivou Federaci.le Bosne i
Hercegovine doneseni su novi propisi o kancelarijskome poslovanju:

83
lzet Sabotic

Uredba o kancelariiskome poslovanju, Uputstvo o arhivskoj knjizi, 6uvan-

ju registraturnog materijala i arhivske grade, odabiranju arhivske grade i
primopredaji arhivske grade izmedu organa uprave isluZbi za upravu r

nadleZnog arhivao i Uputstvo o klasifikacijama arhivske gradeu. Navedeni

podzakonski akti su stavili van snage vise prijeratnih propisa koji su reg-
ulirali ovu materiju. Ovi propisi donijeti su prije Zakona o arhivskoj djelat-
nosti Bosne i Hercegovine', koji je donesen sredinom ove godine i u
mnogo demu su se kosili sa osnovnim odredbama staroga Zakona.
Osim toga, ovi podzakonski akti su nedore6eni u smislu za koga su sve
isti obavezuju6i, jer prema odredbama Uredbe isti obavezuju organe za
upravu i sluZbe za upravu Federacije Bosne i Hercegovine, a ne idruge
stvaraoce registraturne grade. Osim toga ova Uredba sadrii nekoliko
novina ko.le umnogome mijenja.ju dosada5nji sistem kancelarijskoga
poslovanja. To se prije svega ogleda kroz novi sistem evidentiranja akata,
uvodenjem posebnih knjiga za odredene oblasti. Na ovaj nadin iz prakse
1e izbaden kartotedki sistem zavodenja akata, koji je u potpunosti bio
usagla5en sa sistemom odlaganja akata gdje je bila omogucena maksi-
malna preglednost predmeta. MiSljenja sam da principe i nadela ovakvog
sistema nije bilo potrebno u potpunosti mijenjati, ve6 samo doraditi
odredene segmente, a Uredbu usaglasiti iprilagoditi sa propisima koji
reguliraju javnu upravu ipropise arhivske djelatnosti. Sada5nja ustro-
jenost evidentiranja akata zasniva se na sistemu velikog broja razliditih
evidencija o aktima predmetima njihovoga poslovanja gto ote2ava
i
mogucnost blagovremenog uvida u upravno rje5enje, odnosno ostvari-
vanje prava fizidkih i pravnih lica. Posto organi uprave i upravne organi-
zacije danas imaju sve ve6i znadaj u odlu6ivan.ju o pojedinim pravima i
obavezama pravnih i fizidkih lica, postoji realna potreba uredenja kance-
larijskoga poslovanja po jedinstvenome kriteriju za sve imaoce regis-
traturne grade uz zastupljenost specifi6nosti odredene struke.
U poredenju sa predhodnom Uredbom' u novoj l-lredbi tma odred-
aba kojima se pojednostavljuju neki tehnidki postupci u vodenju kance-
larijskoga poslovanja. Medutim, ta pojednostavljenost ima svoje man-
jkavosti koje se ogledaju u onemogu6avan.iu potpunog pra6enja krelan-
ja akata od niihove polazne tadke do prestanka operativne junkcije istih.
Sama Uredba isa navedenim nedostacima ipak mnogim svojim
odredbama daje sistemu kancelarijskoga poslovanja u potpunosti
upravnu funkciju. Tako za provedbu odredenih odredaba ove Uredbe
nadlezan.ie nadlezni arhiv, dime se i potvrduje upravna funkcija arhiva.
Naime, 6lanom 16. Uredbe propisano je da nadzor nad primjenom
propisa koji se odnose na arhiviranje predmeta, nadin njihovog duvanja i

84
 Upravna lunkciia athiva u Bosni i Herceqovini

struanog odr2avanja, odabiranja arhivske grade i izdvajanja bezvrijedno-

ga registraturskoga materi.iala i predaje arhivske grade nadleznom arhivu
vrSi arhiv. Svi procesi koji se odvijaju na osnovu ovog 6lana Uredbe disto
su upravne prirode sto svakako potvrduje jasnu upravnu funkciju arhiva
koji vr5i nadzor nad provodenjem ovih propisa.

I pored odredenih manjkavosti navedenih podzakonskih akata,

prema nasem misljenju, isti, ipak, mnogim svo.jim odredbama jasno
uwrduju upravnu nadleznost arhiva u sprovodenju odredaba navedenih
podzakonskih propisa. Upravna funkcija arhiva sadriana je u nadzoru
provodenja odredaba ovih propisa od strane arhiva. Upravna nadleZnost
Arhiva kao javne ustanove potvrdena je Zakonom o upravnome postuku
gdje u dlanu 1. stoji da su po ovom Zakonu duZni postupati, osim organa
uprave i ustanove, i druga pravna lica kad u obavljanju javnih ovlasti, koje
su im povjerene zakonom, rje5avaju u upravnim slvarima.
Daleko jasnije odredbe o upravnoj funkciji arhiva sadr2ana su u
Zakonu o arhivskoj djelatnosti. Sam Zakon .lasno odreduje svrhu zaStite
registraturne grade, a ona je prije svega sadrZana u dinjenici da se trajn-
im duvanjem sprijedi njeno ostecenje, nestanak iunistenje itime se
omogu6i da ista koristi potrebama zajednice.
Ve6 u svojim op6im odredbama (u 61. 1) konstatirano je da se
Zakonom normira i ureduje: evidentiranje, prikupljanje, preuzimanje,
za5tita, uvjeti 6uvanja ikoriS6enje registraturne grade. Sve navedene i
Zakonom normirane obaveze u svojoj praktidnoj primjeni sadr2e disto
upravne radnje i postupke. U op6im odredbama Zakona definirana je
arhivska grada, registraturski materijal i registraturna grada. U dl. 4 i S.
Zakona o upravnome postupku data je obaveza da su instituclje, koje
imaju javne ovlasti kada postupaju u upravnim stvarima, du2ne da te
stvari rje5avaju na osnovu zakona idrugih propisa, kao iop6ih akata
institucija koje imaju javne ovlastl ikoje one donose na osnovu javnih
ovlasti.
U poglavlju ll Zakona o arhivskoj djelatnosti (dl. 12-35.) jasno je
vidljiva upravna osnova datrh odredaba. Tu su detaljno razradena sva
prava iobaveze slvaralaca iimalaca registraturne grade, a u odnosu na
sva vaZna pitanja: 6uvanje, evidentiranje, normativno uredenje, sredivan-
je, provodenje mjera zastite, predaja arhivske grade pa sve do koristen-
ja iste. Sama obaveza evidentiranja, normativnog uredenja, te procesi
sredivanja i provodenja mjera zastite disto su upravne radnje. Osim toga,
potrebno je naglasiti da Zakon odreduje obavezu svim imaocrma regis-
traturne grade, da duvaju registraturnu gradu od o5teienja iuni5tenja,

85
lzet Sabotic

bez obzira da li je ona nastala u niihovome radu ili se kod njih nalazi iz
bilo kojih drugih razloga. Po odredbama Zakona imalac .ie du2an
redovno dostavljati Arhivu evidencije grade koju posjeduje, a isto tako
obavijestiti Arhiv o svim promjenama u vezi s tom gradom, pribaviti misl-
jenje Arhiva prije nego se poduzmu mjere kojima se odnose na njihovu
gradu (dl 12.).
I u odredbama 6lanova 23-29. prisulna je upravna funkcija jer su
njima utvrdena pravila koriS6enja arhivske grade. Upravo zaitita arhivske
grade ogleda se i kroz utvrden sistem jasnih normi ipravila kori56en.la
iste. Ovdje je, prije svega, potrebno ista6i da arhivska grada ima svoju
dvojnu iunkciju kada je u pitanju koriS6enje iste. Ona arhivska grada koja
se nalazi kod stvaralaca, ima operativnu funkciju i svakodnevno se
koristi, a arhivska grada pohranjena u arhivu ima javnu i naudnu funkciju
i korisli se po zahtjevu pravnih ifizidkih lica. Uz po5tivanje op6epriznato-
ga principa javnosti arhivske grade Zakon o arhivskoj dielatnosti postavl-
ja sasvim jasne osnove za rczim i uvjete koris6enja iste. Bez takvih
odredaba Zakon bi bio nepotpun, a osim toga ostavljena je mogu6nost
da se podzakonskm aktima bliie razradi sistem kori56enja arhivske
grade. Sistem koris6enja arhivske grade uskladen je iodredbama 61. 63
i 64 Zakona o upravnome postupku gdje je utvrdena procedura pod-
nosenja zahtjeva, prijava, prijedloga, molbi iZalbi. U odredbi 2 dl. 63 stoji
da se podnesci predaju neposredno ili Salju poStom pismeno. Arhivska
grada mo2e se dati na kori56enje u slu2bene svrhe, za naudna istra2ivan-
ja, za publicistidke i nastavne potrebe, kao i za ostvarenje potreba
gradana u rjesavanju njihovih lidnih gradanskih prava. U dosadasnjoj
praksi akte potrebne za slu2bene potrebe arhiv daje na kori56enje
iskljudivo u obliku ovjerene kopije. lsklju6ivo dr2avnim organima moZe se
posuditi izvorna arhivska grada, ali samo na odredeno vrijeme i uz uvjet
da se na troiak tog organa izradi zastitna kopija. Sistem koriscenja
arhivske grade tretiran je i 61. 79 Zakona o upravnome postupku gdje
stoji da stranke imaju pravo da razgleda.iu spise predmeta ida o svome
trosku prepisu potrebne spise, a ustanova je obavezna da to omogu6i.
Spisi se razgledaju i prepisuju u prisustvu slu2bene osobe. Svi poslovi
vezani za kori56enje arhivske grade odvijaju se po posluku i pravilima u
upravnim swarima.
Upravna funkciia arhiva izraaena je u postupku izdavanja uvjerenja
idrugih dokaza iz fondova arhivske grade pohranjene u arhivima. Sam
postupak izdavanja isprava i drugih dokaza utvrden je i dl. 169 i 170
Zakona o upravnom postupku gdje stoji da su instituciie koje imaju javne
ovlasti ovlastene izdavati uvjerenja, odnosno druge isprave o dinjenica-
ma u vezi sa poslovima koje sukladno zakonu obavljaju te institucije.

86
 Uptavna lunkcija ahiva u Bosni i Hercegovini

U tre6em poglavl.lu Zakona o arhivskoj djelatnosti posebno se

nagla5ava da su arhivi javne ustanove, a da odredene poslove arhivske
dielatnosti mogu, kao ustanove, obavljati specijalni arhivi (unutraSnji
poslovi, oru2ane snage, vjerske zajednice idr.). Takode je naglaieno da
su arhivske ustanove prvenstveni i primarni nosioci sluZbe za5tite regis-
tralurne grade dime se osigurava strudni aspekt zadtite i strudni nivo u
primjeni na6ela duvanja izastite registraturne grade. S tim u vezi zakon
i
konkretizira detaljno obaveze prava arhivskih ustanova u domenu
zaslite iduvanja (61.36-47), kao imodalitete niihovog osnivanja injihov
status (dl. 40-45) sto u potpunosti naglasava upravnu lunkciju.
Upravna funkcija arhiva sadriana je i u odredbama Zakona i drugim
podzakonskim aktima vezanih za obavezu predaje arhivske grade
arhivu. Naime, propisi ne ostavl.ja.ju nikakve dileme kada je u pitaniu
utvrdivanja uvjeta i na6ina predaje arhivske grade. Tako su u dl. 18-20
Zakona o arhivskoj djelatnosti jasno istaknuta pravila primopredaje regi-
straturne grade, s posebnim osvrtom na gradu nastalu do 15. S. 1945.;
gradu stariju od 30 godina igradu ukinutih imalaca. Pored navedenoga
Zakon izri6ito obavezuje imaoce da registraturnu gradu duvaju u
sredenom stranju dok se ne stvore uvjeti za predaiu arhivu.
Upravna funkcija arhiva dolazi do izralaja i u primjeni kaznenih
odredaba, prije svega Zakona o arhivskoj djelatnosti i Zakona o
upravnome postupku. U poglavlju Y Zakona o arhivskoj djelatnosti
(kaznene odredbe) dati su precizni ijasni modaliteti za poduzimanje kaz-
nenih mjera u sludaju ako se postupa suprotno odredbama dl. l2Zakona
o arhivskoj djelatnosti. Tako za prekr5aj iz stava 1 ovog dlana kaznit 6e
se pravno lice - imalac registraturne grade novdanom kaznom u iznosu
od 3.000 do 10.000 KM. Prekrsajna kazna iz stava l. 6l. 12 takode pred-
vida iza odgovorno lice u pravnom licu novdanu kaznu u iznosu od 800
do 2.000 KM. Zakon o upravnome postuku dl. 298,299 i3OO takode ovu
problematiku tretira kroz kaznene odredbe gdje su predvidene novdane
kazne u visini od 2.000 do 8.000 KM za institucije, koje imaju.javne ovlasti
ito: ako odbije da primi pismeni zahtjev ine izda potvrdu o prijemu zaht-
jeva; ako na zahtjev stranke ne izda uvjerenje ili drugu ispravu o dinjeni-
cama o kojima vodi sluZbenu evidenciju; ako po zahtjevu stranke ne
donese rjesenje i ne dostavi ga stranci u propisanome roku; ako stranci
ili drugoj osobi onemogu6i razgledanje spisa, ako na zahtiev slranke
ne6e da izda uvjerenje, odnosno ne donese rle5enje o odbijanju zahtje-
va u propisnome roku. Navedene kaznene odredbe odnose se za
neizvrsavanje radnji i obaveza koje su predvidene kao redovna djelatnost
arhiva. lz odredaba navedenih propisa vidljivo je da se kaznenim odred-
tzel Sabotic

bama posvetilo dosta painje, a sve u nastoianju da se Sto preciznije

razrade ne samo kako bi Sto skladnije upotpunile 6itav zakonski tekst,
vec i kako bi se osiguralo praktidno izvrSenje najbitnijih principa i odred-
aba navedenih propisa. Usporedba navedenih propisa sa odredbama
prijeratnih propisa, pokazuje da je po pitanju prekrsajnih sankcija u
novim propisima posve6ena daleko ve6a pa2nja te da su obuhva6eni
skoro svi va2niji slu6ajevi na koje je dosada5nja praksa arhivske sluZbe
posebno ukazivala.
Ne5to slabije rjeSenje je dato kada je u pitanju krivi6no djelo iz ove
oblasti, mada je Krividnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine' dl.
343 za radnje koje se smatraju krivi6nim djelom (uni3tenje, prikrivanje,
neupotrebllivost i iznoSenje arhivske grade van teritoriie Bosne i
Hercegovine mimo odobrenja nadleZnog organa) predvidena kazna
zatvora od tri mjeseca do tri godine. Smalramo da je navedeni propis
nedoreden, zato Sto isti uop6e ne tretira problem unistenja i prikrivanja
registraturne grade prije provodenja procesa odabiranja i izludivanja
bezvrijednog registraturnog materijala. Krividne odredbe trebao bi
sadr2avati i Zakon o arhivskoj djelalnosti.
Kada1e rijed o primjeni samih sankcija u poslovima iz upravne
nadle2nosti arhiva, neophodno je ista6i da su one prilidno dobro postavl-
jene, jer za sve neizvrsene Zakonom date obaveze imaocima u kaznenin
odredbama su predvidene kaznene sankcije. Medutim, kada je u pitanju
i provedba kaznenih sankcija treba ista6i da u dosadasnjoj praksi sudovi
nemaju baS neka iskustva iispravno videnje ovih stvari. Nadamo se da
6e primjenom odredaba novih propisa gdje su sislemati6nije, jasnije i
svrsishodnije razradene kaznene odredbe mo2e o6ekivati uspje5nija i
adekvatnija pravna i sudska praksa po pitanjima prekr5ajnih i krivi6nih
djela iz oblasti arhivske djelatnosti.
LoSe i neodredeno rjesenje u propisima je pitanje strudnoga nad-
zora kojeg vrsi arhiv. Ovo pitanje je odredeno odredbama d|.60 i61
Zakona gdje je predvidena savjetodavna uloga arhiva Sto se po na5em
miiljenju kosi sa mnogim odredbama kako Zakona o arhivskoj djelat-
nosti, tako i Zakona o upravnome postupku, a posebno kaznenih odred-
aba ovih propisa. NaSa iskustva iz primjene ranijih propisa pokazala su
da savjetodavna uloga nadzorne sluZbe arhiva nije dala traiene rezul-
tate, stoga je neophodno bilo da se novim propisima savjetodavna uloga
zamijeni inspekcijskom. Na taj nadin bi se ovoj funkciji arhiva dao daleko
ve6i znadaj idaleko ve6a ovla5tenja od onih koje imaju. U tom pravcu

88
 neophodna je svakako i tjesnija saradnja upravne inspekcije i vanjske
sluzbe arhiva, jer sinhroniziranim i zajednidkim radom adekvatnije bi se
rijeSila bitna pitanja kancelarijskoga i arhivskoga poslovanja.

Zakliuiak

U radu je jasno prezentirano da arhivi i cjelokupna arhivska djelat

no,st imaju veliki broj elemenata upravne funkcije ida se mali broj
dr2avnih institucija iz djelokruga organa uprave mo:e staviti u visu ravan
od_ arhiva kada je u pitanju ostvarivanje upravne funkcije. posebno je
vaino ista6i, da su sve upravne funkcije arhiva utvrdene izr"novane na
osnovama jasnih propisa, a sve u cilju adekvatne zastite javnih drzavnih
interesa.
.. Za uspje5nu provedbu datih propisa neophodno je da se vanjska
sluZba arhiva i upravna inspekcija u mnogim stvarima prate i dopuniuju,
a na isto ih obavezuju jasni propisi iz oblasti arhivskoga i kancelarijiko_
ga poslovanja koji su medusobno i uvjetovani. Zajednidkim d.ielovanjem
ovih slu2bi postigli bi se daleko bolji rezultati od dosadasnjih, a pravna i
fizidka lica bi se obavezala na daleko ozbiljniji pristup ovoj problematici i
na po^Stivanje obaveza koje proizilaze iz odredaba utvrdenii.r propisa.
Osim toga, Zakon o arhivskoi djelatnosti negdie izriditije i ja6e
nagla5eno, a negdje posrednije potide na potrebu donoserya ntvih
podzakonskih akata, koji 6e jo5 bliZe i preciznije urediti odredena
podru6ja iz oblasti arhivske djelatnosti. Jer, pravilno normirana podza-
konska akta mogu pozitivno utjecati na uspjesnu djelatnost same
arhivske sluibe i na udvr66ivanje ditavog pravnog sistemi istatusa arhi_
VA
Uz adekvatno i jedinstveno statusno rjesenje arhiva kao upravne
i
organizacije na cijelome podrudju driave Bosne Hercegovine i
.
kadrovsko jadanje istih obezbiiedira bi se efikasnija i kvaritetniji zastita
registraturne grade.

Napomene:

1 "Sl. novine Federacije Bosne iHercegovine., br 2/98

2 "Sl.novine Tuztanskog kantona,, br 15/2OOO.
3 "Sl. novine Federacije Bosne i Hercegovine,,, br2ol98
4 "S1. novine Federacije Bosne i Hercegovine , ht.269a
5 "Sl. novine Federacije Bosne i Hercegovine,, br.30/98
6 "S1. glasnik Bosne iHercegovine., br 16/2001
7 "S1. list SR BiH", br 31/71.
8 "Sl. novine Federacije BiH,,,br.43/98

69
lzel Saboti'

Zusammenfassung

Aus dem oben genannten kann man feststellen, daB die Archive
und das Archivwesen sehr groBes Anzahl von Verwaltungsorganen
haben. Wenige staatliche lnstitutionen aus den Verwaltungsorganen kon-
nen, betreffend der Verwaltungsfunktion, uber dem Archiv eingeordnet
werden. Es muB betont werden, daB sich alle Verwaltungsfunktionen der
Archive aul die festgeschriebene und argumentierte Basis der
Vorschriften beziehen.
Das Bestehen einer engen Zusammenarbeit zwischen des
AuBendienstes der Archive und der Verwaltungsinspektion ist sehr
wichtig. Dieses f0reinander dasein ist auch der Vorschrift aus dem
Bereich der Archivarbeit. Mit einer gemeinsamen Handlung k6nnte man
bessere Ergebnisse erreichen, und somit wtlrden juristische und physis-
che Personen die ganze Probleme und die Verpflichtungen mehr ern-
sthafter angehen.
Das Gesetz uber dem Archivwesen schreibt deutlich vor, daB man
zusatzliche gesetzliche Akten verabschieden kann, damit man noch
ndher und prdziser die Bereiche des Archivwesens bestimmen kann.
Diese Akten konnen auf die erfolgreiche Tatigkeiten des Archivdienstes
und die Stabilisation der Rechtsystems der Archive groBen EinfluB
haben.
Mit der einheitlichen Losung der Archive auf dem ganzen Gebiet
von Bosnien und Herzegowina, und sowohl mit der
Arbeiterstrukturveranderung, als auch mit der Grundung des
lnspektionsd ienstes, wr.lrde man einen qualitativen Schutz der
Registraturbestanden erreichen.

on
 Peter WIESFLECKER*

ARHIV IJAVNOST NA PRIMJERU

ZEMALJSKOG ARH IVA STAU ENSKC'

Novi Zemaljski arhiv Stajerske predat je oficijelno svojoj svrsi 3.

oktobra 2001 . godine uz prisustvo najve6ih polilidkih predstavnika
Savezne driave Stajerske. prvi put u historiji je cijela arhivska grada sjed-
injena na jednome centralnom mjestu. Sve do svoga ponovnog otvoren-
ja u junu 2000. godine ova grada bila je smjestena na tri mjesta. Na
osnovu ovoga mo2e se dobro praliti historija i razvoi ko.ii je imao
Zemaljski arhiv Stajerske. Ona arhivska grada, koja se odnosi na skupl_
jadku djelatnost poslije osnivanja Zemaljskog muie.ja Joanneum (1S1 j
),
zatim specijalni arhivi izbirke, kao i poljoprivredni arhiv koli se sjedinio sa
ovim 1868. u Zemaljski arhiv bili su u posebnom odjeljenju u Hamerling_
ulici.' Grada unutarnjo-austrijske centralne institucije, kao i drzavne
sluZbe do 1925, nalazila se u zgradi starog Univerziteta (Burger-ulica
2a)3, gradaZemalJske vlade od 1924126, kao i arhivski materijal poleOinin
op6inskih organa od 1926 bili su sm.jesteni na danasnjem mjestu'arhiva
Karmeliter-trgu.'
U novoj zgradi arhiva administrativni dio, radionice i javni dio
smje5teni su u prostorijama biv5eg karmelitanskog samostani, koli se
prije toga koristio kao vojna bolnica za komandu zemaljske 2andermeri_
je', prije nego sto se adaplirao za potrebe Zemaljskog arhiva Stajerske,
kao i centralni depo na sedam spratova kojije smje5ten u drugom ivoris_
tu Zemaliskog arhiva Stajerske. Ova nbva zgrada sa svim ovim
sadriajima prezentira se kao najbolje opremljeno iluibeno mjesto, koje
moZe da odgovori mnogobrojnim zadacima i izazovima koje pred jedan
moderni arhiv postavlja naSe vrijeme.
U. slijede6em dijelu bit 6e kratkim pregledom predstavljena
unutra5nja organizacija arhiva odnosno one aktivnosti koje se mogu
svrslati u oblast javnog rada arhiva.

1. Organizacija
Zemaljski arhiv Stajerske zauzima u UdruZenju auslrijskih regional_
.
nih arhiva veoma znadajno mjesto. S jedne strane on je, sa oko 5O.0OO
i Oi-FIoIGtt""t protesor Univerziteta u Gracu, zematjski arhiv Stajerske u Gracu.
"r,

91
Petet WIESFLECKER

du2nih metara grade, najve6i od svih zemal.iskih arhiva, a s druge strane

u njemu je smjestena arhivska grada od onih instituciia, kole su u perio-
du od 16. do 18. stolje6a imale centralno mjesto za biv5u Unuka5nju
Austriju, kojoj su pripadale savezne zemlie Karntetn i Stajerska, kao i
Donja Stajerska koja danas pripada Republici Sloveniji, zatim nekadaSn-
ja vojvodina Krain, kao i grofovi.ja Gorz i podru6je Trsta.
Za ruzliku od ostalih austrijskih zemaljskih arhiva Zemaljski arhiv
Stalerske ne posjeduje vlastiti arhivski zakon, ali se odekuie razrada
jednoga takvog propisa slijede6e godine.6 Sa organizatorske strane ovaj
arhiv je pripadao Odjel.ienju za kulturu Stalerske kao pretpostavljenoj
sluzbi. U buducnosti Zemaljski arhiv bi trebao da fungira kao strudno
odjeljenje Zemal.iske direkcije i time kao dio Visoke uprave.
Sa 3. oktobrom 2001. godine Arhiv je imao ukupno 73 zaposlene
osobe, koje su radile u tri odjel.ienja: "Zemal.iski arhiv", "Dr2avni arhiv" i
"lnformativni menadrment " kao iu samoj direkciji. Od 1 l akademika koji
pripadaju osoblju arhiva, njih osam je dodatno specijaliziralo na lnstitutu
za istra2ivanje austrijske historije.' Ovi saradnici su zaposleni kao
arhivisti. Uvjet za uposlenie je, pored speci.lalizacije na lnslitutu u Bedu,
zavrsen studij historije sa doktoratom. Dva akademika su zaposleni kao
obradivadi podataka, jedan akademik u okviru Historijske zemaljske
komisije, o kojoj 6e biti jo5 govora. Upravitelj radionice za restauraciju ie
Skolovana osoba za restauraciju." Upravitelj kn.ligoveznice je majstor za
knJigouvezivan je koji je ovla6ten za podudavan.ie udenika. Trenutno se na
podudavan.iu (praksi) nalaze tri udenika.' Upravitell radionice za repro-
grafiju je Skolovani_ fotograf i apsolvent Skole za grafiku.'o Svi radnici
Zemalisxog arhiva Stajerske su u radnom odnosu sa Vladom Stajerske,
tako da ne posloje privatni slu2beni ugovori sklopljeni sa Zemaljskim
arhivom kao poslodavcem.
Kao podredeno sluibeno mjesto, Zemaljski arhiv ne raspolaZe
vlastitim budZetom. Prihodi, kao npr. iz prodaje raznih publikacija, morali
su se do sada uvijek dalje prosljedivati. U budu6nosti bi jedan dio sred-
stava trebao da ostane Zemaljskom arhivu, ali se ova sredstva mogu
upotrijebiti samo u one budzetske svrhe iz kojih se mogu ponovo ost-
variti prihodi. Na taj nadin se u budu6nosti mogu finansirati projekti ili
publikacije, 6ije finansiranje je do sada predstavlialo poteiko6u.
Od velikog znadfa za pripreman.ie grade od strane u arhivu neza-
poslenih osoba jesu dva izvora koja se u posljednje vri.ieme 6e5ce
koriste. S jedne strane to su, od pretpostavljenog sluzbenog mjesta,
poslati ferijski radnici, praktikanti i administrativni praktikanti sa kojima se
podinju ili nastavlja.iu, shodno njihovom slepenu obrazovanja (gimnazi-

92
 kntv i iavnost na pimpru Zer/,dlihog ah\a State9ke

jalci, studenti oOno.

denju ili obradi dokumenata, pri 6emu nadzor vode arhivari iz arhiva. S
druge strane, prije nekoliko godina doSlo je do konstituisanja "UdruZen.ia
za potporu Zemaljskog arhiva Stajerske",, koji ne omogu6ava samo
finansiranje pomo6ne radne snage , uglavnom duie nezaposlenih
osoba - nego omogu6ava i linansiranje istraiivadkih projekata kao npr.
op6inska topografija. U okviru ovih projekata, gdje udruZenje nastupa
kao nosilac projekta, vrsi se priprema historije pojedinih dtajerskih op6i-
na iStampanje u odgovaraju6oj lormi, pri demu naudni nadzor ivodstvo
projekta preuzimaju akademici iz redova osoblja Arhiva.
Pored ovoga, tu su joi i dva socijalna projekta, koja su sm.iestena
na podrudju knjigoveznice i nosioci ovih projekata su dvije organizacije
pod nazivom "Lebenshille" (Zivotna pomo6) i"pro mente". U okvirima
ovih projekata, o kojima je putem odgovaraju6ih izvje5taja u medijima
bila upoznata Siroka javnost, data je mogu6nost velikom broju tjelesno i
dusevno poreme6enih osoba da izude odredene zanatske tehnike: u
ovom sludaju na.ibolje je odgovarala za5tita knjiga. Ukupno je do sada
sanirano oko 7 000 knjiga, sto predstavlja jednu petinu od svih knjiga
kojima je potrebna restauracija. Trenutno su u ova dva socijalna projek-
ta, dije trajanje je u najmanju ruku osigurano za slijede6ih nekoliko god-
ina, zajedno sa osobljem koje vodi brigu o zaposlenima zaposlene 24
osobe.

2. Koristenie arhiva iiavnost

Zemaljski arhiv Stajerske raspolaie u svojoj novoj zgradi sa pros-

torom za javnost, koji je veoma dobro opremljen. Shodno radnom vre-
menu sa tzv. "dugo vede" svake srijede, zatim savjetovanju od strane
nau6nih radnika, nadzoru u ditaonici od strane dva sluzbenika, pros-
tornom kapacitetu i drugoj infrastrukturi kao i funkcionalnoj opremljenos-
ti, Arhiv moie da odgovori potrebama korisnika arhiva s jedne strane, i s
druge strane moie da odgovori potrebama u pogledu za5tite i sigurnos-
ti arhivske grade pri nienom izdavanju korisnicima imoie da im ponudi
sveobuhvatne savlete i pomo6 prilikom kori5tenja grade.
U tzv. "naudnim savjetima", gdje dolazi do prvih informacija, koris_
niku Arhiva stoje na raspolaganju razna pomo6na sredstva za lflloj:enje,
kao katalog sa ceduljama za oko 58.000 povelja, spiskovi i regesti stranih
arhiva kao i biblioteka. U ovoj prostoriji takode se nalazi nekoliko pristu-
pa ADB i banka podataka Zemal.jskog arhiva koji se koriste u konsulta-
cione svrhe. Ukupno ovdje treba da bude, shodno finansijskim sredstvi_

93
Peler WESFLECKER

ma, instalirano Sest konsultacionih mjesta. Glavna 6itaonica (e itaonica l)

ima ukupno 36 korisnidkih mjesta: 30 od ovih mjesta su opremljena sa
prikljudkom za struju za nose6e kompjutere - laptope. Osam od ovih rad-
nih mjesta raspolaie sa prikljudkom na mreiu podataka, putem koje su
u budu6nosti moguca istra2ivanja u ADB. U ovoj prostoriji su smje5teni i
stolovi za karte, koji ujedno Stite dokumenta i pogodni su za rukovanje sa
arhivalijama velikog formata. Citaonica ll, opremljenja kao multi-
funkcionalna prostorija, raspolaie sa ukupno 26 korisnidkih mjesta i 16
prikljudaka na mreiu podataka. Prostor za "pripremanje grade" je
opremljen sa pokretnim regalima sa ukupno 120 polica, koji se u slu6a-
ju potrebe mogu podijeliti za naru6ene arhivalije, pri 6emu se svakom
korisniku daje jedna polica na raspolaganje, zatima sa prikljudcima za
kompjutere i ostalom inlrastrukturom (klima uredaj).
U foajeu, na drugom spratu, smie5teni su mali ormaridi sa zaklju6a-
vanjem za posjetioce, a u prizemlju se nalazi garderoba sa zakljudavan-
jem. Svaki posjetilac dobija kod portira, koji vodi evidenciju posjeta za
cijelu ku6u, iskaznicu za posjetioca. Prvi savjeti (uputstva) slijede u tzv.
"naudnim savjetima". lstovremeno se korisnik upoznaje sa uvjetima i
odredbama kori5tenja, zatim korisnik ispunjava upitnik u koji unosi svoje
podatke itemu islrazivanja, a zatim se uzimaju od njega narudZbe
arhivali.la. Naru6ene arhivalije mogu se pregledati ve6 slijede6eg dana u
Citaonici litu se nalaze slijedecih 14 dana na raspolaganju korisniku.
Ukoliko ne dode do kori5tenja ovih arhivalija u ovih 14 dana, one se
automatski vracaju nazad. Svaki istraZivadki rad koji izlazi iz okvira ovih
'14 dana potrebno je blagovremeno najaviti nadzornom organu ditaonice.
Nadzorni organ takode vodi evidneciju o posjetiocima, preuzima zaht-
jeve za kopiranje i reprografske poslove. NarudZbe se vr5e u dijelu
"nauanih savjeta", pri 6emu se arhivske signature pregledaju od strane
trenutnog sluZbenika, prije nego 5to se proslijede slijede6em sluZbeniku
na izdavanje korisniku. Naudni savjeti obuhvataju i telefonske narudZbe,
ali je u tom sludaju potrebna jasna narud2ba. Pored savjeta i naudnih
savjeta korisnicima u ditaonici, akademski sluZbenici su zaduZeni i za
odgovore na tazne zahtjeve upu6ene putem telefona.
Citaonice su otvorene ponedjeljkom, utorkom i detvrtkom od 9 do
17 sati, a srijedom od 9 do 19 sati i petkom od I do l3 sati. Akademskt
slu2benici, koji su rasporedeni u sedmidno.i sluzbi, prisutni su prije podne
od I do 12 sati i posliie podne od 14 do 16 sati odnosno srijedom od 14
do 18 sati."
Zemaljski arhiv Stajerske je 2 000. godine registrirao 3 330 korisni-
ka, mada u uvjetima vremenski ogranidenog rada sa korisnicima, od

94
 Athiv i pvnost na ptimieru zematlsiog ahva Staqrske

"Od svih korisnika njih 1 751 bio je iz Graza, zatim 1160 iz Stajerske, i56
iz ostalih dijelova Austrije, 143 iz Slovenije, 52 iz Njemaike, 22 iz
Madarske, 13 iz SAD, 10 iz Spanije, S iz Svicarske,4 iz $vedske, po 2 iz
Lihten5tajna i Turske i jedan korisnik iz Rumunije, kojima je ukupno pre-
do6ena oko 31 000 jedinica arhivske grade.,.
Od januara do septembra 2001. godine Arhiv je posjetilo ukupno 4
570 osoba.

3. Publikacile'o

Kao Sto je naudna rasprava o duvanoj i obradenoj gradi cilj svake

aktivnosti u jednom arhivu, tako je izdavanje publikacija, u kojima se
prezentira grada arhiva ili rezultati niihove obrade i pripreme, zadatak ko.ji
je postavljen pred administraciju i akademike svake arhivske instituciie.
Serije knjiga i publikacija, koje je izdao Zemaljski arhiv Stalerske, su
najbolji primjer za to koliko je ova institucija zainteresirana za pripreman-
je i predstavljanje historiiskoga razvoia. Upravo to pojasnjavaju i pub-
likacije u posljednjim godinama kao i projekti koji su jednim dijelom
linansirani od strane Zemaljskog arhiva Stajerske, kao npr. opCinska
topogralija. Djelo koje je iza5lo 2 000. godine u sastavu serije ;lzdanla
Zemaljskog arhiva Stajerske, svezak 25", od Martina F. polascheka i
Stelana Riesenfellner, Plakate, Dokumenti o historiji Stajerske 191B-1gSS,
je divan primjer zajednidke saradnje izmedu Arhiva i istraiivada. Autorima
je, sa ulaskom njihovoga djela u seriju izdanja Zemaljskog arhiva Stajer-
ske, data mogu6nost da svoie istraiivadke rezultate obuhvate sa jednom
zbirkom Zemaljskog arhiva Stajerske i da ih prezentiraju. periodi6no se
izdaje publikacija "Saop6enja Zemaljskog arhiva Stajerske,,, pri demu
direktor i dva akademska radnika udestvuju u redakciii izdanja. Ovo d.jelo
ne daje samo pregled o personalnome, administrativnome iarhivsko-
tehnidkome razvoju Arhiva, nego se u njemu prezentiraju i arhivskoteori-
jski radovi, kao i istraZivadki rezultati o historiji zemlje.,.

4. lzlo2be i razgledavania
Poslije zavrsenih radova na adaptaci.ii zgrade, Zemaljski arhiv Sta-
jerske ima i svoj vlastiti izloibeni prostor. U okviru rada sa javno56u plani-
rane su i izloibe, u kojima se treba predstaviti grada arhiva. Koliko ie
ovaj zadatak mo6i kvalitetno da odrade Zemaljski arhiv Stajerske i refer_
enti koji rade u njemu ostaje da se vidl. Mora se konstatirati 6injenica, da
se ovakav zadatak vi5e odnosi na muzeje.

95
Peler wIESFLECKER

U okviru rada sa iavno56u Zemaljski arhiv Stalerske se trudi da sliku

o arhivu i aktivnostima predodi Sto Siroj javnosti. Cesto se izvje5tavalo u
medijima o selidbi grade u novu zgradu, o adaptaciji zgrade, a narodito
o izgradnji centralnog depoa. Malo veci prostor u novinama, a time i u
jednim dnevnim novinama Sirom Austrije, na5li su i prethodno navedeni
socijalni projekti u na5oj kuci. Kroz izvje5taje se uspjelo, da se Zemaljski
arhiv Stajerske Sto vi5e pribliZi ljudima Sto.le bilo od posebnog interesa,
kako bi se na taj nadin omogucio pogled iza kulisa.
Na osnovu, uglavnom, li6nih kontakata izmedu profesora na
Univerzitetu u Gracu, a naro6ito lnstituta za historiju, i pojedinih arhivista
Zemaljskog arhiva Stajerske, Arhiv se redovno predstavlja studentima pri
6emu im se na osnovu izabranih arhivalija daje jedan pregled o gradi i
historiji arhiva.
Pored toga 29. oktobra 2001 . godine osnovan je novi forum sa
temom "Kultura u arhivu". U okviru ovoga projekta bi se trebala u
budu6nosti predstavnicima raznih stru6nih oblasti ponuditi mogu6nost
za prezentiranje njihovih rezultata istraZivanja. Za ovo je predvidena
vlastita sala Zemal.jskog arhiva Stajerske, sala za manifestacije koja moZe
da primi 150 osoba i koja nosi naziv istraiivada histori.je u Stajerskoj
Josefa Wartingera. U okviru ove manifestacije mogu6e ie organizirati i
razgledanje Arhiva, a naro6ito onoga dijela sa radionicama."

5. Zajedniiki rad na islraiivaikim proiektima isaradnla sa

naudnim instituciiama

Mnogobrojni su kontakti izmedu Zemaljskog arhiva Stajerske i poje-

dinih nau6nih institucija u zeml.ii, uglavnom sa onima koje su se opredi-
jelile za historiju. Naroiito sa 1 850. godine osnovanim udru2enjem
"Historijsko dru6tvo za Stajersku", koje ima oko 1 360 6lanova, a u kojem
se kao podasnih 6lanova nalazi i nekoliko radnika arhiva. Predsjedavaju6i
ovoga drustva je, kao i mnogi prije njega, bio direktor Zemaljskog arhiva
Stalerske. Redakcija 6asopisa "Casopis historijskog druStva" je povjere-
na jednom saradniku Zemaljskog arhiva Stajerske. Pored toga ovaj
dasopis je nudio i nudi radnicima Arhiva mogu6nost ob.iavliivanja rezul-
tata istrazivanja. Jedan dio recenzija, koje su objavliene u ovom
6asopisu, potjedu od strane arhivista iz Arhiva. Zemaljski arhiv Stajerske
nudi ovom druStvu, koje je smjeSteno u zgradi Arhiva i tamo posjeduje
dvi.ie kancelarije kao iodredeni dio depoa za smjestanje svojih pub-
likacija, svu mogucu administrativnu pomo6.''
i
Takode su u zgradi Arhiva sm,jestene prostorile "Historijske
zemaljske komisije za Stajersku" (HLK), koja je osnovana 1892. godine i

96
 Arhiv i iavnost na pimjeru zemaljskog ahiva Staie/ske

jedina je ovakve vrste u Austriji. HLK se sastoji od maksimalno 30 6lano-

va, koji su angaiirani tokom svog ditavog Zivota, ikoji imaju ve6 dosta
zasluga u vezi sa historijom Stajerske. Trenutno HLK, kojoj pripadaju i
kojica arhivista iz Arhiva StaJerske, podriava 18 nau6nih proiekata.
Zaposlenome osoblju Arhiva Stajerske pripadaju i tri sluzbenika HLK
jedan naudni sluZbenik i dvije dame u sekreterijatu.,"
-
Pored ove dvije institucije, radnici u Arhivu su nosioci i drugih
istraiivadkih projekata odnosno naudnih poduhvata. SadaSnji direktor je,
kao i njegov prethodnik, profesor na Univerzitetu u Gracu; njegov zam-
.jenik radi pri lnstitutu za istraiivanje austriiske historije. Radnici Arhiva se
desto pojavljuju sa svojim monografijama o historiji Stajerskih mjesta i
op6ina, tj. aktivni su na polju obrazovanja stanovnistva, 5to dokazuju
publikacije u posljednjim godi5njacima "Saop6enja Zemaljskog arhiva
Stajerske". U okvirima obrazovanja stanovnistva za udenike iz svih
osnovnih, srednjih, zanatskih, visokih i drugih 5kola, organiziraju se obF
lasci Arhiva pri koiima se upoznaju sa znadajem i djelovanjem Arhiva. U
budu6nosti se planiraju organizovati seminari za istraiivanje dvorova i
familija, pri 6emu bi se zainteresirani upoznali sa mogu6im izvorima.
TeiiSte svih aktivnosti Zemaljskog arhiva Stajerske leZi u njegovoj
saradnji sa ostalim arhivima u zemlji. Arhiv ve6 odavno kotira kao mjesto
na kojem se moie pridati o pitanjima zastite arhiva i grade i pri 6emu se
moze ponuditi konkretna pomo6. Pri ovome se treba ukazati na sistem-
atski obilazak Stajerskih arhiva koji se nalaze u privatnom ili javnom vlas-
nistvu i to od vremena Josefa von Zahna u 19. stolje6u. Ovaj nadin brige
je rezultirao time da ie mnoga grada,-a medu njom i ona ugroiena, pre-
data u vlasni5tvo Zemaljskom arhivu Stajerske ili je data na trajno 6uvan-
je u Arhiv. Takode 6e se u slijede6im godinama nastaviti sa ovim obi-
lascima i savjetovanjima. RjeSenja za tazna pitanja koia su vezana za
ophodenje sa vei nastalom Stetom na gradi, tra2e se u radionici za
restauraciju i konzervaciju grade.
U okvirima muzejskog_foruma Stajerske 29. juna 2OO1 . godine je od
strane Zemaljskog arhiva St4erske oiganizirano savjetovanje na iemu
"Uredenje, skupljanje, oduvanje", na kojem je u6estvovalo oko 35 pred-
stavnika privatnih arhiva i regionalnih muzeja. Ovo je bio pokuiaj da se
Zemaljski arhiv Stajerske predstavi kao instituci.ia za riesavanje pitanja
oduvanja grade.
Posebno dobri odnosi nieguju se sa stranim arhivima inaudnim
institucijama. Medu njima ie internacionalna arhivska Skola u Mariboru.
Kao predstavnik A-ustrije u ovoj instituciji lungira i jedna sluibenica
Zemaljskog arhiva Stalerske. posljednih godina ostvareni su kontakti sa
arhivimau Bosni iHercegovini iu Crnoi Gori.
Petet WESFLECKER

Rezime

Zemaljski arhiv Stajerske va2i za efikasnu, gradanima blisku i

nalbolje opremljenu sluibu u zemlii. lako su u svim di.jelovima adminis-
tracije zavedene rigorozne mjere stedn,e, Arhiv je uspio da u proteklim
godinama znatno pove6a broi zaposlenoga osoblja. SluZbena miesta su
relativno brzo popunjena. Pored toga uprava Arhiva je uvijek kod pret-
postavljenih sluibi i odgovornih politidara naisla na otvoreno uho (na
razumijevanje). Od 1981. godine ie za izgradnju odnosno adaptaciju
zgrade odvojeno oko 300 miliona Silinga (ATS). Narodilu paZnju zauzima
i poseban doprinos radnika Arhiva posljednih godina. Tako su zahvalju-
iudi vlastitim naporima zaposlenih u Arhivu tro5kovi selidbe, koii su bili
procjenieni na oko 6 miliona ATS, smanjeni na 2,5 miliona ATS."
U okviru selidbe Arhiva za arhiv je vezana i jedna, za Stalersku,
veoma znadajna institucija. Tako su preuzete gruntovne knjige iz 33 sta-
jerska op6inska suda, 5to ie vodilo ka tome da su kroz arhiv dnevno pro-
lazili ljudi koji su bilo vrlo malo povezani s arhivom.
Oinjenica je da 6e u budu6nosti, pored oduvanja i osiguranja grade,
jedan od glavnih zadataka Arhiva biti i rad sa iavno56u, bilo to putem sav-
jetovania i pra6enja strudnih inau6nih istra2ivadkih radova, bilo putem
odgovarania na pove6ani broj zahtjeva pisanim putem, ili putem obilaza-
ka Arhiva ili predavanja u i izvan Arhiva.

Napomene:

'l O novom Zemaljskom ahivu u Stajerskoj uporedi izmedu ostaloga slijede6e: Zemaljski arhiv u Sta-
jerskoj, Graz 2OO'1. C lzdan,e Zemaljskog Arhiva Staierske, knjiga 26); Walter BRUNNER, Novi
Zemaljski arhiv Stajerske, -u: Scrrinium, dasopis Udru2enja austrijskih arhivista, svezak 53, Bed,
1999, str.324-332; Jatrg MAR, Zemaljski arhiv St4erske u biGem Karmelitanskom klosteru =
lzvjestajo ukupnom planu i 1. gradevinskom koraku, -u: Saopdenia Zemaljskog arhiva Stajerske
(dalje u tekstu MSTLA), 0987), str.41-47; Joset Biegler, Optimiranje kapaciteta skladista u jed-
nome arhivskom depou, Uredenje centralnog depoa u Zemaljskm arhivu Stajerske, -u: l\,lStLA 48,
(1998) str 73-95.
2 O gradi ovog odjeljenja Arhiva uporedi sve6ane spise (kao napomena br. 1), str. 4G57.
3 O gradi ovog odjelienja Arhiva uporedi svedane spise (kao napomena b.. 1), str. 61-78.
4 O graari upordi spise (kao napomena br. 1), sfr 580.
5 O historiji izgradnje uporediti prilog od Elisabeth Schoggl-Ernst u svedanom spisu (kao nap. 1) -
kao iizvjestajo planhanju iizgradnji odnosno adaptaciji novog Zemaljskog arhiva, str 23-30.
6 O arhivskih zakonima pojedinih zemaljskih arhiva uporedi izmedu ostalog Novi Bedki gradski i
Zemaljski arhiv u Gasometru'D', -u: Bed-Simmering, ,zdanje povodom otvorenja, izdavaa
Direkcija arhiva, Bed, 2001, str. 93-100; Alfred Og s, Novi Zemaljski arhiv u Karntneru i njegove
zakonske osnove, Klagenfuri, 1997.
7 Othmar Hageneder, Naudno obrazovanje austrijskih arhivara i lnstitut za istaiivanje austri,ske his-
torije, -u: Arhivi za diplomatiku, pisanu historiju, nauku o pedatima i grbovima 27, Koln-Weimer
1981, str 232-298.

98
 Athiv i iavnost na linioru zenaljskog arhiva Slajed,ke

8 O radionici za restauraciju Zemaljskog arhiva Stajerske uporedi sveiane spise (kao nap. 1), str.
87-89.
9 O_knjigoveznici Zemaljskog arhiva Stajerske uporedi sveaane spise (kao nap. 1), str.89.
10 O,radioniciza reprografiju Zemaljskog arhiva Stajerske uporedi sveaane spise (kao nap. 1), str.
93'98.
11 O ovome pogledaj MstLA 49, (1999), str. 40-48.
l2.Uporedi u vezi s tim prilog Citaonice Zemaljskog arhiva u Stajerskoj, Opremtjenost, pravita
koristenja, radno vrijeme u svedanom spisu (kao nap. 1), 9e99.
13 Uporedi izvjestaj o aktivnostima u MstLA, 50/51 (2001), (u Stampi).
14 O publikacijama Zemaljskog arhiva Stajerske uporedi svedani spis (kao nap. 1), 102-103.
15 Ova serija je osnovana 1950. i trenutno sadrii 49 broieva. Dvobroj 5O/5.t je trenutno u
'16 U decembru prosle godine
Stampi.
ova sala je stavijena na raspolaganje jednojteatarskj grupi, dije pred_
stave su zbog vellke posjete produiene do kraja aprila 2001. U ljeto ove godine u dvoristu Arhiva
odigrale su se razne prestave, a medu njima i djediji teatar. Kroz izvjestaj; u medijima kao mjesto
za odriavahje manifestacija, Arhiv i funkclja Arhiva su se vige pribliiili ljudima odnosno
onimgru-
pama ljudi koji nisu biti upoznati sa pojmom arhiva.
17 O "Historijskom drustvu ' uporedi svedani spis (kao nap. 1), 109-1 .lO,
kao i svedani spis 150 god_
inahisrorijskoga drustva (Casopis historijskoga drustva za Stajersku), 91/92, (20g0/2601), v.a:str.
21,39.
'18 O Historijskoj
zematjskoj komisiji uporedi svedani spis (kao nap. l), str. 1lt-.!.t2.
19 Ukupan bud:et Arhiva iznosi 3.643.000 ATS. Od toga se odvaja l OO.OOO za bibtioreku,
13O.OOO
za-radionice, za otkup arhivalija 24.OOO. Troikovi za . ostale usluge firmi" su .1.716_000 (pranje
vega,-osiguranje, odriavanje klima uredaja i alarmnih uredaja itd.):
-
20 Das Gesamtbudget des Archives betragt in ATS 3.6,t3.00d. Davon entfa en aul die Bibtiothek
100.000 den Werkstettenbereich 130.OOO, den Archivalienkauf 24.OOO. Die Kosten tur,,sonstige
Leistungen von Firmen" (=Wascherei, Wachdiensl, Wadung der Klima _ und Alarmanlage,
et;.)
1.7r6.000.

Zusammenfassung

Das SteiermArkisches Landesarchiv versteht sich als effiziente,

btirgernahe und bestausgestattete Landesdienstselle. Obwohl in allen
Teilen-der Verwaltung mitunter recht rlgorose Einsparungsmassnahmen
getroffen wurden und werden, konnte das Landesarchiv in den vergan_
genen Jahren seine personalstand betrachflich erweitern. Dienstpoiten
wurden relativ rasch nachbeseld. Zudem hat die Archivleitung bei den
vorgeselzlen Dienststellen wie auch bei den politisch Verantworflichen
stets ein offenes Ohr fur ihre Anliegen gefunden. lmmerhin wurden seit
1981 rund 300 Millionen ATS in den Bau bzw. die Adaptierung des
Landesarchives investiert. Beachtlich sind aber auch die Leitungen, die
von den Mitarbeitern des Hauses in den vergangenen Jahre erbracht
wurden. So konnten etwa dank der Eigenleistung d!r Archivbediensteten
die Kosten 10r die Ubersiedlung der Bestdnde, die auf ca. iechs Millionen
ATS geschatZ wurde,..auf 2,S Millionen ATS gesenkt werden. .
lm Rahmen der 0bersiedlung des Archivs war es bereits moglich,
das Steiermdrkische Landesarchiv in einem breiteren BewuBtsein als
eine fur das Land Steiermark bedeutende und wichtige lnstitution zu ver_
ankern. So fuhrt etwa die Ubernahme der Grundbucher aller gg

99
PETEI WIESFLECKER

steinschen Bezirksgerichte tagtaglich Menschen in das Archiv, die bis

dahin mit dem Begriff Archiv wenig verbunden haben.
ln den folgenden Jahren wird neben der Bestandssicherung und
-Erhaltung die Arbeit mit der dffentlichkeit eine der Hauptaufgaben der
Mitarbeiter des Steiermdrkischen Landesarchives sein, sei es durch die
Beratung und Begleitung von privaten und wissenschaftlichen
Forschungen oder im Rahmen der Rechtstitelsuche, sei es durch die
Beantwortung der in den letzten Jahren sprunghaft angestiegenen
schriftlichen Aniragen, sei es durch Fuhrungen im Archiv oder Vortrage
im und auBerhalb des Hauses.

100
ESefa BEGOVIC*

POTREBE GRADANA ZA DOKAZIMA IZ

POHRANJENE ARHIVSKE GRADE
(rsKUsTVA ARHTVA TUZLA)

Ukupna drustvena vrijednost i uloga arhiva ogleda se, izmedu osta-

loga, i u dinjenici da se gradani pojedinci, pravna lica i instilucije koriste
arhivskom gradom za za5titu svojih osobnih prava, dr2avnih ili slu2benih
interesa.
Arhivska grada pohran.iena u Arhivu Tuzla dostupna je javnosti pod
uvjetima utvrdenim Zakonom o arhivskoj djelatnosti ("Sluzoene novine
TK", br. 15/2000). Pravo na kori56enje arhivske grade ima svako pravno
ifizidko lice pod jednakim uvletima. Clanom 37 pomenuloga Zakona
predvideno je da u okviru svoie djelatnosti Arhiv " daje podatke, izvode
iz dokumenata i ovjerene prijepise na zahtiev korisnika, te na zahtjev
i
pravnih fizi6kih lica izdaie uvjerenja, potvrde, ovjerene prijepise,
lotokopije i druge zvanidne isprave o 6injenicama koje su sadr2ane u
arhivskoj gradi koju duva ". U arhivskoj d.ielatnosti ne postoji zakon koji
regulira postupak rje6avanja zahtjeva fizidkih i pravnih lica, pa je Arhiv
duzan da kod izdavanja uvjeren.ia prim.jenjuje Zakon o upravnom pos-
tupku ("Slu2bene novine Federacije BiH", br. 2/98). Bitno je napomenuti
da dokazni karakter na ovaj na6in izdate arhivske grade u pravnome sis-
temu svake dr2ave ima svoje mjesto i znadal.
Kakve su bile potrebe fizi6kih i pravnih lica za dokazima iz pohran-
jene arhivske grade u Arhivu Tuzla u periodu 1996 2000. godine?
U navedenome periodu Arhivu Tuzla se obratilo oko 800 stranaka
sa razliditim vrstama zahtjeva. Najde5ce su to zahtjevi za izdavanjem
dokaza iz oblasti imovinsko-pravnih odnosa, o zavr5enoj stru6noj spre-
mi, o poloZenim ispitima i sl.
i
Uvjerenja o strudnoj spremi poloZenim ispitima izdavana su,
uglavnom, na osnovu arhivske grade fondova: Uditeliska Skola Bijeljina
(podneseno 35 zahtjeva), Uditeljska Skola Tuzla ( 55 zahtjeva), Gimnazija
Tuzla ( B zahtjeva) i Meduopstinski zavod za osposobljavanje kadrova i
organizaciju rada Tuzla ( 51 zahtjev).
- gr"f" g"g.rO, arhivista, Historijski arhiv Tuzla

101
Eiefa Begovif

Ovdje moramo ista6i 6injenicu da najve6i broj podnosilaca zahtieva

pripada grupaciji prognanih i raseljenih osoba, koja su uslied ratnih
dogadanja u BiH ostala bez originalnih dokumenata. potesko6e pri izda-
vanju uvjerenja ove vrste najizraienije su pri tra2enju podataka iz fonda:
Radnidki univerzitet Tuzla, koji le, u ratu, u Arhiy preuzet samo fragmen-
tarno pa tako npr. nisu saduvane matidne knjige polaznika, knjige izdatih
diploma, zapisnici sa polaganja ispita i druga va2na dokumentaciia.
lnteresiranje fizidkih i pravnih lica za arhivske fondove u kojima se
nalaze podaci o razliditim transformacijama vlasnistva uvijek je postojalo,
ali je u posljednje vrijeme naro6ito izraleno zbog tranzicije vtasniitva
preko privatizaciie i restitucije. U Arhivu podatke o tranziciji vlasnistva
sadrie fondovi organa vlasti iuprave: Gradski narodni odbor Tuzla,
SkupStina op5tine Tuzla, Sreski narodni odbor Tuzla, Okrulna uprava
narodnih dobara Tuzla, Skup5tina op5tine Banovi6i, SkupStina opStine
Gradanica. Kada govorimo o transformaciji vlasnistva tu podrazumijeva-
mo nacionalizaciju, konfiskaciju, eksproprijaci.ju, arondaciju i komasaci-
ju. Podaci dobijeni u Arhivu koriste se uglavnom za upravno-pravni pos-
tupak ili druga adminislralivna dokazivanja prava nad oduzetom imovi-
nom. lnteresantan je podatak da se nastavlja prijeratni trend traZenja
podataka iz fonda Sumska uprava Kladanj. Najde56e se traZe Odluke o
dodjeli drzavnog zemljista u periodu do Drugog svjetskog ruta. t) raz-
matranome periodu vise od 70 stranaka se obratilo Arhivu upravo sa
zahtjevom za izdavanje dokumentacije iz ovog fonda.
Brojdano, najve6i broj stranaka (njih preko 240), narodito fizidkih
lica obra6alo se sa zahtievom za izdavanie dozvola za gradnju i druge
prate6e dokumentaciie stambenih objekata i garaZa. Kao svrha izdavan-
ja dokumentacije navodila su se uglavnom rjeSavanja imovinsko-pravnih
odnosa. U neposrednim kontaktima sa slrankama dosli smo do saznan-
ja da se navedena dokumentacija prikuplja uglavnom u svrhu ili prodaje
ili zamlene privatnih objekala lica koja su u toku rata napustila Tuzlu i
okolinu, sa prognanim licima uglavnom iz istodne Bosne.

Rukovode6i se dosadainiim iskustvom smatram da bi na kvalitet

budu6e suradn.je Arhiva sa gradanima i drugim korisnicima usluga Arhiva
moglo pozitivno utjecati otklanianje slijede6ih nedostataka:
- hitno pristupiti stru6noj (arhivistidkoj) obradi nesredenih fondova
organa uprave (narodito fondova op6ina Banovi6i i Gra6anica);
- vrednovanju grade organa uprave pristupiti s posebnom paznjom,
uz po5tovanje ve6 op6epoznatih kriterija (dru5tvena uloga tvorca

102
 Potebe gratlana za dokazima iz poh@njene ahi$ke grada (iskusva khiva fuzb)

arhivske grade, vrijeme i mjesto njegova nastanka, stupani saduvanosti i

sadrzajna fizionomija, unikatnost i autentidnost, reprezentativnost i

posebne vriiednosti);
- prilikom preuzimanja arhivske grade od imalaca obratiti posebnu
paZnju na matidne knjige (sluZbenika, studenata, udenika i dr.), ti- tadnost
uvedenih personalnih podataka;
- gradane - podnosioce zahtieva uputiti na potrebu davanja sto tadni-
jih i potpunijih podataka kako bi se ubrzao rad stru6nih radnika na
pronalaienju potrebnih dokumenata.

Zakliuiak

Gradani i pojedinci, pravna lica i instituciie koriste arhivsku gradu,

izmedu ostalog, iza za5titu svojah osobnih prava, sluibenih ili driavnih
interesa. Kod izdavanja uvjerenja, potvrda, ovjerenih prijepisa, fotokopiia
i drugih zvanidnih isprava o dinjenicama koje su sadrZane u arhivskoj
gradi, Arhiv primjenjuje Zakon o arhivskoj djelatnosti ("SluZbene novine
TK", br15/2000) i Zakon o upravnom postupku ("SluZbene novine
Federacije BiH", br. 2/98).
U periodu 1996-2000. godine Arhivu Tuzla se obratilo oko 8OO
stranaka sa razlidilim zahtievima. Najde56e su to zahtjevi za izdavanje
dokaza o strudnoj spremi, polo2enim ispitima, o imovinsko-pravnim
odnosima isl. Ti podaci su sadr2ani u arhivskim fondovima Bkola, fon-
dovima organa vlasti i uprave. Na.ide56i podnosioci zahtieva su protjer-
ane i raseliene osobe koje su uslied ratnih zbivanja u BiH ostale bez orig-
inalnih dokumenata.

Zusammenfassung

Die Br.irger und lndividuen, iuristische personen und lnstitutionen

benutzen, unter anderem, die Archivbestande fur den Schutz der eige-
nen Rechten, oder 10r die dienstliche oder staa iche lnteressen. Bei der
Ausstellung von verschiedenen Bescheinigungen, Bestatigungen,
Fotokopien, beglaubigten Abschriften und anderen Dokumenten mit den
Daten aus den Archivbestanden, das Archiv wendet das Gesetz rlber
dem Archivwesen (,,Dienstzeitung TK" Nr. j4/2OOO) und das Gesetz rlber
dem allgemeinem Verwaltungsverfahren (,,Dienstzeitung der F6deration
Bosnien und Herzegowina Nr. 2/1998).
ln der Zeit von 1996 bis 2OOO. hatte das Archiv in Tuzla ca. 800
verschiedene Anfragen. Es handelte sich meistens um die Ausslellung

103
Eiek Begavi1

der Nachweise uber der schulischen Ausbildung, bestandene

Prufungen, uber den Eigentumverhallnissen und ahnliches. Diese
Angaben finden wir in den Archivfonds der Schulen, Regierungsorganen
und Administration. Die Anfragen kommen in meisten Fallen von
F[ichtlingen, die im Laufe des Krieges ohne den original Dokumenten
geblieben sind.

104
 Emina TURBIC*

ZNACAJ REGISTRATURNE GRADE

ZA RJESAVANJE IMOVINSKIH PRAVA GRADANA

Govoriti o znadaju registraturne grade nije mogu6e, a ne osvrnuti se

na sredenost te registraturne grade, jer, kao Sto je poznato, ako ta grada
nije sredena onda nije mogu6e ostvariti nien pravi znadaj.
Z$ada u kojoj je smiestena arhivska grada op6ine Grada6ac tokom
proteklog rata bila ie smjestena uz samu liniju razgranidenja. Takoder, u
njenim prostorijama je pored arhivske grade bila smjeslena i vojska. Sve
je to imalo utjecaja na to da se arhivska grada, koja se cjo podetka rata
nalazila u sredenome stanju, po zavrsetku rata nalazila u gomilama id.je-
limidno o5te6ena.
Potpisivanjem Dejtonskoga sporazuma i prestankom ratnoga stan_
ja sve op6inske slu2be su se vratile u ,,normalan"
nadin rada.
Popunjavanjem Pravilnika o sistematizacijt radnih mjesta predvideno je i
mjesto arhivara, 1996. godine. Odmah se priilo sanaciji zate6enog stan_
.ja i arhiva je ponovo objedinjena i hronolo5ki sredena.
SadaSnji nadin rada Op6inskih slu2bi za upravu op6ine Gradadac
organizrran je tako da je za sve op6inske slu2be formirana jedinstvena
centralna pisarnica iz koje se pomocu odgovaraju6ih evidencija osigura-
va pra6enje kretanja akata i druge dokumentacije. Uz pisarnicu je i pros_
torija gdje su smjeiteni zavrseni predmeti i akti i druga registraturna
materija, koja se odlaie do prelaska u zgradu namijenjenu za odlagan_
je arhivske grade.
Pored toga Sto se evidencija i pra6en.je svih predmeta i akata u
kancelari.jskome poslovanju iz nadleZnosti op6inskih sluibi za upravu
vodi pulem upisnika i djelovodnika po Uredbi o kancelarijskome poslo_
vanju organa uprave isluzbi za upravu u F BiH (,,Sluibene novine F BiH',,
broj 20198) i Uputstva o nadinu vr5en.ia kancelarijskoga poslovanja u
organima uprave i sluZbama za upravu u F BiH (,,SluZbene novine F BiH,'
broj 30/98), evidencija se vr5i i putem programske aplikacije za vodenje
i pohranjivanje dokumenata gradana Docu Nova.
iEiiiIiEE sa odsjeka za op6u upravu opaine cradadac

105
Enina Turbit

Ova aplikacija polazi od informacija iz knjiga evidencije i transformi-

ra ih u digitalni proces u kojem je in{ormacija dostupna u svakome
trenutku i na svakome mjestu.
Takoder, arhiviranje predmeta, kao posljednje karike u lancu kance-
larijskoga poslovanja, je predvideno u aplikaciji tako da se nakon
okondavanja rada na predmetu i njegovog arhiviranja kroz kniige evi-
dencije vrSi arhiviranje kroz program, Sto znatno olak5ava traZenje arhivi-
ranih predmeta na osnovu minimalnog broja podataka.
Op6ina Gradadac ,ie tokom prethodnoga rata bila 2ariste ratnih zbi-
vanja, jedan njen dio je bio i okupiran, a kao posljedica loga mnogobro-
jno stanovnistvo se pomijeralo iz svo.jih domova. Sve je to utjecalo da je
dio njihove dokumentacije uniSten ili zagubljen. Posljedica takvoga stan-
.ia odra2ava se na broj onih koji nam se svakodnevno obra6aju sa zaht-
jevom za izdavanje i ovjeravanje prijepisa akata, dokumenata, uvjerenja
koji su pohranjeni u Op6inskoj arhivskoj gradi radi ostvarivanja prava i
obaveza, odnosno vr5enja poslova i d.ielatnosti u zavisnosti od doku-
mentacije koja je pohranjena.
Zna6aj registraturne grade za rjesavanje imovinskih prava gradana
najodigledniji je kroz utjecaj katastra nekretnina, kao zbirne doku-
mentacije podataka o nekretninama, pogotovo Sto je zakonska obaveza
svih subjekata (dr2avnih organa, pravnih lica, gradana i dr.) da u svim
odnosima, za koji su potrebni podaci o nekretninama, koriste podatke iz
katastra nekretnina. Tako npr. rje5avaju6i imovinsko-pravne predmete s
obzirom da se radi o nekretninama, neophodno ie da se organu koji vodi
postupak pribave zemlii5no-knji2ni podaci i katastarsko stanje nekret-
nine.
Kada analiziramo izvjestaj za proteklih osam mieseci, ove godine je
vidljivo da se na.ive6i broj zahljeva gradana, vezanih za pronalaienje
arhiviranih dokumenata, odnosi na zahtjeve vezane za izdavanje kopije
gradevinske dozvole, zato sto se dokazi o postojanju gradevinske dozv-
ole prilazu prilikom povrata imovine, dokazivanja vlasnistva na nekretni-
nama, dodjele donacija za sanaciju stambenih obiekala od strane
humanitarnih organizacija i dr. Najnoviii primier je i dodjela sredstava za
rje5avanje stambenih potreba dlanovima porodica Sehida - palih boraca,
ratnih vojnih invalida i demobiliziranih botaca za op6inu Grada6ac od
strane Ministarstva za boradka pitanja kada nam se u periodu pred-
videnom za podnosenje zahtjeva za sredstva obratilo oko 150 gradana.
Takoder, velik broj stranaka nam se obrada sa zahtjevom za izda'
vanje prijepisa dokumentaciie, koja je pohraniena u arhivu, a vezana je
za predmete koji su arhivirani po osnovu ko.iih su samostalnim zanatlija-

106
vanje stru6ne osposobljenosti prilikom promjene zaposlenja i sli6no. lz
ove dokumentacije je mogu6e ostvariti odgovaraju6e dokaze i prilikom
dokazivanja podetka staZa osiguranja i sl.
. Priblizno je isti broj i povratnika iz inostranstva, koli su se na naiu
op6inu pruavli kao raseljena lica, a prilikom prijave uz zahtjev za priiavu
su prilagali odjavu iz inostranstva u Op6inskoj sluibi za raseljena tici. Ta
lica nam se obra6aju sa zahtjevom za izdavanje priiepisa odjave, a
prilaZu je prilikom otkupa stana u Republici Srpskoj kao i za ostvarivanje
odredenih novdanih potraiivanja vezanu za trajanje izbjegli6kog statuja
kojeg su imali za vrijeme boravka u tim zemljama (Njema6ka, Austrija).
Znadajno je pomenuti i dokumentaciju vezanu za rad matidne
sluZbe. Takvi zahtjevi, pored toga ito se naj6e56e odnose na doku-
mentaciju kojom se reguliraju gradanska stania, ponekad su vezani za
prikupljanje dokaza koiim se reguliraju odnosi vezani za imovinu gradana
(dokazi o sastavljaniu smrtovnice zbog reaktiviranja imovinskih raspra_
va).
Takoder, i industrijska zona grada gdje su smjestena sva preduze6a
nalazila se na samo.i liniji razgranidenia, lako da.je itu velik dio doku-
mentacije stradao i tu je Op6inska arhiva pru2ila znadajnu pomo6 pri_
likom procesa privatizacije.
i
Uzimaju6i u obzir naprijed navedeno na5a iskustva sa regis_
traturnom gradom kojom raspola2emo, vidljiv je zna6aj registratuine
grade u ostvarivanju prava gradana.
Na kraju je bitno istaknuti, pored sredenosti grade koja je preduvjet
organizirane i stru6ne pomo6i gradanima, kao znadajan faktor i strudnost
kadrova koji su u direktnom doticaju sa istom. Takoder, jo6 jednom bi
spomenuli na6a pozitivna iskustva sa programskom aplikacijom za
vodenje i pohranjivanje dokumenata gradana u cilju omogu6avanla brze,
tadne i provjerene informacije.

Zakljuiak

Zahljevima gradana mogu6no je udovoljti samo ako je registraturna

,
grada sredena. Op6ina Gradadac je imala tezak ratni period, Sto se
odrazilo i. na stanje grade fier je od agresora slradala grada mnogih
imalaca)_kao I na zahtjeve gradana - jer su nastala brojna pomileranja
stanovni5tva izazyana progonima islidno. Gradani naj6eS6e tra2e doku-
menta o vlasnistvu nad imovinom te prijepise dokumenala raznih vrsta.
Op6ina im izlazi u susret zahvaljuju6i poslije rata uredno sredenoj arhivi

107
Enina Tubit

u skladu sa arhivskim propisima, ali izbog kompjuterizacije ove sluZbe,

tako da se transformacijom evidencija u odgovaraju6i digitalni program
veoma brzo i jednostavno dolazi do potrebnih podataka.

Zusammenlassung

Man kann den Burgern, mit ihren Antragen, entprechend entge-

genkommen, nur wenn bei den Registraturbestanden eine richtige
Ordnung herrscht. Die Geimeinde Grada6ac ist durch eine sehr schwere
Kriegszeit durchgegangen, so dass fur die Bestande (durch den
Agressor ist eine groBe Menge der Bestdnde zerstort worden) und die
Antrage der Brirger groBe Folgen hinterlassen worden sind, weil auch
groBe Bewegungen von Menschen, durch Flucht und dhnliches, stattge-
funden haben. Die Bi.rrger sind meistens auf der Suche nach den
Besitzdokumenten oder Abschriften aller Art. Dankend den, nach dem
Krieg, sehr gut erschlossenen Archivbestdnden, gemdB den
Archiworschriften, die Gemeinde kommt mit der Erf0llung von den
Antragen sehr gut mit. Mit der Trans{ormation der Evidenz in ein
entsprechendes Dlgilalprogramm, kommt man sehr schnell zu den
gewunschten Angaben.

108
 Enver CENGIC*

ARHIV TELEVIZIJE BOSNE I HERCEGOVINE

U FUNKCIJ! OSTVARENJA POTREBA GRADANA

O video arhivima

Sve lelevizijske stanice u svijetu, pa i kod nas, prave program koji

se emitira za gledateljstvo.
Program mo:e biti razli6itoga 2anra i sa razliditim tehnolo5kim nadi-
nom proizvodnje.
Tako se proizvodi: informativni, politi6ki, dokumentarni, obrazovni,
kulturno- umjetni6ki, zabavni, muzidki, djediji, obrazovni, igrani idrugi
2anrovi programa.
U proizvodnji programa koriste se dvije tehnologije proizvodn.ie:
filmska ielektronska ili se te dvije tehnologije spajaju pa se program
proizvodi i filmski i elektronski.
U posljednjih desetak godlna televizijska proizvodnja uglavnom se
obavlja elektronskom tehnologijom, izuzetak su veliki igrani projeki
(drame, filmovi). Ovo zna6i da televizije u Bosni i Hercegovini, kojih je
Bezdesetak, vrse proizvodnju programa elektronskom tehnologijom.
Proizvodnja elektronskom tehnologijom ima svoje prednosti i
mahane. Navest 6emo neke: proizvodnja je jeftinija, brie i jednostavnije
se dolazi do gotovoga proizvoda (programa), sto je, naravno, prednost.
Mahane su: mogu6nost brisanja snimaka, Sto se uglavnom de5ava radi
u5tede kake, a moZe biti uzrokovano nehatom - nepaZnjom manipulana-
ta - tehnidara.
Sto je za televiziju danas program, sutra je video arhivski materijal.
Velidina televizijske stanice i njena finansiiska i programska mo8, u
sviietu se mjeri velidinom video arhivskog blaga.
Male i siromaine televizije, radi ustede sredstava u proizvodnji,
zanemaruju arhivsku vrijednost proizvedenog i emitiranog programa i ne
6uvaju ga, da bi ustedjeli na kupovini traka za novu proizvodnlu. A, u
stvari, na taj nadin, zanemaruju zakonske obaveze koje im name6u
propisi iz oblasti ARHIVA isebi ne pruiaju mogu6nost da u budu6nosti
postanu VELIKA televizija.
* e-iiJffif, ,uforoditac radne jedinice programska dokumentacija Tetevizaje BiH u Sarajevu.

109
 Video arhiv je, dakle, prikupljeni, snimljeni i uglavnom emitirani pro-
gram neke televizije. Znadaj televizijskih video arhiva je visestruk i velik:
kako za drustvo tako iza pojedinca. Ovdje ne6emo govoriti o znadaju
video arhiva sa aspekta drustvenih, kulturnih, historijskih ili drugih potre-
ba dru5tvene zajednice od lokalnoga do driavnoga nivoa, ve6 o potre-
bama gradana za dokazima iz video televizijskih arhiva. Sam video sni-
mak gradanima moie biti interesantan kao uspomena ili kao dokaz u
postupku dokazivanja nekoga dogadaja, koji ie njima bitan za ostvaren-
je li6ne potrebe.

video snimak kao uspomena

Mnoge dogadaje i ljude televiziia je snimila sludajno, snimaju6i

neku drugu informaciju o nekome dogadaju.
Televizija je snimila namierno: nedije dilete kako p.ieva, kako glumi,
kako se igra ili u nekoi drugoj situaciji, ili sasvim neki drugi dogadaj.
Neko reagira odmah, pa iz programa snimi njemu interesantni
kadar ili cijelu emisiiu.
Drugi tu potrebu osjete naknadno: npr. kad dijete odraste, ili se
siete da ie nekad televizija emilirala snimak njihovoga vjendanja ili neko-
ga drugog dogadaja koji bi Zeljeli imati za uspomenu u ku6noj arhivi.
Tada se obraiaju televiziji, koja im moZe udiniti uslugu uz odredenu
nadoknadu troskova, naravno ako je taj snimak saduvan u video arhivi
televizije.
Snimci iz rata, takode mogu biti od velikog znadaja kao uspomena
na nekoga bliskog. U Programskoj dokumentaciji Televizi.le Bosne i
Hercegovine imali smo raznih iskustava, kao:
- N.N. je uputio zaht ev da mu se snimi na video kasetu snimak nje-
gove k6erke koja je pjevala na "Malom Slageru 1981 ." (Zahtiev je upu6en
2001. godine). Pri tome ie iskazao spremnost da snimak plali po bilo
kojoj ci.leni, samo da ga ima za uspomenu jer je niegova k6erka stradala
u ratu.
- N.N. je uputio zahtlev da mu se snimi na video kasetu snimak iz
"ratnog logora" na kojem je snimljen njegov brat iotac koji su ubijeni;
fotografije i ostalo sto su imali o niima unisteno.ie u ratu, tako da nema-
ju nista za uspomenu, te traze taj snimak da imalu bar nesto.
- N.N. ie upulio zahtjev da mu se snimi na video kasetu njegova izja-
va koju je on dao u vezi stania u firmi u kojoj radi.

110
- N.N. je traiio da mu se snimi na video kasetu prilog iz Zelene
Panorame gdje njegov otac govori o uzgoju malina.
Primjera ima bezbroj. Ljudi Zele da dodu do nekog snimka iz lidnih
razloga, uglavnom zbog uspomena. Njihovim ieljama moZe se udovolji-
ti samo ako je snimak sa6uvan, odnosno ako ie organizira video arhiva
televizije i ako je posao njoj tako definiran da se svaki postojedi snimak
moZe prona6i, Sto nije bas slu6aj u ve6ini televizijskih stanica u Bosni i
Hercegovini.

Video snimak kao dokaz

U raznim postupcima, koji gradani vode pred sudovima ili drugim

organima, gradani nekada moraju posegnuti za posto.je6im video dokaz-
ima kao dokumentima.
Ovo se najde56e de5ava kod javnih nastupa lica u televizijskim pro-
gramima ili sludajno snimljenih stradanja objekata ili lica u ratu ili nekim
drugim situacijama. Televizija BiH je imala mnogo zahtieva za video
dokazima razne vrste. Navest 6emo samo nekoliko primlera:
- N.N. je uputio zahtjev da mu se izvrsi snrmanje na video kasetu nje-
gove izjave koju je dao u programu ry a vezano za neke malverzacije i
zbog koje je on tuien za klevetu, a snimkom bi dokazao da klevete nije
bilo.
- N.N. je uputio zahtjev da mu se presnimi na video kasetu odredeni
snimak granatiranja njegove ku6e u ratu jer bi mu to bio.iedini dokaz u
ostetnome postupku koji vodi.
- - N.N. je traiio da mu se presnimi na video kasetu snimak jedne
pjesme koiu ie na televiziji izvodio poznati interpretator, a Sto 6e mu
poslu:iti kao dokaz za ostvarenje autorskih prava koja ie ostvariti sud_
skim postupkom.
lz navedenih primjera, i brojnih drugih, jasno je da gradani imaju
potrebu za video snimcima koje naprave i emitiraju televizijske stanice,
kao dokazima u raznim postupcima pred nadleznim organima. Da bi oni
zadovoljili te postupke, televizije su duZne voditi uredno arhivsko poslo_
vanje: sve u skladu sa zakonskim odredbama i utvrdenim standardima
kod nas i u svijetu, u oblasti video arhiva.
Mozda je bas u ovoj sferi arhivistike, koja je do sada bila gotovo
zanemarena, potrebno ve6e anga,iranje stru6nih arhivskih radnika i
sluibi na svim nivima, uz jedinswen metodoloski pristup funkcioniranju
svih video televizijskih arhiva.

111
Zakliudak

Osim Sireg drustvenog znadaja kole imaju video televizijske arhive,

medu kojima je u BiH najstarija i najbogatija arhiva W BiH, one su od
velikog znadaja i za oslvarenje raznovrsnih prava gradana. Najde56e se
radi o zahtjevima koji se traze kao uspomene, ili, pak, kao odredeni
dokaz" PoSto je video materijal dokumentarne i druge naravi uglavnom
kategoriran kao arhivska grada, to je i obaveza televizijskih arhiva da ga
duvaju i, u skladu sa propisima, do predaje nadleZnoi ustanovi (arhiv,
kinoteka) isti stavljaju u funkciju zadovoljenja li6nih prava gradana.

Zusammenfassung

Neben der breiten Bedeutung der Tv-Sender Archive in der

Gesellschaft, vorallem das Archiv des TV-Senders BH, sind diese Archive
von der groBen Bedeutung ftir alle Burger in allen juristischen und
rechtlichen Fragen. Es handelt sich meistens um die Antrdge betreffend
rechtliche Beweise oder Andenken. Das Videomaterial geh6rt auch zu
den Archivbestande, und somit sind die Tv-Archive verpflichtet, in geset-
zlichen Rahmen, diese Bestdnde bis zur Ubernahme zu bewahren und
gegebenenfalls zur Benutzung an die B[irger frei zu geben.

112
Devleta FILIPOVIC*

FILMSKI ARHIV U BOSNI I HERCEGOVINT

Uvodne napomene

U novije vrijeme pojavio se, pored pisanog-klasidnog, novi oblik

zapisa historijskih, druiNenih i kulturnih zbivanja, filmski dokument.
Objektiv filmske kamere biljeii lidnosti i dogadaje i uz to mnostvo drugih
sitnica, pa tako nastaje dokument kojeg je teZe osporili nego li pisani.
ldeja o filmu kao historijskome dokumentu rodena je u glavi
poljskoga snimatelja Boleslawa Maluszewskog davne 1898. godine. On
je tada napisao iStampao u Parizu bro5uru na francuskom jeziku, u kojoj
ka2e: "Celuloidna traka nije samo istorijski dokument, ve6 dio istorije i
istorija sama, koja nema potrebe za genijem da bi je uskrsnuo ",

Formiranje filmskog arhiva Kinoteke BiH

lako je od lada proslo vise od 100 godina rilmski arhivi ni do danas

nisu dobili adekvatan tretman, sto je za poslijedicu imalo propadanje
velikog dijela filmske grade.
U Bosni i Hercegovini je u.junu mjesecu 1963. godine otvorena dvo-
rana Jugaslavenske kinoteke u Sarajevu, koja je bila samo prikazivadki
odjel Jugoslavenske kinoteke iz Beograda, dok se filmski arhiv nalazio u
Jugoslavenskoj kinoteci u Beogradu ili producentskim ku6ama "Bosna
film", "Sutjeska film", "Studio film", "Prosveta fitm"
Tek 1978. godine na osnovu Zakona o filmskoj djelatnosti, osniva se u
okviru Arhiva BiH - Kinoteka BiH.
Kako bi se imao uvid Sta je predato na traino 6uvanje u arhiv
Kinoteke Bosne i Hercegovine pri Arhivu BiH, treba prile svega konstati-
rati gdje se nalazio filmski materijal na rilmskoj traci 35 mm i 16 mm,
crnobijeli ili u koloru, iz Bosne i Hercegovine. Velikim fondom originalnih
maleriiala i tonskih kopija igranih filmova, proizvedenih poslije Drugoga
svjetskog rata u BiH, pored producenata raspolagala je Jugoslavenska
kinoteka u Beogradu, a koje su proizvodna preduze6a ("Bosna film,,,
"Studio film" i "Sutjeska film") deponovala u tom filmskom arhivu, kao
r Devleta Filipovii, rukovodilac Filmskog arhiva Kinoteke Bosne i Hercegovine Sarajevo

113
uostalom iostali producenti iz svih Republika biv5e Jugoslavije. S druge
slrane, osamdesetih godina, vjerovatno nakon laboratorijske obrade u
Zagrebu dosta filmskog materijala biva pohranjeno u 'lJadran filmu". Dio
materijala ostaje u Bosni i Hercegovini u preduze6u "Sutjeska film", koje
je nastalo 1978. godine od "ugasenih" filmskih producenlskih kuda
"Bosna film" i "Studio film" i postaje pravni nasljednik svih do tada
i
proizvedenih dokumentarnih igranih filmova. Takode van Bosne i
Hercegovine cvjeta proizvodnja filmova, koii su vezani tematski za ovu
Republiku l"Zaslava film", "Filmske novosti"/.
Pored toga, distributer tilmova koji su uvezeni iz inozemstva u BiH
je "Kinema" iz Sarajeva, sa zavidnim fondom tonskih kopija inozemnih fil-
mova iz cijeloga svijeta.

Primopredaia f ilmskoga materilala

Godine 1983. dolazi do prvih koraka i izvrSena je primopredaja film-

skoga materiiala iz "Sutjeska filma" u Kinoleku Arhiva BiH ito na osnovu
Samoupravnog sporazuma baziranog na Zakonu o arhivskoj gradi i
arhivskoj sluZbi3
Tada je izvrSena primopredaja originalnih filmskih materilala
doma6eg igranog filma /negativ slike, negativ lona, dubl negativ i dubl
pozitiv/ ito ne od svih do tada proizvedenih filmova. Predate su lonske
kopi,e filmova, ali samo u sludaju da je producent imao vi5e od jedne u
svom arhivu.
lz "Sutieska filma" je na osnovu Zakona o filmskoj djelatnosti4 tada
predat originalni materijal od 39 igranih filmova, zatim pisani materijali
/dijalog liste, titl liste, knjiga snimanja, scenarij, sinopsis, kralak sadriaj,
Spica isl., plakati, fotosi, albumi, scenografske skice, kostimografske
skice, muzidki zapisi/.
Pored toga arhiv Kinoteke BiH je oboga6en sa originalnim materi-
jalom od 34 mjesednika filmski iurnali/ itonskim kopijama na takozvanoi
lahko zapaljivoj filmsko.i traci. /Od 1983. do 1992. u okviru Arhiva BiH -
Kinoteke izvrSit 6e se presnimavanje kompletnog filmskog maierijala
mlesednika, sa zapaljive na nezapaljivu filmsku traku/.
Ovo je ve6i dio fonda doma6eg filma kojim raspolaie Kinoteka
Bosne i Hercegovine, koja je formirana u toku rata 1. jula 1994. godine.
Tako Kinoteka Arhiva Bosne i Hercegovine lek u februaru 1998. godine
predaje Kinoteci BiH sve sto je ostalo od filmskog fonda nakon ratnih
ruzaranja, poiara i seljenja sa lokacije na lokaci.ju.

114
 Filmski ahiv u Bosni i Hercegovini

Filmski lond

Fond tonskih kopija domaceg igranog filma, koji su preuzeti iz

Arhiva BiH, sadinjavaju 44 naslova.u Osim toga, fond je podetkom 2001.
godine obogacen sa novim tonskim kopijama preuzetim iz depoa Sluibe
za zajedni6ke poslove institucija BiH. Treba konstatirati da se ne zna za
porijeklo ovih tonskih kopija, kao ito da su bile pohranjene u vlaZnom i
devastiranom prostoru ispod izgorjele zgrade nekadaSnjeg lzvr5nog
vijeca u Sarajevu. Ove tonske kopije su sa ruskim titlovima.6
U depoima Arhiva Bosne i Hercegovine /zgrada Suda u Sarajevu/
nalaze se izvorni materi.lali od 39 doma6ih igranih filmova, jer Kinoteka
BiH nije imala prostor da primi ovaj materijal koji joj pripada., Ovdje treba
napomenuti da je to bolji smjestaj materijala od vlaZnoga i sku6enoga
prostora arhiva Kinoteke BiH.
U arhivu Kinoteke BiH nalaze se tonske kopije 30 mjesednika, koje
su ve6 spomenute kao materijal koji je za5ti6en od daljeg propadanja
presnimavanjem sa zapaljive na nezapaljivu traku. Od ukupno snimljena
34 mjesednika nedostaju detiri, a tri su mjesednika nekompletna. To je
posljedica ratnih razaranja i seljenja sa lokacije na lokaciju.
lzvorni originalni materijali mjesebnika, koji su takode presnimljeni
sa zapaljive na nezapaljivu filmsku traku, nalaze se u podrumu Suda
zajedno sa izvornim materijalima doma6eg igranog filma.
Doma6i dokumentarni film je nastao u produkciji oko 1 OOO koma-
da od Drugog svjetskog rata do danas ali se u arhivu Kinoteke BiH nalazi
samo mali dio tonskih kopija, od 6ega su deset donacije.s
Od SluZbe za zajednidke poslove inslitucija BiH, sto je ve6 ranije
napomenuto, primljeno je po6etkom 200 1 . godine 19 filmova., Ovaj film-
ski materijal nije obraden.

Ministarstvo kulture i sporta Kantona Saraievo je u seplembru 2001.

godine predalo u Kinoteku BiH originalne materijale itonske kopije i6 fil-
mova snimljenih u Sarajevu od 1992. do 1995. godine.1o
Uz ovaj lilmski fond, kao prate6a dokumentacija uz filmove,
obraden je fond od 550 razli6itih pisanih materijala od filmova, kao 51o
su: scenariji, dijalog liste, titl liste, knjige snimanja, sinopsisi. Takode,
obavljena je obrada 21 0 plakata doma6eg igranog filma, 250 fotosa ovog
fonda, dok najve6i dio fotosa od doma6ih filmova idal.ie se nalazi
pohranjen u Arhivu BiH.
Fond inozemnoga igranog filma preuzet je iz "Kineme" na osnovu
Samoupravnog sporazuma od 5. 4. 1985. godine u Kinoteku Arhiva BiH.

115
Godine 1998. ovaj fond je predat klnoteci BiH ito 168 tonskih kopija.
Znatalan dio fonda inozemnog filma, kome su istekla licencna prava u
trajanju od tri godine, nalazi se pohranjen u magacinima "Kineme". Ova
radna organizacija u periodu od 1992. godine ne egzistira kao distributer.
Kako provedba zakonskih normi nije odgovaraju6a Zakonu, filmovi nisu
preuzeti u Kinoteku BiH.
Drugi dio fonda rnozemnog filma stigao je od poslijeratnog distrib-
utera "Forum", koji je prema "slovu Zakona" nakon isteka licencnih prava
predao 64 tonske kopije inozemnog filma u arhivu Kinoteke BiH.
Bogat fond inozemnog filma, sa 232 naslova, koristi se za programe
ove institucije, diji le jedan od zadataka edukacija mladih.
Kinoteka Bosne i Hercegovine je privremena dlanica FIAF-a /FED-
ERATION INTEHNATIONALE DES ARCHIVES DU FILM/ od 24. mda
1996. godine - te u skladu sa tim nastoji ispuniti preduvjete za konadan
prijem. S tim u vezi je usm.iereno svako angaiiranje, koje ne odudara od
etidkih normi ove inslitucije, a prije svega zastita filmskoga fonda od dal-
jeg propadanja.

Potesko6e u funkcioniraniu arhiva Kinoteke

Prema Zakonu o filmskoj djelatnosti" gdje je nazna6eno da je pro-

ducent du2an filmske materiiale duvati na adekvalan na6in, te o pre-
duzetim mjerama obavijestiti Kinoteku BiH, na2alost mo2emo konstatirati
da se to trenutno ne poStuje.
Drugi veliki nedostatak pomenutoga Zakona predstavlia 6lan 21
gdje producent moLe la ne mora/ Kinoteci BiH predati filmske materijale.
Posljedice su vjerovatno negativne, jer usljed neadekvatne brige prije pri-
mopredaje u praksi smo zabilje2ili o5te6enja i nekompletnost materijala.
Kako je u 6lanu 22. ovoga Zakona napisano "Kinoteka moZe u roku
od godinu dana nakon prve projekcije filma od producenta otkupiti ton-
sku kopiju", u narednom periodu za odekivati !e da se fond Arhiva
Kinoteke BIH ne6e oboga6ivati, jer ova institucija nema dovoljno novaca
ni za teku6e tro5kove, a kamoli za invesliranie-
Najveci i najte2i problem Filmskog arhiva kinoteke BiH ie
nedostatak adekvatnoga prostora za depoe sa predvidenim uvjetima za
duvanje filmskih materijala, kao i odgovaraiu6e opreme. Postojeci depo
je vlaZan i malen, opremljen dlelomidno policama, dok se dio fonda
nalazi poslagan na podu. Temperatura varira, a vlaga je ve6a od pred-
videnog procenta za duvanje filmova. Ovaj problem 6e biti izraieniji kada
se nakon sukcesije obavi prijem filmskih materijala, koji su vlasniswo BiH

116
 Filmski arhiv u Bosni i Hercegovini

ili se odnose na ovu Republiku, iz zemalja ex Jugoslavije odnosno iz

Beograda i Za$eba.
Ovaj kratak osvrt na arhiv Kinoteke BiH udinjen je sa ciljem da se
predstavi niz pote5ko6a u n.jegovom funkcioniranju, ali ida se iska2u
nastojanja da ovaj arhiv ima svoje mjesto i znalal u ophodenju sa his-
torijskim filmskim dokumentima kao zna6ajnom dijelu arhivske grade
Bosne i Hercegovine.

ZakUuiak

Kinoteka Bosne i Hercegovine je relativno mlada ustanova, koja

bastini bogatu filmsku gradu doma6eg istranog poriiekla. Sve do 1994.
Kinoteka je dlelovala u okviru Arhiva Bosne i Hercegovine, a od tada je
samostalna uslanova.
Osnovna zna6ajka poslojecega filmskog fonda Kinoteke je nekom-
pletnost, mada brojni fondovi i nisu dospjeli do arhiva Kinoteke. lsti se
duvaju u neuvjetnim prostorima a nedostatak proslora je limitiraju6i fak-
tor za preuzimanje novih fondova. Ohrabruie to sto je Kinoteka dlanica
FIF-a, te Sto .je ova oblast uredena neophodnim zakonskim propisima.
Zbog znad,4a ove vrste arhivske grade odekuje se porast interesiranja
druStva za adekvatno rje5enje njene za5tite.

Napomene:

1 Preneseno iz izlaganja gosp. Vladimira Pogadida, saradnika Jugoslavenske kinoteke iz Beograda,

na temu "FILMSKI ARHIVI KOD NAS I U SVUETU", od 1964. godine
2 "Sluibeni list SR BiH", broi3718.
3 Sluzbeni list SR BiH", btot 9174, dlan 13. i 34.
4 "SluZbeni list SR BiH",btoj3717A.
5 "Bez" reditelja Milosa Radivojeviia, proizveden 1972. godine; "Diverzanti" /dvije tonske kopije/,
reditelja Hajrudina KNavca, 1976. godine; "Oobra kob", reditelja Milutina Kosovca, 1964. godine;
"Deveto dudo na istoku", reditelja Vlatka Filipovi6a, 1972. godine; "Hanka", reditelia Slavka
Vorkapi6a, 1955. godinei "Horoskop" /3 tonske kopije/, reditelja Bore Draskovica, 1969.
godine;'Kuca na obali'. reditelja Boska Kosanovida, 1954. godine; "Kozara", reditelja Veljka
B'.rlaji6a, 1962. godine; "Ovo radis zivorade?', reditella Mile Dukanoviia, 1968. godine; "[4iris
dunja", reditelja Mkze ldrizovi6a, 1982. godine; "Male stuari" /2 tonske kopije/, reditelja Bolka
Kosanovi6a, 1957. godinei "[rost" /dvije tonske kopije/, reditelja Hajrudina Krvavca, 1969.
godine: "llloia strana svijeta". rediteija Vlatka Filipovi6a, 1969. godinei "Malivojnici", reditelja Bate
Cengica, 1967. godine: 'Nociijutra", rediteua Pjera Majhrovskog, 1959. godine; "Opatica i kome-
sar', reditelja Gojka Sipovca, 1968. godine; "Ram za sliku moie drage" /dvije tonske kopije/, red-
itelja Mirze lzdrizovi6a, 1968. godiine; "Sutjeska', reditelja Stipe Deli6a, 1973. godine; "Sramno
ljeto", reditelja Bana Basta6e, 1969. godine; 'Sre56emo se ve6eras", reditelja Frantisek aap,
1962. godine; "Stojan N4utika6a" /dvije tonske kopije/ reditelja Fedora Hand:ekovi6a, 1954.
godine; "Parae plavog neba", reditelja Tome Janiia, '1961. godine; "Pogled u no6", reditelja

117
 Nlkole Stojanovi6a, 1978. godine; "Polenov prah", reditetja Nikole Stoianovica, 1974. godine;
"Pod sumnjom ", reditelja Branka Belana, 1956. godinai "Udi, ako hoies', reditetja Radenka
Ostoji6a, 1968. godine; "Uloga moje porodice u svjetskoj revotuciji", reditetja Bate eengica, 1971.
godinei "Velika turneja" /dviie tonske kopije/, reditelia zoria Skrigina, 1961. godine; "Vraticu se"
/dvije tonske kopije/, rediteljaJoie cale, 1957. godine; "Vrata ostaju otvorena" /dvije tonske kopi-
jel, reditelia Frantisek 6apa, 1959. godine; "Zirna praika", rediteija Radivoja LoteOukica, 1967.
godine: 'Zivot je masovna pojava , reiisera Mirze ldrizovica. 1970. godine: 'Sotaja '. reiisera
Vojislava Nanovica, '1955. godine; "Narodni poslanik", reijsera Stoleta Jankovi6a, 1964. godine;
"Crni biseri", reiisera Tome Janica, 1964. godine; "Ljubav i bijes", reiisera Bakira Tanovica, '1978.
godine; "Sunce tudeg neba", reiisera Milutina Kosovca, 1968. godine; "Pet minuta raja', re:isera
lgora Pretnara, 1959. godine.
6 Radi se o tonskim kopijama: "Mirls dunja", reditelja l\rirze Idrizovida, 1982. godine; 'Sutjeska", red-
itelia Stipe Deli6a, 1973. godine; "Kozara", reditelja Veljke Bulaji6a, 1962. godine; "Vatter brani
Sarajevo", reditelja Hajrudina Sibe Krvavca, 1972. godine.
7 Napominjem da svi izvorni materijali nisu kompletni za pojedine filmove. Pod izvornim materijalom
se podrazumijeva original, negativ slike i negativ tona, zatim dubl negativ i dubl pozitiv.
8 "Nada" reditelja Midhata Mutapbi6a, proizveden 1970. godine; "So" reditetja Vefika Hadiisma-
jlovi6a, 1967. godina; "Voajer" reditelja Midhata Ajanovica, 't992. godine; "tkar" reditetja N,4tdhata
Ajanoviea, 1991. godine; "Pride iz Pataza", rcdilelja Zlatka Lavani6a, '1982. godine; "sjecanja iz
Mrkonjic Grada", reditelja Nikole Ourdevi6a, 1978. godinei 'Ambasadori litma", reditetja Ratka
Orozolica, 1979. godine; "lndeksi" reditelja Vejsila Kadi6a, 1971 . godine; "Na Drini 6uprija", red-
itelja Zike Risti6a, 1973. godine.
I "Golim rukama" reditelja Hajrudina KNavca, 1981. godinei "Sarajevo vas oaekuje" (nema podata-
ka); "Energoinvest" (vjerovatno naruaeni film); ledan dan Raiku l\4aksima", reditelja Ratko
Orozovid, 1976. godine; "HOP-JAN", reditelja Vlatka Filipovi6a, '1976. godine; "Kasabe", reditetia
l\4ir2e ldrizovi6a, 1977. godine; "Unom rijekom", rediteljJan Beran, 1957. godine; "penjadi". red-
itelja Ranka Stani5i6a, 1978. godine; "Spomenici BiH" /nema podataka/; "Sipad" /vierovatno
naruaeni film od ove radne organizacije; "Sarajevo drugi grad'/nema podataka/; "Gradovi BiH"
/nema podataka/; '30 godina Unioninvesta' /vjerovatno naruien flm/;
10 "KriZni put u Sarajevu", reditelja Vlatka Filipoviia, 1993. godine; "Mizatdo-kratj teatra", reditetja
Benjamina Filipovida i Semezdin Mehmedovii, 1994. godine, 'Sarajevo 92", reditelja Mirze
ldrizoviia, '1992. godine; "Pista iivota", redtelja Danijala Sukata, 1993. godine; "Cekaiuci paket",
reditelja Vuka Janiia, 1993. godine; "Djeca kao i svaka druga", reditelja Pjera zatice, 1995.
godine; "Fadila", reditelja Nediada Begovica, 1994. godina; "Markate', reditetja Ztatka Lavanica,
1995. godine: 'l\rojim prijateljima", rediteua Zlatka Lavani6a, 1993. godine; "Prometej", reditelja
Zlatka Lavanida, 1995. godine; "Ratno kino u Sarajevu", reditelja Srdana Vuleti6a, 1994. godine;
'Saraievski gudaai', reditelja Vefika Hadiismajlovica, '1994. godlne; "Sarajevski guda6i", reditet,
ja Vefika HadZisamjloviia, 1994. godine; "Skitnice I psi", reditelja Ztatka tavanica, 1993. godine;
'Slike", reditelja Pjera zhlice i lriroslava Benkovia, 1995. godine; "Voda i krv", reditetja tbrahima
Heije i Ferida PaSovica, 1993. godinei "War art", reditelja Nediada Begovi6a, 1993. godine.
11 "Sluibene novine" Kantona Sarajevo, btol7l22.3.2001. godine.

Zusammenfassung

Die Kinemathek in Bosnien und Herzegowina ist eine relativ junge

lnstitution, wo sehr reiche Filmbestdnde der einheimischen und aus-
l6ndischen Herkunft aufbewahrt werden. Die Kinemathek war bis zum
Jahr 1994 unter der Leitung des Archivs von Bosnien und Herzegowina,
aber seit dem ist sie selbststAndige lnstitution.

118
 Filfiski ahiv u Bosni i Hercegovini

Eine wesentliche Sache der Filmfonds der Kinemathek ist die

U nvollst6ndigkeit, obwohl viele Fonds wurden gar nicht in die
Kinemathek irbernommen. Die Bestdnde werden in den Rdumlichkeiten
mit einer sehr schlechten Zustand gelagert, und der Mangel an den
Raumlichkeiten ist ein groRer Hindernis fur die Ubernahme der neuen
Fonds. Die Kinemathek ist das Mitglied von FlF, und dieser Bereich ist
durch die bestimmte Gesetze geregelt. Da die Bedeutung von diesen
Archivbestdnde sehr groB ist, man erwartel in der Zukunft eine rapide
Erhohung der lnteressen fur die Losung dieses Problems.

119
Nijaz BRBUTOVIC*

STRUENO USAVRSAVANJE U SVJETLU oDREDABA

AR H IVSKOGA ZAKONODAVSTVA

Na sva dosadaSnja, poslijeratna, savjetovanja u Tuzlanskome kan-

tonu pa i u BiH, kao i drugim povodima, le kroz praksu na terenu, deslo
je ukazivano na problematiku nepostojanja zakonskih propisa kojima bi
i
bilo regulirano arhivsko kancelari.jsko poslovanje, a u svjetlu
novonastalih, slo2enih uvjeta rada arhivske sluZbe, u uvjetima tranzicije
koji su zahvatili Bosnu iHercegovinu. Dugi period tranzicije BiH odrazio
se i ostavio je duboke lragove u svim oblastima stvaranja, pa i na kultur-
na dobra. Proces tranzicije se sve vrijeme, od 1990. godine, pa do rata i
agresije od 1992 do 1995 godine, kao i poslije Dejtonskog sporazuma,
odvijao i jo5 uvijek se odvija u veoma sloZenim uvjelima.
Tranziciju arhivske djelatnosti usporavao je nedostatak novih
arhivistidkih propisa, uskladenih i prilagodenih novim uvjetima nastalih
novim ustrojstvom drzave BiH. Osje6ala se potreba za novim propisima
i
na driavnom, federalnom kantonalnom nivou. Na podrudju
Tuzlanskoga kantona takav zakon je donesen u decembru 2000. godine,
("S1. novine TK", br.15/2000).
Zakon donosi nove odredbe o edukaciji arhivskih kadrova.
Uostalom, cilj nam je blagovremeno upoznavanje iedukacija radnika,
koji su u svojim organizacijama zaduZeni za brigu o kancelarijskom i
arhivskom poslovanju, te da bi ta nova saznanja mogli preni.ieti u svojoj
organizaciji, ustanovi, preduze6u i dr. Smatram da je vaino znati da je
Zakon raden po uzoru, najvise, Zakona o arhivskoj djelatnosti Republike
Hrvatske. Uveden je novi termin "registraturna grada". Ovim se terminom
podrazumijeva cjelokupna dokumentacija koja nastaje u radu
odredenoga pravnog subjekta, odnosno registrature, ili se 6uva i nalazi
po nekom drugom osnovu kod iste. Otuda sada registrature ustrojavaju
Listu registraturne grade sa rokovima 6uvanja. Stvaraoci i imaoci regis-
traturne grade duZni su da odrede zaposlenika odgovornoga za rad
arhive koji mora imati najmanje srednju strudnu spremu bilo kojeg
smjera, sobzirom da kod nas nema Skolovanog kadra iz arhivistidke
struke, jer nema takvih Skola. Dakle, ne mogu se vi5e zadu2ivati lica
* Nijaz Brbutovi6, arhivista, Historijski arhiv Tuzla

120
samo reda radi, ili kao dopuna norme, kako je bila praksa do sada, ne
vodedi pri tome raduna o Skolskoj spremi ili strudnosti. Zaposlenik
zaduien za rud u arhivi u registraturi duZan je da poloii strudni ispit za
rad na poslovima arhivara, kako to nalaie dl'.12 Zakona.
Do sada se nije vodilo raduna, izuzev rijetkih primjera, ko se
zaduiuje za brigu o arhivi, o njegovoj stru6nosti. Do sada su jedini nadin
edukacije kadta za ove poslove bili na5i seminari i literatura koja je proi-
zlazila sa njih.
Polaganje strudnoga ispita je, dakle, obaveza za sve arhivare u reg-
istralurama. Ukoliko je neko od njih, po nekom drugom osnovu, polo2io
strudni ispit, sto 6e biti 6est sludaj, laj arhivar ce polagati samo razliku za
dio ispita iz arhivistike. Pravilnik o polaganju stru6noga ispita donio .le
ministar za obrazovanje nauku, kulturu i sport Tuzlanskog kantona (,,S1.
novine TK", br. 9/2001), a slijedi donosenje programa, a Sto je, koliko mi
.je poznato, u pripremi.
Arhivska djelatnost ne moze odgovarati obavezama bez dovoljnoga
bro.ia arhivskih radnika, kako u arhivima tako i u registraturama. O iolem
se broju radnika radi u arhivima utvrdeno je Standardima i normativima,
koji i pored svojih manjkavosti treba da zaiive kako bi na6li svoju prak_
tidnu primjenu u arhivima, pa i u regiskaturama, te tamo gd.ie nastaje
arhivska grada.
UspjeSnost arhivske djelatnosti, pored ostalih faktora, u velikoj mjeri
zavisi od strudno osposobl.ienih arhivskih kadrova, koji dine jedan od
osnovnih garanata za uspje5nu za5titu registraturne grade, iako one
pohranjene u arhivima tako i one registraturne grade koja se nalazi u
posiedu imalaca. Medutim, u dosada5njoj naSoj praksi pokazalo se da
Skolovanju arhivskih kadrova nije poklanjana potrebna pa2nja. To se
najviSe ogleda kroz sistem srednjoSkolskog, kao i visokoSkolskog obra_
zovanja. Kroz njih je povremeno, samo, u pojedinim srednjim i[olama
egzistiralo obrazovanje ovih kadrova. Danas se stru6no obrazovanje i
Skolovanje ovih kadrova smatra .lednim od osnovnih i prioritetnih zadata-
ka koji stoje pred arhivskom sluibom Bosne i Hercegovine.
Dakle, za uspjesno obavljanje arhivske djelatnosti neophodno je
imati valjane zakonske propise iz ove oblasti i strudno osposobljene
kadrove, te da bi time bile utvrdene obostrane obaveze kako za imaoce
tako i za arhive kojima ie dato u zadatak da vrie strudni nadzor nad
zastitom registraturne grade u registraturama. Sve se u krajnjem svodi da
je interes iobaveza arhiva i imalaca da se sa za5titom regisiralurne grade
podinje kod samih imalaca, a ne onda kada je za to kasnt pa 6ak i nakon
preuzimanja grade u arhiv. proces zaitite registraturne grade u posjedu

121
Niiaz BrbuloviC

imalaca u velikoj m.leri zavisi od odnosa samih imalaca spram sopsNene

grade, a samim tim iod brola kadrova inivoa stru6ne osposobljenosti
arhivista. Jer, sistem rukovanja registraturnom gradom u registraturama
je jedan od osnovnih elemenata u izgradnji cjelokupnog sistema usp-
je5ne zaStite registraturne grade, te u skladu sa sloZeno56u ovih poslo-
va, uspje5no obavljanje istih zahtijeva odgovaraju6u osposobljenost i
stru6no znanje arhivara.
Medutim, evidentno ie, Sto ie i6esto isticano, da su imaoci proble-
mu arhivskih kadrova poklanjali vrlo malu ili nikakvu painju. Na mjestu
arhivara nalazila su se ijo5 se nalaze lica koja ne mogu zadovoliiti na
drugim radnim zadacima, a nerijetko su na tim mjestima zadulivana lica
sa samo zavr5enom osnovnom 5kolom. Stanie strudne osposobljenosti
arhivara imalo je odraza na cjelokupan sistem zastite registraturne grade.
Razlidit je odnos istanje kadrovske osposobljenosti i zastupljenosti u
registraturama u pojedinim oblastima, djelatnostima.
U organima uprave i sluZbi za upravu, kao iu Skolstvu, stanje i
odnos prema arhivskoj djelatnosti je ne5to bolji za razliku od drugih d.ie-
latnosti ioblasti, u smislu Skolske spreme i osposobljenosti kadra, te
posebno zadu2enim licima za rukovaniem registraturnom gradom.
Dosadasnjom praksom niie doveden na zavidan nivo cjelokupan
sistem arhivskoga i kancelarijskoga poslovania u registraturama. Mnoge
djelatnosti zahtijeva.ju poseban pristup u edukaciji kadrova' U mnogima
je poodmakla primjena savremene informaci.iske tehnologije, te ie stoga
potrebno stalno tragati za novim oblicima i sadrZajima dopunskoga obra-
zovanja arhivara. Pored, ve6, postoje6e obaveze za polaganiem slrudno-
ga ispita za arhivsku djelatnost proistekle iz novoga Zakona o arhivskoj
djelatnosti .iedan od nadina dopunskog obrazovanja arhivara jesu i naSa
savjetovanja, koja su postala tradicionalna, sa kojih publikuiemo 6asopis
'Arhivska praksa". Posebno bi trebalo raditi na edukaciji kadrova po
oblastima i djelatnostima. Neophodno je dakle da u organima uprave i
sluZbi za upravu, te sudstvu itamo gdje su uredene pisarnice' budu
zadu2ena lica kola 6e striktno da vode brigu samo o ovim poslovima. To,
izmedu ostalog, zahtiievaju i nova tehnidko - tehnoloSka doslignu6a, Sto
zahtijeva pra6enje propisa, strudne literature i sl.
U drustvenim djelatnostima, kao i u drugim oblastima gdje nema
potrebe za posebnim zaduZenjem lica za brigu o arhivskom i kancelari-
jskom poslovanju, gdje su lica zaduzena za ovu dlelatnost obavezna da
po drugom osnovu polaZu stru6ni ispit, oni 6e polagati razliku ispita lj.
onai 6isto arhivistidki dio.

122
 Struiro usavrsavaa/'e ! svie u odrcdaba ahivskog zakonodavstva

ZakUuiak

Novim zakonskim propisima predvidena je obaveza posledovanja

srednje strudne spreme arhivara u registraturama, kao i njihova obavez-
na edukacija. U novome Zakonu o arhivskoi djelatnosti Tuzlanskoga kan-
tona ugradena je obaveza da lica koja su po bilo kom osnovu zadu2ena
za brigu o kancelarijskom i arhivskom poslovaniu u svojoj registraturi,
moraju imati najmanje srednju strudnu spremu iobavezu polaganja
strudnog ispita za arhivsku dielatnost. Ova obaveza daie mogu6nost bol-
jem i ozbiljnijem pristupu i odnosu predstavnika registratura ovoj djelat-
nosti uop6e. Dosadasnja praksa edukacije kadrova, upotpunjena ovom
zakonskom obavezom, doprinijet ce ozbitjnijem shvatanju ovih poslova u
registraturama sto treba da vodi davaniu prednosti ovim poslovima u
odnosu na neke druge, upravo suprotno dosadaSnjim rje5enjima.

Napomene:
1 . Azem Koiar, Sistemske promjene i arhivska dielatnost Bosne i Hercegovine, Arhivska praksa, br.
2, Tuzla, 1999, str.57 64.
2. Azem Korar, Arhivski kadrovi, Glasnik arhiva i Drustva arhivskih radnika BiH, br DqV/19S8 - 99,
str. 163 - 168.
3. Saban Zahilovi6, Arhivska (ne) iskustva u procesu tranzicije, Arhivska praksa, br.3, Tuzla, 2OOO,
slt. 72 - 75.
4. Zakon o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog kantona ("S1. novine TK," br15/2000).
5. Pravilnik o arhivistidkim zvanjlma, uslovima i nadinu sticanja strudnih zvania u arhivskoj djetatnosti
("S1. novine TK", br 9/2001)

Zusammenfassung

Durch die neue gesetzliche Vorschriften sind die Verpflichtungen

zur Besitzung der Mittlerereife der Archivare in der Registraturen und zur
Weiterbildung der Archivare vorgesehen. lm neuen Gesetz des
Archivwesens im Tuzla Kanton ist eine wichtige Verpflichtung festgestellt,
und zwar alle Personen die in einer Beziehung zur Kanzlei- und
Archivgeschdftigkeit stehen, milssen mindestens Mittlerereile besitzen
und haben dann die weitere Verpflichtung zur Ablegung der
Fachpr0fung. Durch diese Verpflichtung wird das Verhaltnis der
Begistraturen gegen0ber dieser Tatigkeit besser und ernsthafter. Die
bisherige Praxis der Edukation von Mitarbeiter, vervollstandigt durch das
neue Gesetz, wird zur ernsthaften Annehmung dieser Tatigkeiten in den
Begistraturen beitragen. Dies sollte den Vorrang diesen Tdtigkeiten
geben, im gegesatz zu den bisherigen Losungen.

123
Iz Orjentalne zbirke Arhiva Tuzla: tapia HadZi Salihbega iz sela Draguna
(Donja T'uzla), izdata 1128. godine po HidZri
IZ DRUGIH
iRsoprsR
 Peter Pavel KLASINC*

ELEKTRONSKO POSLOVANJE,
ELEKTRONSKI PODPIS
IN SLOVENSKA ARHIVSKA TEORIJA IN PRAKSA**

UDK: 930 25:659.2.681.324

Klasinc Petar Pavel: Elektronsko poslovanie, elektronski podpis in
slovenska arhivska teorija in praksa, Sodobni arhivi XXlll, Maribor 2001,
str. 159-164.

lzvimik v slovenSdini, sinopsis v sloven5dini in anglei6ini, povzetek

v angle56ini.
Avtor predstavlja nekatere poglede na Zakon o elektonskem
poslovanju in elektronskem podpisu, saj smo slopili v das, ko se z
zakonom ureja slovenska druiba. Elektronsko poslovanje je del arhivske
teori.le in prakse, zato avtor navaja od dlena do 6lena novosli, ki nas
lahko povezejo z arhivskim gradivom.

UDC: 930.25:659.2:681 .324

KLASINC Peter Pavel: Elektronic managment, electronic signature
and slovenian archival theory and practice. Sodobni arhivi XXlll, Maribor
2001, p. 1s9-164.

Original in Slovenian, abslrcht in Slovenian and English, summary

in English.
The autor presents some views to new law on electronic manage-
ment and electronic signature, when with law will be regulated the
informatization of Slovenian sociely. New information technology have in
last time caused great changed also in archival theory and practice.

Sredi leta 2000 smo spre.leli v Sloveniji Zakon o etektronskem

poslovanju in elektronskem podpisu (ZEpEp),, kar pomeni, da smo
stoplli v 6as, ko z zakonom urejamo izvajanje informatizacije slovenske
druZbe.
iIiiF. oo". or. pet", pavet Ktasinc, znansweni in arhivski svetnik, pokrajinski arhiv Maribor, Maribor,
Sloveniia.
*' Clan;k je objavljen u "Sodobnim arhNima", br. )(Xl[, Maribor 2001.. str. 159-.164.

127
 Na podru6ju intormatizacije spremljamo in doZivliamo v zadnjem
dasu mi vsi velike in hitre spremembe, ki se dejansko odsevajo v vseh
oblikah vasakdanjega 2ivljenja.
Na posvetovaniih o strokovnih in tehni6nih vprasanjih v arhivih smo
ie pred mnogimi leti obravnavali pojave novih inlormacijskih tehnologij
oziroma nastaian.ie novih nosilcev informacij. Opozarjali smo na pojav
novih oblik zapisovanja informacij, to je podatkov, ki so po opredelitvah
arhivske teorije in prakse dejansko predstavljali dokumentarno in
arhivsko gradivo. To so magnetni trakovi, magnetni diski, razne diskete,
v zadniem dasu pa elektronski mediji 21 stoletia, kot so CD-ji in podob-
no, kar pad so pogoste oblike odlozene dokumentaciie pri uswarjalcih
arhivskega in dokumentarnega gradiva. Te se v vedno vedjem obsegu
pojavljajo tudi v nekaterih profesionalnih arhivskih ustanovah.
Nova informacijska tehnologiia je povzrodila prav na podrod.iu nas-
tajanja arhivskega in dokumentarnega gradiva v zadnjem dasu velike
spremembe, ki so jih mnogi sprejeli, vendar ne vsi. Korak naprej je
naredila informacijska tehnologija predvsem pri vsakodnevnem gospo-
darskem in upravnem poslovanju, torej povsod tam, kjer se posluje in
kjer se s hitrimi koraki osvaja sodobna informacijska tehnologija. Z infor-
macijsko tehnologijo obdelujemo veliko Stevilo inlormacij, ki jih na primer
prek interneta ali drugih omrezij teko6e posiljamo v vse dele sveta ali pa
prinasamo k sebi iz sveta mnogo informacij z novimi spoznanji.
V arhivih zaposleni se zavedamo, da prinaia nova informacijska
tehnologija spremembe v naso teorilo in prakso, vemo pa tudi, da
omogoda neverjetne mo2nosti poslovneiem, ker ti z njo poveduiejo mejo
produktivnosti ter zmanjSujejo stroSke. lnformacilska tehnologija
omogoda nove oblike pribliievanja in pristopa do strank. Kar na
dnevnem redu smo prek elektronske poste pride, kako nam ponujajo
vsak dan razlidni proizvajalci in prodajalci take in drugadne produkte,
usluge, prodajajo knjige, avtomobile, ponujajo ugodne kredite, razne
sumljive projekte ter ponudbe itd.
Novo informaci.lsko tehnologijo in razne informacijske sisteme so
zadeli vkljudevati v svojo osnovno poslovanje tudi drzavni in drugi organi
v razvitih dr2avah sveta, v zadnjem 6asu pa tudi pri nas v Sloveniji. Ti se
Zelijo z elektronskim poslovan.iem na eni strani pribliZati gospodarstvu in
tako nekako enakopravno tekmovati z njim ter se priblizati ob6anom, na
drugi strani pa se Zelijo primerjati s tistimi dr2avami, kjer ie elektronsko
poslovanje v uporabi 2e daljie dasovno obdobje. Kondno je to tudi nalo-
ga projekta vkljudevanja Slovenije v Evropsko skupnost.

128
 Ele4tonsko paslovanie, elektonski podpis in slovenska arhivsk teaiia in p.a/.a

Predlagatelj zakona o elektronskem poslovanju in elektronskem

podpisu se je namred zavedal, da je potrebno zakonsko urediti uvajanje
informacijske tehnologije v Zivljenje, predvsem pa uvajanje elek-
tronskega poslovanja v delo driavnih organov To je bilo potrebno ludi
zaradi doma6ih sprememb poslovanja kakor tudi zaradi zahtev mednar-
odne skupnosti in izboljSanega poslovanja, priblizevanja in vkljudevanja
v naj5ir5e mo2ne elektronske povezave.
Zakon o elektronskem poslovanju in elektronskem podpisu je bil v
svojem bistvu sprejet zato, da je uzakonil "varno okolje" za preverjanje
prisotnosti elektronsko oblikovanih, shranjenih, poslanih, sprejetih ali
kako drugade obdelanih podatkov.
Seveda je pri tem potrebno opozoriti, da zakonodajalec pri6akuje,
da bodo na poti uveljavljanja dolodil zakona mnoge ovire, ki so postavl-
jene pred elektronsko poslovanje na splo5no. Ovire za uvajanje 6lenov
zakona o elektronskem poslovanju in elektronskem podpisu je mozno
napovedati tudi zaradi 6lenov v nekaterih drugih slovenskih zakonih in
predpisih. Pri tem pa moramo mi posebej opozoriti na Zakon o
arhivskem gradivu in arhivih (ZAGA)'ter na osnovi tega zakona na spre-
jete podzakonske predpise.3
Ugotavljamo lahko, da so predlagatelji v Zakonu o arhivskem gradi-
vu in arhivih kakor tudi v podzakonskih predpisih premalo upo5tevali
dejstvo, da se bo elektronsko poslovanje ter uvajanje novih lnformaci-
jskih tehnologij lako hitro razvilo in uveljavilo v dru2benem, kulturnem in
gospodarskem 2ivljenju Slovenije. To poslovanje se usvaja pri delovanju
(valoriziranih) ustvarjalcev arhivskega in dokumentarnega gradiva. Tako
je v citaciji 6lenov v arhivski zakonodaji ter raznih delovnih projektih
posameznih arhivov in Ministarstva za kulturo Republike Slovenije, ki se
izvajajo, zato da bi 6imprej sprejeli seznam listih ustvarjalcev javno-
pravnih oseb, ustanov itd., ki so zadolzene sodelovati ali so "podvrzene
kontroli" pristojnih arhivov. Ti morajo med drugim zagotavl.jati usposabl-
janje delavcev, ki delajo z dokumentarnim gradivom, kakor tudi skrebetl
za valorizacijo in kasneje predajo arhivskega gradiva v pristojne arhive.
Ob tem so posebej predpisane osnove pravilnega materialnega varovan-
ja dokumentarnega in arhivskega gradiva in 5e bi lahko na5tel nekatere
znadilnosti.
Uvajanje zakona o elektronskem poslovanju in elektronskem pod-
pisu je zato naletelo na dolodene tezave, predvsem v konlrontaciji s 6leni
ZAGA ter podzakonskih predpisov, predvsem v tistih, ki dolodajo obliko
dokumentov ali ki zahtevajo predloZitev originalov, izvirnikov, natan6no
podpisanih dokumenlov ipd.

129
 V slovenski arhivski teoriji in praksi smo izrazito dobro, morda tudi
predobro opredelili nekatere oblike in kategorije arhivskega gradiva, saj
za nekatere jasno zahtevamo, da jih je potrebno predati v hrambo v pris-
tojni arhiv v izvirniku. Posamezni dlen podzakonskih predpisov in dleni
ZAGA opredeljujejo moZnosti, da so ti izvirniki v obliki, ki je tudi kako dru-
ga6e zapisana kot pa smo na klasidnih medijih, imenujejo se "drugi
nedefinirani zapisi".
eetrti (4) dlen ZAGA opredeljuje namred obliko zaoisov. ne glede na
Iq ali so bile informacije zapisane oziroma ali so bili nosilci informacij
digitalni ali analogni. V arhive (?) jih je potrebno predajati skupaj z ra6u-
nalni5kimi obdelavami in programskimi opremami.
lzdelava podrobnej5e analize in komparativne primerjave enega
zakona z drugim bo za arhivske strokovnjake vsekakor potrebna.
Moja 2elja je samo opozoriti na nekatere novosti in na nekatera
podrodja, ki jih kaie v naslednjih letih na tak ali drugaden nadin prili2ati
ali delno izenaditi tako po vsebini kakor tudi po dikciji dlenov, opredeF
jenih v Zakonu o elektronskem poslovanju in elektronskem podpisu na
eni strani in v Zakonu o arhivskem gradivu in arhivih ter podzakonskim
predpisi na drugi strani.
Zakon o elektronskem poslovanju in elektronskem podpisu
(ZEPEP) v 2. 6lenu predpisuje in opisuje posamezne nove termine.
Skoda da niso bili 2e prej usklajeni ali vsaj pribli2ni tistim v Zakonu o
arhivskem gradivu in arhivih (ZAGA). V definiciji ZAGA je namred opre-
deljeno, kaije arhivsko in kajje dokumentarno gradivo. Ugotovili smo Ze,
da so lahko tudi "nedefinirani zapisi". V ZEPEP so to povsem enostavno
povedano "dolodeni podatki v elektronski obliki. ki so enostavno obliko-
vani ali shranjeni na elektronski na6in". Oblika zapisov informacij je
definirana z elektronskim sporo6ilom, sestavljenim iz niza podatkov, ki so
poslani ali sprejeti na elektronski nadin. To omogoda elektronsko izmen-
javo podatkov, predvsem pa aktualno poslovan.ie prek elektronske po$te.
Po 4. 6lenu ZAGA so dokumentarno gradivo spisi, listine,
posamezni dokumenti, uradne knjige, kartoteke, karte, nadrti itd. z
oblikami in iavno vero. Zato mi v arhivih nismo najbolj navdu5eni nad
definicijami o elektronskem podpisu, ker smo pad navajeni, da ima doku-
ment zaglavje, Stevilko, datum, zadevo in da je spodaj dopis podpisan,
da ima mesto pedata in 5e druge, skozi stoletja ohranjene elemente.
ZETEP pa uzakonja elektronski podpis, ki ga seveda omogoda
nova informaciiska tehnologija. Nare.ien je na osnovi niza podatkov v
elektronski obliki lako, da je ta podpis vsebovan. dodan ali logidno
oovezan z drugimi oodatki v elektronski obliki. Na dolo6enem mestu je

130
 Elektrcnsko poslovanie, elekronski poclpis in slovenska ahivska teoriia in praksa

opredeljen za1o, da omogoda preverjan.ie, prisotnost veseh teh podatkov

in na tak nadin identificira podpisnika.
V ZETEP je opredeljen tudi poslopek za varen elektronski oodois. V
ZETEP je opredeljen tako, da mora izpolnjevati naslednje zahteve:
Elektronski podpis mora biti iskljudno povezan s podpisnikom elek-
tronskega podpisa, kar je mogode zanesljivo ugoloviti le s strani podpis-
nika. Elektronski podpis je narejen s sredstvi za varno elektronsko pod-
pisovanje, ki so izklju6no pod podpisnikovim nadzorom. Elektronski pod-
pis je povezan s podatki, na katere se nana5a tako, da je opazna vsaka
kasnejsa sprememba teh podatkov a[ povezava z njimi.
Ko sem prej omenil datume, sem storil tudi zaradi tega, ker ga
predvideva elektronsko poslovanje.
Casovni iig ie elektronsko podpisano potrdilo overitelja, ko na eni
strani potrjuje originalno vsebino podatkov, na katere se nanasa dolo6en
dokument, na drugi strani pa navaja tudi podatke o 6asu.
Definiran je pojam oo5iljatelj elektronskega sporodila. To je oseba,
ki je sama poslala elektronsko sporodilo ali pa je bilo to sporo6ilo
poslano v njenem imenu ali je nastala v skladu z njeno voljo.
Tisti, ki posreduje elektronsko sporodilo, se ne Steje za posiljatelja
tovrstnega elektronskega sporodila. Tisti, ki informacijo posreduje samo
naprej, jo je v klasidnem pomenu, kopiral; npr. na elektronski po5ti je to
opredeljeno s "POSREDUJ" in je ta oseba v bistvu selektor - posrednik.
Naslovnik elektronskega sporodila je tista oseba, ki mu je posiljatelj
namenil elektronsko sporodilo.
Prejemnik elektronskega sporodila je oseba, ki je sprejela elektron-
sko sporodilo, posrednik se ne Steje za prejemnika, ki bi mu bilo namen-
jeno to hitro oshovno elektronsko spo106ilo.
Posrednik elektronskega sporodila je lahko tista mi5ljena oseba, ki
lahko za drugo osebo poSlje, sprejme ali shrani elektronsko sporodilo.
Posrednik elektronskega sporodila je tudi oseba, ki ponuja druge storitve
v zvezi z elektronskim spo106ilom.
Podpisnik elektronskega spordila je oseba, ki je sama ustvarila to
sporodilo ali je bilo to storjeno v imenu katere druge osebe, ki je narodi-
la sestavo lega elektronskega sporodila. Ta oseba ima na voljo 2e ust-
varjen (sestavljen) elektronski podpis.
Z vidika arhivske teorije in prakse je zanimiv termin informaciiski sis-
tem. Ta opredeljuje pri elektronskem poslovanju sisteme za oblikovanie.
po5ilianje in oreiemanje informacij. Posebej pomembno pa se mi zdi, da
predvideva tudi shranjevanie in sisteme za druge obdelave podatkoy ki
se bodo vsi izvajali v elektronski obliki.

131
 lzlu5dimo samo ugotovitev, da ZEPEP predvideva shranjevanje
podatkov v elektronski obliki, kar bi bilo v nadaljnjih postopkih informati-
zacije moZno razvijati v smeri dolgodobnega varovanja arhivskega gradi-
va na elektronskih medijih (arhiviranja) ter omogodanje neoviranega
dostopa do zapisanih in{ormacij tudi po daljiem 6asovnem obdobju. Rok
predaje arhivskega gradiva tudi na elektronskih medijih v pristojni arhiv
je 30 lel.
Podatki za elektronsko podpisovanje so po definiciji ZEPEP edin-
stveni podatki, ki so sestavljeni iz Sifer ali zasebnih Silrirnih kljudev.
Uporablja jih lahko samo podpisnik elektronskega poslovanja in so
izklju6no namenjeni oblikovanju oz. izoblikovanju ter vodenju elek-
tronskega podpisa.
Sredstva za izvajanje elektronskega podpisovanja so nastavljene,
sprejete in potrjene strojne programske opreme, ki jih podpisnik uporabl-
ja za oblikovanje tako imenovanega "svojega" elektronskega podpisa.
Sredstvo za varno elektronsko podpisovanje je organizirano tako,
da izpolnjuje zahteve iz 37. Clena ZEPEE v katerem so rapisana sredst-
va za varno elektronsko podpisovnje. Ta morajo z uporabo ustreznih
postopkov in infrastrukture zagotovliati naslednje pogoje:

. podatki za elektronsko podpisovanje morajo biti edinstveni in njihova

zaupnost zagotovljena;
. podatkov za elektronsko podpisovanje ni mogoae v razumnem dasu ali
z razumnimi sredstvi ugotoviti iz podatkov za preverjanje elektronskega
podpisa, eleklronski podpis pa je udinkovito zasditen pred poneverjan-
jem z uporabo trenutno dostopne tehnologije;
. podpisnik lahko zanesljivo varuje svoje podatke za eleklronsko pod-
pisovanje pred nepooblaSdenim dostopom;
. sredstvo za vafno elektronsko podpisovanje ne sme spremeniti pod-
pisanih podatkov ali preprediti prikaza podatkov podpisniku pred pod-
pisom;
. Vlada Republike Slovenije predpiie spodzakonskim predpisom
podrobnejsa merila za izpolnjevanje zahtev glede sredstev za varno
elektronsko podpisovanje iz tega 6lena.

Nadalle so po tem zakonu podatki za oreverjanie elektronskeoa

podpisa edinstveni podatki, podobni onim o elektronskem podpisovan-
ju, in sicer so to razne Sifre in1avni Sifrirni kljudi, ki se uporabljajo
izkl.judno za preverjanje eleklronskega podpisa.
Za prevetjanje elektronskega predpisa je po zakonu potrebno nas-

132
 Elehronsko poslovanje, elekrcnski padpis in slovenska ahivska leotiia in peksa

taviti programsko ali strojno opremo, ki se izkljudno uporablja le za pre-

verjanje elektronskega podpisa.
Oprema za elektronsko podpisovanje je v strojni ali programski
opremi oziroma v njunih specifidnih sestavinah, ki jih overitelj uporablja
za storitve v zvezi z elektronskim podpisovanjem ali ki se uporabljajo le
za oblikovanje in uporabljanje elektronskih podpisov.
Polrdilo. Potrdilo je po ZEPEP v elektronski obliki in je organizirano
tako, da povezuje podatke za preverjanje elektronskega podpisa z
dolodeno osebo, torej imetnikom potrdila, s dimer se potrjuje tudi n.iego-
va identileta.
Kvalificirano potrdilo pa ie Dotrdilo, ki izoolnruie zahteve iz 28. dlena
zakona. lz kvalificiranega potrdila mora biti ugotovljivo, in sicer po
postopku:

. Navedba, da gre za kvalificirano potrdilo.

. lme ali firma in driava stalnega prebivaliSda ali sede2a overitelja.
. lme oziroma psevdonim imetnika potrdila ali naziv oziroma psevdonim
inlormacijskega sistema z navedbo imetnika potrdila, pod katerega
nadzorom je, z obavezno navedbo, da gre za psevdonim.
. Dodatni podatki o imetniku potrdila, ki so predpisani za namen, za
katerega se bo potrodilo uporabl.ialo.
. Podatki za preverjanje elektronskega podpisa, ki ustrezalo podatkom
za elektronsko podpisovanje pod nadzorom imetnika potrdila.
. Zadetek in konec veljavnosti potrdila.
. Identifikacilska oznaka potrdila.
. Varen elektronski podpis overitelja, ki je potrdilo izdal.
. Morebitne omejitve v zvezi z uporabo potrdila.
. Morebitne omejitve lransakcijskih vrednosti, za katere se potrdllo lahko
tJPorablja.
. Ce ni drugade dogovorjeno, potrdilo ne sme vsebovati drugih
podalkov.

Kvalificirano potrdilo izda overitel.j, kar.le opredeljeno v dlenih 29 do

36, ki ga podrobno opredeljuje kvalificirano potrdilo.
Na koncu tega 6lena je opredeljen tudi termin overitelia, pri katerem
gre za fizidno ali pravno osebo, ki izdaja potrdila ali opravlja druge
storitve v zvezi z overiwami ali elektronskimi podpisi v celoti.
Za sodobno arhivsko teori.io in prakso sem za to predavanje izbral
samo 2. 6len ZEPEfl ker nas lahko opredeljene definicije najtesneje
poveZejo z arhivskim gradivom. NaSa prepri6anja, da bomo hranili

133
arhivsko gradivo samo na originalnem mediju, to je na papirju, se s tem
spreminjajo, ker nam 12. in 13. 6len ZEPEP-a lasno sporo6ata, do so
dolodeni dokumenti, zapisi ali podalki v pisni obliki enakovredni elek-
tronski obliki. Vendar sta 12. in 13. dlen pomembna za arhivsko teorijo in
prakso. 12. dlen podrobno opredeljuje podatke v elektronski obliki ned-
vomno.
Kadar zakon ali drug predpis doloda, da se dolodeni dokumenti,
zapisi ali podatki hranijo, se lahko hranijo tudi v elektronski obliki,

. Ce so podatki, vsebovani v elektronskem dokumentu ali zapisu,

dosegljivi in primerni za kasnej5o uporabo,
. Ce so podatki shranjeni v obliki, v kateri so bili oblikovani, poslani ali
prejeti, ali v kak5ni drugi obliki, ki verodostojno predstavlja oblikovane,
poslane ali prejete podatke,
. Ce je iz shranjenega elektronskega sporodila mogode ugotoviti, od kod
izvira, komu je bilo poslano ter das in kraj njegovega po5iljanja ali pre-
i9ma,
. Ce uporabljena tehnologija in postopki v zadostni meri onemogodajo
spremembo ali izbris podatkov ki ju ne bi bilo mogo6e enostavno ugo-
toviti, oziroma obstaja zanesljivo jamstvo glede nespremenljivosti
sporodila.
. Obveznosti hrambe dokumentov, zapisov ali podatkov iz prejsnjega
odstavka se ne nana5ajo na podatke, katerih edini namen je omogodi-
ti, da bo elektronsko sporodilo poslano ali prejeto (komunikacijski
podalki).
. Kadar zakon ali drug predpis doloda, da se dolodeni podatki predlo2ijo
ali shranijo v izvirni obliki, se steje, da je elektronska oblika sporo6ila
ustrezna, 6e ustreza pogojem iz prvega odstavka tega dlena.
. Dolo6be tega 6lena ne veljajo za podatke, za kalerc ta zakon doloda
stro2je ali posebne pogoje hrambe.

13. 6len pa je dolodil, da je nekatero gradivo kljub temu potrebno

ohraniti v originalu, v na5ih primerih v "pisni obliki". Odprto ostaja
vprasanje, ali so vsi naiteti dokumenti opredeljeni kot arhivsko gradivo,
vendar je prav, da dokumentacijo navedem v tem prispevku. V pisni oblik
je po ZETEP potrebno hraniti.

. Pravne posle, s katerimi se prenasa lastninska pravica na nepremidni-

ni ali s katerimi se ustanavlja druga stvarna pravica na nepremi6nini,
. Oporo6ne posle,

134
 Elektrcnsko poslovank, elektrcnski podpis in slovenska ahivst teoriia in paksa

. Pogodbe o urejanju premoZenjskih razmerij med zakoncema,

. Pogodbe o razpolagan.iu s premoienjem oseb, ki jim je odvzeta
poslovna sposobnost,
. Pogodbe o izroditvi in razdelitvi premoZenja za Ziv1enja,
. Pogodbe o dosmrtnem preiivljanju in sporazume o odpovedi neuve-
denemu dedovanju,
. Darilne obljube in darilne pogodbe za primer smrti,
. Kupne pogodbe s pridrzkom lastninske pravice,
. Druge pravne posle, za katere zakon dolo6a, do morajo bili sklenjeni v
obliki notarskega zapisa.

Naj kondam z iasno opredeljenim 6. dlenom ZEPEP: "Podatkom v

elektronski obliki se ne sme odre6i veljavnosti ali dokazne vrednosti
samo zato. ker so v elektronski obliki".

'1 Uradni list RS, 5t. 572000.

2 Zakon o arhivskem gradivu in arhivih, Ur. list Republike Slovenije, St. 20197.
3 Podzakonski predpisiso objavljeniv Ur. listu Republike Slovenije, St. 59/99.

SUMMARY

ELECTRONIC MANAGEMENI ELECTRONIC

SIGNATUBE AND SLOVENIAN ARCHIVAL THEORY AND PRACTICE

ln archival theory and practice some changes were made bu intro-

duction of new information carriers. Also all society came to new degree
of information, therefore new information views have to be accepted in
new law on electronic management and electronic signature, when with
law will be regulated the informatization of Slovenian soclety.
the employees in the archives are conscious f the changes of new
information te chnology, which brings unbelievable possibilitis to the
business, where the boundaries of production are greater and make pos-
sible to new customer. The law on electronic management was admitted
because of legislation of "safety environmenl" for checking lhe data that
are saved in electronic shaped information carriers. At comparind of that

135
law to the law on archives is obviously dear that the electronic manage-
menl and the introduclion of new technologies will be rapidly changed
and will be accepted in socioal, cultural and ecnonomic lifte oI
Slovenians.
lntrqduction of the law on electronic managing came across wilh
the troubles according to the law on archives, especially lhe forms of the
documents to the submission of originals. The comparison of tolh lawes
is the task of archival professionals in the future.
Some olher electronic news are brougth fonward, which will be in
next years put near and partially equlize according to content and to dic-
tion of the articles. New terminoloqu should be defined in the law on
archives. Some other expressions are defined, like time stamp, the
sender of eleclronic message, information system, preserving of data,
checking of electronic signature and the confirmation.
For contemporary archival theory and practice was selecled only
the article 2, because the definitions should link us to archives. The orig-
inal is not only in medium as it is known, bujt the eleclronic cnes are
equal. The valuation of electronic media is the same as in dassical media.

ZAKLJUCAK
ELEKTRONSKI MENADZMENT, ELEKTRONSKI POTPIS I
SLOVENSKA ARHIVSKA TEORIJA I PRAKSA

U arhivisti6koj teoriji i praksi desile su se odredene promjene

uvodenjem novih nosioca informacija. Takode, druStvo je doslo do novo-
ga stepena (kvaliteta) informacija, tako da su li novi informacijski stavovi
prihva6eni u novome zakonu o eleklronskome menadZmentu i elektron-
skome potpisu, kojim se regulira informatiziranje slovenadkoga drustva.
Zaposleni u arhivima svjesni su promjena u novoj informacijskoj
tehnologiji, koja donosi nevjerovatne mogu6nosti za poslovanje, u kojem
su informacije o proizvodnji ve6e i pristupadnije novom kupcu. Usvojen
je Zakon o elektronskom menad2mentu zbog legislative "sigurnog
okruZenja" za provjeru podataka koji se saduvaju u elektronski obliko-
vanim nosiocima informacija. Porede6i laj Zakon sa zakonom o arhiva-
ma odigledno je da 6e se elektronski menad2ment i uvodenje novih
tehnologija brzo promijeniti ibiti prihva6eni u dru5tvenome, kulturnome
i ekonomskome 2ivotu Slovenaca.

136
 Etektrcnsko poslavanie, elekronski podpis in sbvenska arhivska teorija in paksa

Uvodenje Zakona o elektronskom upravljanju je naiSlo na tesko6e

u odnosu na Odredbe zakona o arhivima, posebno prema oblicima
dokumenata za podnosenje originala. poredenje ovih zakona je buduii
zadatak arhivskih profesionalaca.
Pojavila se druga elektronska terminologija, koja 6e nam u sli_
jededih nekoliko godina biti priblizena idjelomidno ujednadena prema
sadriaju i dikciji 6lanova. Nova terminologi.ia trebala bi se definirati u
zakonu o arhivima. Neki drugi izrazi su uvedeni, kao Sto je vremenska
marka (Stambilj), po5iljalac elektronske poruke, informacijski sistem,
6uvanje podataka, prov.jera elektronskoga potpisa i njegova polvrda.
Za savremenu arhivistidku teoriju i praksu posebno je znadajan
dlan 2, dije nas odredbe povezuju sa arhivama. Ne postoji samo original
na klasidnom mediju, kako nam je to poznato, ve6 su na ovom planu i
elektronski mediji izjednadeni. Vrednovanje elektronskih medija je isto
kao i kod klasidnih medija.

137
 zA? rs lr rK
sastavlien kod kolarskog vakulskog nearif povierenstva u D. Tuzli dne :?'?y'? . lg/

PREDilIET
ie konatna iavna drarba za pod zakup izdania
. pripadaju0ifi vakilftr
u D. Tuzli na vrijenre od

PBISUTT{ I:
potpisani:
od strane povierenstva
Predsiedoll r,

Ahmed beg Sloaie

Seftlja ef. Oluhid
f,ffiu
Jekubega HadzlbegtG
Galibaga Clllmkovtc
Hasanage Had2i PaSId
Vehld cf" Smallelendlt

Uslijed tvd oro;S?? $d vakul na danasn,e

odiste pristupaju:

'.,fr-h.Vrr'm'"*; drl ,(

/)air: tl rr 14.
Posto ie kod orazu" reteri 4"3-rF 024; z kao naj-
zakupnik ostao, povierenstvo isome na#den.< vakil )4/
j;l: godisniu zakuprinu od 6 X .- h uz po
propise zakrrpri ugovor na vrijcme od
fuc god,. iznajmlluie"

) r/"ya42
dry;;

Dokumenat iz fonda Kotarsko-vakufsko-maerifskog pouierenstva u

Donjoj Tuzli (Historijski arhiv Tuzla)
PRIKAZI I
OCJENE
 Samija SARIC*

GLASNIK ARHIVA 1 DRUSWA ARHIVSKIH RADNIKA

BOSNE I HERCEGOVTNE, br. Xnry/l998-99,
Sarajevo,2000. godine

Casopis "Glasnik arhiva i Dru5tva arhivskih radnika Bosne i

Hercegovine" u izdanju arhiva i Druitva arhivskih radnika Bosne i
Hercegovine, izlazio je jedanput godisnje. Medutim, u posljednje vrijeme,
tadnije u posljednih osam godina izlaii u dvobroju (od i'992. do 1998.
godine br.32, 33,34 i35.). postjedni 35. broj, koji je izasao u 2000. godi_
ni, slUedi koncepciju poznatu ditateljskoj puOti"i. irrem" prijainjoj siruk_
turi sistematiziran je u 6 poglavlja na ukupno 2g7 strana. poglavlja su:
. Arhivislika i arhivska sluZba;
. itanci;
. Grada;
. Prikazi iocjene;
. lz drustva i
. lnventari.

U posljednja detiri dvobroja u izdanjima ovoga dasopisa vise pros-

tora je posvedeno aktualnim pitanjima, pitanjima dosiupnosti gradi
nakon devastiranja smjestajnog arhivskog prostora i arhivske grade,
a uz
sve to date su i tradicionalne teme o obrazovaniu arhivisG, utjecaju
savremene informaciiske tehnologije na arhivsku slu2bu, arhivsko
zakon_
odavstvo i.dr. lz tih razloga dasopis privladi painju arhivskih i drugih
nadnih i kulturnih radnika.
broju 35/1998-99. godina objavljeni su tekstovi sa drugog itre6eg
...U
poslijeratnoga savjetovanja arhivskih radnika Bosne i Hercegovine
u
Jablanici i Biha6u.
Prvo poglavlje Arhivistika i arhivska sluiba je najobimnije
i 6ini
osnovu dasopisa gdje se daju..6lanci sa arhivistidkih sklpova i
uop6e
strudni radovi iz oblasti arhivistike i historije.Tu je objavljeno ukupno
23
referata, kroz koja je dato niz znadajnih informacija' o aktualnim prob-
lemima u arhivislici i arhivskoj sluZbi.
* SamUa Saric, arhivski
savjetnik, Arhiv Federacije BiH (u penzjji)

141
 Autori referata su dugogodi5nji strudni radnici Arhiva Bosne i
Hercegovine, Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine' lstoriiskog arhiva
Sarajevo, Historijskog arhiva Tuzla, Arhiva USK-a Biha6, Arhiva
Hercegovine Mostar, Arhiva Republike Srpske Banja Luka, Pokrajinskog
arhiva Maribor iz Slovenije, te prilozi strudnih radnika srodnih ustanova'
Poglavlje Arhivistika i arhivska sluiba na po6etku je predstavljeno
referatom "Problematika poratne zastite grade i registraturnoga mateli-
iala u arhivima i registraturama Federacije Bosne i Hercegovine", autori-
ca Amire Sehovic i Seade Had2imehmedagi6. Uz osvrt da su 6esti ratovi
na ovim prostorima uzrokovali pustosenje i uni5tavan.ie kulturno-histori-
jskih dobara, posebno arhivske grade, naglaSeno je da zbog toga danas
iaspola2emo sa vrlo oskudnim podacima o pro5losti pojedinih naiih kra-
jeva. Posebno su istaknute posljedice posljednjeg rata u Bosni i
'Hercegovini na sve vaine
.ier je agresorsko d.ielovanje bilo usmjereno
objekte u t<o1ima ie bilo smiesteno pokretno dobro svih vrsta, pa i
arhivske grade. U referatu se govori o novome administrativno- teritori-
i
jalnom ustrojstvu Bosne Hercegovine problemima u vezi sa
i
nadle2no56u arhiva i nadle2nostima slu2bi zaitite arhiva u Federaciji
i
Bosne Hercegovine, rekonstrukciji arhivske grade, registraturnom
materijalu i arhivskoj gradi na terenu i u arhivima. U referatu je dato pros-
loru i za arhivsku gradu ko.ia nasta.ie van granica Bosne i Hercegovine,
kao i za gradu koja nastaje radom medunarodnih humanitarnih organi-
zacija i stranih predstavnistava u Bosni i Hercegovini.

Referat dr. Azema KoZara "Neke osobenosti u postdeilonskom pro-

cesu tranzicije arhivske djelatnosti Bosne i
Hercegovine" iznosi
posljedice i piobleme koji su nakon De.[ona imali odra"a i na arhivsku
djelitnost u Bosni i Hercegovini. Posebno su te posljedice imale odraza
na pitanje posto,anja funkcije Arhiva Bosne i Hercegovine, kao centralne
drZavne'ar'hivske institucije, te nefunkcioniranje predratne a neuspostavl-
janje nove arhivske mre2e, sporom pristupanju saniran.ia posljedica rata,
dono5enja arhivskih propisa, koji nisu bili u interesu sigurnosti arhivske
grade, kao predmeta rada arhivske djelatnosti itd'
" 6r" ova pitanja koja tretira referat dr. Azema Kolata temeljna su i
ona se postavilaju nakon zavrsetka rata. U pojedinim dijelovima referata
dat je osvrt na aihivsku mreZu, arhivske propise, azimut mogu6ih rjesen-
ja i dublje se analiziraju ove posliedice.
-
Poied ova dva referata prezentirano ie viSe referata vezanih za stan-
.ie iprobleme za5tite registraturne grade u Bosni i Hercegovini ivan
'Bosne
i Hercegovine; iskustva pojedinih arhiva na radu u registraturi;

142
 Glasnik arhiva i Dru{tva ahivskih Ednika Bosne i

transformacija vlasni5tva nakon 194S. godine; promjene vlasnistva u fon-

dovima pojedinih arhiva, itd.
Referati na ovu tematiku prezentirani na dva poslijeratna savieto-
vanja su interesantni, jer upravo govore o stanju arhivske grade u arhivi_
ma za vrijeme i nakon ratnih .azarunja.
U referatu "Za5tita registraturne grade imalaca istvaralaca koji su
prestali sa radom" Saboti6 lzet opsirno razlaZe ovu temu i govori o
posljedicama koje je donio rat na stanje arhivske grade u ustanovama
koje su prestale sa radom. Na ovaj referat se nadovezuje referat
Brbutovi6 Nijaza, koji govori o "lskustvima Arhiva Tuzle u radu sa novim
registraturama", zatim referat "O statusu ratne produkcije registralurne
grade", autorice Mehdin Reske iz Biha6a.
Mina Kujovi6 iznosi podatke o gradi nastaloj van Bosne i
Hercegovine; referat nosi naslov "Hegistraturna grada o Bosni
Hercegovini nastala van granica Bosne i Hercegovine,,.
Vrlo interesantna i aktualna tema je iznijeta u referatu ,,Registraturna
grada o imovinskim odnosima", 6iji je autor Muhamed Musa, kao i refer-
at "Osvrt na arhivsku gradu radnih organizacija vezanih za ostvarenje
prava na odlazak u mirovinu", istoga autora, zatim, relerat DuSka Vriine
"Problemi i rezultati za5tite arhivske grade u Republici Srpskoj u periodu
od 1998 db 2000 godine".

Majda Anders, stru6ni arhivski radnik iz Maribora prezentirala .ie

gradu koja se odnosi na temu: 'Arhivski materijal o radu takozvane izb-
jeglidke Skole Maribor u Pokrajinskom arhivu Maribol .

Nekoliko referata posve6eno je temi transformacije vlasnistva u fon-

dovima. lz te oblasti imamo referate:
. Mina Ku.jovi6: "Transformacija vlasnistva nakon 1945. godine u fon-
dovima Arhiva Bosne i Hercegovine";
. Nermana Hodii6 iE5efa Begovi6: "Transformacija vlasnistva nakon
1945. godine u fondovima Historijskog arhiva Tuzla,,;
. Marija Div6i6: "Dokumentacija o transformaciji vlasnistva nakon 1945.
godine u lstorijskom arhivu S:rajevo",
. Jasmin Brankovi6 i mr. Edin Celebi6: "Grada o promjenama vlasnistva
u londovima Arhiva Hercegovine";
. Reska Mehidin: "Grada o promjenama vlasnistva u fondovima USK-a,,;
. Du5ko Vr2ina : 'Arhivska grada o promjenama vlasnistva u fondovima
Arhiva Republike Srpske".

143
Samiia Sa 6

Znatajan je i aktualan rad Hasanovi6 Suvade: "Komisija za

nacionalizaciju pri lzvr5nom vijeiu Narodne Republike Bosne i
Hercegovine 1 959-1 963- godine".

U Glasniku su svoje mjesto na6li i ovi radovi:

. Mustala Begic: "Katastar i kartograiija Bosne i Hercegovine";
. Osman Alli6: "Prolil kantonalnog arhiva";
. Dr. Azem Ko2ar: 'Arhivski kadrovi";
. lzet Saboti6 : "Vanjska sluiba kantonalnog arhiva";
. lsmet Semi6 : "Preuzimanje grade u arhive na savremenim medijima"
i
. Matko Kovadevi6 : "Obnova arhivske sluzbe Bosne i Hercegovine".
U poglavlju ilanci objavljen je rad Nijazije Maslak: "Revizija dodi-
jeljene ispa5e dobrovoljcima u Biha6kome kraju 1925-1926. godine".
Poglavlje Graala donosi dlanak Matka Kovadevi6a, "Public Record
Office Ujedinjenog Kraljevstva", u kome autor iznosi svoja zapazania
nakon posjete najve6em arhivu U.jedinjenog Kraljevstva.
Prilozi ociene donose prikaze vi5e knjiga i 6asopisa: Esad
i
Kurtovid: "Topograiija srednjovjekovne Bosne Huma" i - u: "Mirko
Markovic, Descriptio Bosnae Hercegovine /Bosna i Hercegovina na
starim zemljovidima/", AGM, Zagreb, 1998. godina.
Dva prikaza daje Mina Kujovi6: " Prilozi", 6asopis lnstituta za istori-
ju, Sarajevo, 1999, br.28, slr.317. iHusnija Kamberovi6: "Prema moder-
nom drustvu, Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953. godine", Te5anj,
2000, str. 214.
Seada Had2imehmedagic u ovome broju Glasnika daje prikaz dva
broja dasopisa 'Arhivska praksa" ito za broj 1-1998. iza broj 2-1999.
godinu.
U rubrici lz druStva posebno bih izdvo.iila izvjeStaj kolegice Senade
Kulenovi6, koje naZalost vise nema medu nama, a to je "Upoznavanje sa
radom na laminaciji i konzervacije arhivske grade u Hrvatskoj i Sloveniji",
koja je boravila na praksi u arhivima Hrvatske i Slovenije, kao i izvjestaj
Matka Kovadeviia: "Projekat- Revitalizacija arhiva u Bosni i Hercegovini"
u kome se govori o statusnim pitanjima izakonskoj regulativi, smjesta-
jnom i radnom prostoru, opremi idrugom, kao io edukaci.ji kadrova.
U petome poglavlju lz drustva Stampan je "lzvje$taj o radu Drustva
arhivskih radnika Bosne i Hercegovine od 1996. do 1998. godine",
"Program rada Drustva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine u periodu
od 1998. do 2000. godine", kao i"Zapisnici sa Drugoga poslijeratnog
savjetovanja arhivskih radnika Bosne i Hercegovine (30. i 31. oktobar

144
 Glasnik arhiva i DruStva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, br )W11998-99, Sarajevo, 2000. godine

1998. god.) u Jablanici" i "Tre6eg poslijeratnog savjetovanja arhivskih

radnika Bosne i Hercegovine (Bihac, 24.i25. juna 1999.9.) ".
U lnventarima je objavljen "Sumarno-analitidki inventar: Sreski nar-
odni odbor Velika Kladu5a 1946- 1958. godina", autora Reske Mehidin.

uox s30.t5

'@bAs[$[K
ARHIVA I DRUSTVA AR]IIVSKIH
RADNIKA BOSNE I HERGEGOVINE
xxxv/{998-99.

lz ovoga pregleda moZe se konstatirati da je u Glasniku tretirana

savremena problematika svih arhiva u Bosni i Hercegovini, te se sa sig-
urno56u moZe re6i da je ovaj dvobroj Glasnika zbog problematike koju je
iznio veoma interesantan kako za arhivske radnike tako i za Siru javnost.
Zasluga za njegovo izlaienje pripada Predsjedni5tvu Dru5tva i Redakciji
dasopisa, arhivima sufinansijerima te autorima tekstova.
Na kraju Glasnika ln memoriam datisu nekroloziza umrle arhivske
radnike dr. Bo2idara Bo2u Mad2ara, Senadu Kulenovi6 Antu i
Marjanovi6a.

145
Mina KUJOVI6*

PRILOZI INSTITUTA ZA ISTORIJU SARAJEVO,

br.30, Sarajevo,2001.

Historijski dasopis PRILOZI za duie od 6etiri decenije izlaZenja (prvi

broj pojavio se 1959. godine) nametnuo se kao nezaobilazna histori-
i
ogralska publikacija u Bosni Hercegovini na dijim stranicama su
redovno objavljivali skoro svi afirmirani doma6i istrani historidari, ali i
mladi koji su preko ovoga 6asopisa sticali svoju afirmaciju. lzdavad
PRILOGA je lnstitul za istoriju Sarajevo (bivSi lnstitut za historiju rad-
nidkoga pokreta), koji je sigurno najznadajnija historiografska instituci.ia
u Bosni i Hercegovini. Casopis i u svome novom broju (30), u ve6 ustal-
jenim rubrikama (Clanci i prilozi, Prikazi, Osvrti, Promocije i Bibliografije),
donosi rezultate naudnoistrazivadkoga rada historidara iz svih oblasti
naie historije.
Uvodni prilog u rubrici Clanci i prilozi je rad pod nazivom RAZUMI-
JEVANJE SADASNJOSTI KROZ PROSLOST, autorice Vesne A5deri6-
MuSeta, koja na interesantan na6in razmatra ulogu izna6aj historije, his-
toridara te proudavanje i pisanje historije. Za moto svoga priloga autori-
ca je uzela redenicu Marka Bloha: "Nerazumijevanje sada5njosti nemi-
novno se rada iz neznanja pro5losti." Kakva je uloga historije kao nauke
i historidara u obja5njavanju sadainjosti kroz pro5lost saop6eno je kroz
citiranje stavova i mi5lienja nekoliko poznatih svjetskih idoma6ih his-
tori6ara. Autorica zaklju6uje da je uloga historije i histori6ara izuzetno
vaZna jer nam znanje o pro5losti pomaZe da shvatimo sada5njost, a
mo2e biti i udenje o budu6nosti .ler je historija uditeljica :ivota.
Enver lmamovi6 u prilogu O ELEMENTIMA POLITICKOG ORGA-
NIZIRANJA ILIRSKIH ZAJEDNICA razmatra politi6ko organiziranje i
drustveno uredenje ilirskih zajednica. Zbog nedostatka izvorne grade
ova je tema relativno slabo obradena u historijskoj literaturi. Postoje6a
grada uglavnom se odnosi na sporadidne vijesti gr6kih histori6ara koje
istraZiva6ima ne nude mnogo. Autor naglaiava da najvise podataka o
ovoj temi pruzaju epigrafija sa numizmatikom, a u odredenoj mjeri iarhe-
oloiki spomenici. lz ove izvorne grade da se zakljuditi da su se prve poli-
tidke organizacije kod llira pojavile na jugu njihovog prostora, otprilike na

"Mina Kujovi6, arhivski savjetnik, Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo

146
 Ptilozt lnstituta za istotiju Sarajevo, br 30, Satajevo, 20A1

podrudju danaSnje Makedonije, crnogorskog primorja iAlbanije zbog

blizine gr6kog svijeta inlihovog uticaja. U izvornoj se gradi spominje
nekoliko zajednica, diji je dru5tveno-politidki razvoj doveo do uspostavl-
janja driave. Medu takvim je bila kraljevina Enhelejaca, Taulanata,
Peonaca, Dardanaca i Ardijejaca. Vijek njihovoga nastanka i egzistencija
veie se za prvi milenij pr. ne. e. . Autor posebno opisuje dru5lveni stu-
panj politidkog organizovanja svake pomenute kraljevine, te podru6je
koje su nasel.iavali njeni stanovnici, kao i stupanj ekonomskoga razvoja.
TRIPLEX CONFINIUM Medunarodni istraZivadki projekt: citjevi, pris-
tupi, metode. Pisac 6lanka, Drago Roksandi6, obja5njava osnovne ciljeve
medunarodnog istraZivadkog projekla Triplex confinium, koji su 1997.
godine zajedni6ki utemeljili Zavod za hrvatsku povijest Odsjeka za povi-
jest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Abteilung tur Sudosteuropaische
Geschichte sa SveudiliSta u Gracu (Austrija) kao multimedijalni, interdis-
ciplinarni i intergeneracijski projekt. Triplex confinium je inade tradici.lski
naziv za zajednidko granidno podrudje Habsbur5ke monarhije, Mletadke
republike i Osmanskog carstva od 16. do 18. stolje6a, medunarodnim
ugovorom prvi put razgranideno 1699. godine.
Alirmirani historidar bosanskohercegovadkih gradova llijas
Hadzibegovi6 u ovom broJu PRILOGA analizira 140 godina historije
grada Jajca i njegove okoline. U srediStu razumijevanja njegovog rada
I
pod nazivom KONFESIONALNA NACTONALNA STRUKTURA
STANOVNISTVA U KOTARU I GRADU JAJCU OD 1851. dO 1991.
GODINE jeste statistidki materijal koji zapodinje popisom iz 1AS1lS2 pa
sve do 1991. godine. Nakon uvoda o popisima stanovnistva iteritorijal-
nim promjenama jaja6kog kotara (op6ine) u radu se ni2u tabele iz kojih
se mogu pratiti podaci o ukupnom broju stanovnika te n.iihovoj nacional-
noj i konfesionalnoj strukturi. lz priloienih tabela vide se demografske
promjene stanovni5tva iposebno interesantna dinjenica da su se na
ovom podrudju vrijednosti o vjeri i naciji kod svih kategorija od prvog do
posl.iednjeg popisa sve vise priblizavale. Autor istide da u kotaru (gradu)
Jajcu, kao iu Bosni i Hercegovini, dominiraju tri konfesije: katolidka,
islamska i pravoslavna i tri etnidko-nacionalne zajednice: hrvatska, boin-
jadka (muslimanska) isrpska. One stalno dine iznad 95% ukupnog
stanovniStva.
Muhadiirske sudbine na ovim nasim "ukletim" prostorima stalno su
prisutne u svim vremenima. O jednoj takvoj sudbini govori i Galib Sljivo
u svom prilogu NASELJAVANJE MUSLTMANSKTH PROGNANTKA
(MUHAD2|RA) tZ KNE2EV|NE SRBTJE U ZVORN|CK| KAJMAKAMLUK
1863. GODINE. Problemi o kojima govori autor ovog 6lanka, preselja-

147
vanje ljudi iz Srbije u Bosnu, nazalost, tako su nam bliski. Godine 1861.
Srbija je uspjela da se sa Visokom Portom dogovori o tome da musli-
mansko stanovniStvo koje je boravilo po gradovima u Srbiji napusti svoje
domove. Porota je odlu6ila da ove "sultanove musafire", kako su ih naz-
vali, naseli u Bosanskom e.jaletu u zvornidkom kraju. Obrazovane su dvije
komisije, osmanska i srpska, da procijene vrijednost njihovih nepokret-
nih imanja koju je Srbija trebala da isplati Turskoj. Od polovine 1862.
godine muhadiiri su podeli neorganizirano i u ve6im grupama da prelaze
preko Drine u Bosnu. U 6lanku su detaljno opisani problemi u vezi sa
smjeslajem muhad2ira u zvornidki krai, procjeni n.iihove imovine,
podizanju naselja za muhadiire, njihovome nezadovoljstvu sa smje5ta-
jem idr. Navedeni su i izvje6taji i engleskoga iaustri.jskoga konzula o ovoj
problematici, kao i tabelarni pregled iseljenoga, odnosno useljenoga
muslimanskog stanovniStva.
Ladislav Hladky autor je priloga TG. MASARYK i BOSNA I HEBCE-
GOVINA (Prilog historiji bosansko-de5kih odnosa). U 6lanku je dat his-
torijat najvazni.,ih kontakata izmedu T.G Masaryka sa Bosnom i
Hercegovinom ukomponiranih sa njegovim odnosom prema Jugoslaviji.
Studija je uradena na temelju dobro saduvane arhivske grade i novinskih
dlanaka. Autor posebno opisuje tri perioda tokom kojih je Masaryk inten-
zivno kontaktirao sa Bosnom i Hercegovinom. Prvi period je od 1892. do
1893. godine, kada se kao dlan parlamenta u 6e5koj vladi Masaryk u svo-
jim govorima posebno fokusira na bosanske probleme. Drugi period je
od 1908. do 1914: Masaryk kritizira nadin na koji je Bosna i Hercegovina
anketirana i poziva austrougarsku vladu da rijeii socijalne probleme u
Bosni iHercegovini. ltre6i, ratni period, u kojem su novinari irazne kul-
turne institucije u Bosni i Hercegovini Masaryka predstavljali kao simbol
prijateljskih odnosa izmedu dvije zemlje. Autor posebno naglaSava 6in-
jenicu da ie Masaryk bio popularan u Bosni i Hercegovini kod svih, bez
obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost.

ZNAEAJNA OBILJEZJA PRIVREDNE I SOCIJALNE STRUKTURE U

BOSNI I HERCEGOVINI 1931-1941. je naslov dlanka autora Ahmeda
Hadzirovi6a. Autor u ovome dlanku ukratko dotide mnoge krupne prob-
leme privredne i socijalne historije u desetogodisnlem periodu. Autor se
osvr6e na strukturu stanovniStva, strukturu zaposlenih, priraSlaju
stanovnistva i zaposlenih, neprosvije6enosti mladoga narastaja, Zivof
nom vijeku bosanskohercegovadkog stanovniStva, strukturi prema zani-
manju, siromaitvu, primitivizmu, zdravstvenim i higijenskim prilikama,
i
polioprivrednoj proizvodnji poloiaju seljaka, kreditnim prilikama,

148
 Prilozi lnslluta za istotiju Sanjevo, br. 30, Sarujevo, 2001.

agrarnoj politici, razvoju industriJe, isve to, u odnosu na Jugoslaviju.

Svaka od pomenutih tema mogla bi biti zasebna studija. Privredni razvoj
u Bosni i Hercegovini u ovome periodu, kao uostalom iu cijeloj
Jugoslaviji, imao je nekoliko etapa u kojima se osje6ao napredak i pros-
perrtet i isto tako nekoliko kriznih perioda. Svaka od ovih elapa ukratko
je opisana uz mnogo brojdanih pokazatelja.
Safet Band2ovi6 u radu pod nazivom KONCEPCIJE SRPSKOG
KULTURNOG KLUBA O PREUREDENJU JUGOSLAVIJE (1937-1941)
govori o temi koja je i danas izuzetno aktulna. Srpski kulturni klub (SKK)
osnovan je radi odbrane "ugroienih interesa srpskog naroda" u vrijeme
ostrih stranadkih borbi i nacionalnih trvenja u predvederje Drugoga svjet-
skog rata. Glavni cil.j SKK bio je preuredenje Jugoslavije u kojoj bi Srbi
imali jo5 dominantniju ulogu. Prema J. Marjanovi6u SKK manje je brinuo
o neovisnosti Jugoslavije injenoj teritorijalnoj ugrozenosti od agresije
njenih susjednih fasistidkih drzava, a mnogo vise o velikosrpskim pre-
tenzijama srpskih gra(lanskih krugova. Radi ostvaren.ia svojih program-
skih ciljeva SKK intenzivno je radio po mjestima sa nacionalno izmi-
jeSanim stanovni5tvom, posebno u Bosni i Hercegovini, Sand2aku i
Kosovu, osnivaju6i svoje odbore i pododbore, nastoje6i da se oni
pretvore u stozer okupljanja Srba oko velikosrskoga programa.
Djelatnost SKK u Bosni i Hercegovini dosla je narodito do izraZaja nakon
sporazuma Cvetkovi6-Ma6ek, zbog pitanja kome 6e pripasti Bosna i

Hercegovina. Bavnogorski detnidki pokret Dra2e Mihajlovica kao prak-

tidni izraz velikosrpskih programskih ambicija u velikoj mjeri oslanja se
na ideje i platformu SKK. Autor govori io politidkim zbivanjima u
Jugoslaviji, stranadkoj borbi za prevlast sa posebnim osvrtom na 6in-
jenice kako se sve to reflektiralo na prilike u Bosni i Hercegovini, a narodi-
to na poloZaj njenih Muslimana - Bo5njaka.
Prilog D2evada Juzba5i6a: NEKOLTKO NAPOMENA O ETNteKOM
RAZVITKU U BOSNI I HERCEGOVINI je izlaganje koje je podnio na
petom zasijedanju Komisije za istoriju jugoistodne Evrope Fondacije pro
Oriente posve6eno lemi "Mesijanizam i etnocentrizam na Balkanu", koje
je odrZano 4.12. 2000. godine u Bedu. U svome radu autor, izmedu osta-
log, izdvaja dinjenicu da je srednjovjekovna Bosna bila jedina balkanska
politi6ko-dr2avna regija sa tri hriSianske konfesi.ie: katolidkom, bogumil-
skom i pravoslavnom. Ove tri konfesije nisu mogle igrati ulogu jedin-
stvene ideoloske snage koja bi se uvrstila u dr2avnotvorne faktore. Autor
se posebno bavi, medu historidarima uvijek aktualnom temom, prob-
lematikom masovne islamizacije u Bosni, a djelimidno i u Albaniji. prema
njegovom misljenlu masovna islamizacija u Bosni i Albaniji posljedica je

149
unutra5njih prilika u ovim regijama, kao i politidko-strate5kih potreba
osmanske drzave. Zajednidko iza Bosnu i za Albani.ju je da su se obje
i
geopoliti6ki kulturno nalazile na rubovima pravoslavnoga svijeta
Balkana i Sredozemlja. Bosna je, uz to, na svojoj sjevernoj strani bila
podrudje prelaza prema katolidkom svijetu kontinentalne Evrope.
Autorica tazmalra sve dinjenice koje su dovele do ovoga procesa i do
toga da je u Bosni izblijedilo sje6anje na srednjovjekovno kraljevstvo, a
kao razlog navodi i 6este migracije stanovni5tva. U radu su ukratko nave-
dene i osnovne odrednice koie su u 19. stolje6u dovele do formiranja
nacija. Nacionalni razvitak u Bosni i Hercegovini, prema Juzba5i6u,
i
karakterizira neravnomjernost nedovr5enost kod pojedinih dijelova
stanovnistva. Posebna specifi6nost tog razvitka bila je vjerska pod.lela i
vjerska pripadnost koja je vremenom determinirala i nacionalnu pripad-
nosl.

Matko Kovadevi6 u prilogu STRADANJE U RATU - NASTAVAK U

MIRU analizira ratnu i poratnu problematiku arhivske djelatnosti u Bosni
i Hercegovini sa posebnim osvrtom na stanje u Arhivu BiH.

Rubrika PRIKAZI, OSVRTI, PBOMOCIJE veoma je bogata jer sadr2i

32 priloga koje zbog prostornog ogranidenja ne mo2emo u ovom prikazu
prezentirati.

Rubrika BIBLIOGRAFUA sadrZi dva priloga:

Esad Kurtovi6, Bibliografija radova dr. Pave Andelica;
Budimir Milidevi6, Naudno d;elo prof. dr. Ahmeda Hadiirovi6a.

150
Eiefa BEGOVIC*

"HERCEGOVINA', dasopis za kulturno i historijsko

naslijede, Mostar,2001., broj 13-14, str.396

Najnoviji dvobroj dasopisa "HERCEGOVINA' u izdanju Arhiva

Hercegovine Mostar i Muzeja Hercegovine Mostar sadrZi niz zanimljivih
radova iz podrudja historije, jezika i knjiievnosti, zastite kulturno-histori-
jske ba5tine.
Sadr2ajno, radovi su podijeljeni u 6 tematskih grupa: Historija; Jezik
i knjiZevnost; ZaStita kulturno-historijske bastine; Prikazi i osvrti; lskuswa
drugih; lnventari.
Najobimnija rubrika HISTORIJA (str. 7-226) po6inje radom lvana
Balte, DIPLOMATICKA ANALIZA LATINSKIH ISPRAVA BOSANSKOG
BANA STJEPANA ll KOTROMANICA. Analiziraju6i isprave iz 1310, 1326,
1 333, 1 334, 1 339. i 1345. godine autor isti6e da one imaju tradicionalni

srednjovjekovni obrazac (elemente diplomati6kog prolokola, teksta i

eshalokola), ali i svoje bosanske posebnosti. Latinske isprave bana
Stjepana ll Kotromani6a va2ni su historijski izvori za politidku, ekonom-
sku, vjersku i kulturnu histori.ju Bosne i Hercegovine srednjega vijeka.
Esad Kurtovi6 se u radu "PAOLO RADONICH, CONTE Dt CANAL|"
1389.9.? (Konavli u bosansko-dubrovadkim odnosima krajem XIV stol-
je6a) osvr6e na zna6aj koji su Konavli imali za Dubrovnik injegove
aktivnosti da se domogne Konavala, te o na6inima na koje su bosanski
velika5i prodali Konavle Dubrovniku.
Problemom procjene broja stanovnika i nadinom da se dode do
egzaktnih podataka bavi se Jusuf Muli6 u radu PRILOG ISTRAZVANJU
MOGUCNOSTI PROCJENJIVANJA BROJA STANOVNIKA U BOSNI I
HERCEGOVINI U VRIJEME OSMANSKE VLADAVINE,
O trojici dobrotvora (vakifa) iz mostarske porodice Kotle pi5e u
6lanku KOTLE Hivzija Hasandedi6.
Dvanaest sid:ila mostarskoga kadije (od kojih na.lstariji potide iz
178718. godine) ijedan protokol Sreskog Serijatskog suda u Konjicu, diji
su originali pohranjeni u Arhivu Hercegovine u lvlostaru, predstavio..je
S bAN ZAhirOVi6 U rAdU SIDZILI. POUZDAN IZVOR PODATAKA NASE
PROSLOSTI.
;TEii'E[6i2, Historijski arhiv Tuzta
"r,r,ivista.

15.1
Eiela Begavi'

Podatke o stoladkim vakifima injihovim vakufima, o stoladkom

kadiluku i nJegovim kadijama, o tvrdavi i kapetanima daje Azra GadZo-
Kasumovi6 u dlanku STOLAC U OSMANSKOM PERIODU.
Zlatko Had2iomerovi6 u radu lZ MOSTARSKE PROSLOSTI (17. i 1S.
STOUECE) pi5e o izrastanju Mostara od "hercegova6kog seoceta" do
pravog Sehera, o crticama iz politidkoga Zivota, nauke i knjizevnosli.
Dva dlanka ovoga dasopisa bave se proiloS6u podrudja Uskoplja
i I
(Skopaljske doline) to: NASTANAK RAZVOJ GRACANICE
SKOPAUSKE (NJENI VAKIFI), autora Ahmeta Kice i HERCEGOVAC KO
PORIJEKLO STANOVNISTVA SKOPAUSKE DOLINE (SA NAGLASKOM
NA BUGOJANSKI KRAJ), autora Dievada Drine.
O uzrocima, vremenskome periodu, intenzitetu, pravcima iseljavan-
ja stanovni5tva iz Hercegovine u Sand2ak piSe Safet Bandiovi6 u svome
radu pod nastovom MUHADZ|R| tz HERCEGOVTNE U SANDZAKU
NAKON 1878. GODINE.
O posljedicama austrougarske ekonomske politike na privredni
razvitak Hercegovine (analiziraju6i razvitak poljoprivrede, industrije i
zanatstva) pise Vlado Smoljan u radu AUSTROUGARSKA EKONOMSKq
POLITIKA I PRIVREDNI RAZVITAK HERCEGOVINE,
O reagiranju evropskih politidkih centara na krizu izazvanu aneksi-
jom Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske 1908. godine govori
dlanak ANEKSIJA BOSNE I HEBCEGOVINE 1908. I EVROPSKA DIPLO-
MACIJA, autora Zijada 5ehi6a.
Na osnovu originalnih dokumenata fonda: Zajednidko ministarstvo
finansija za Bosnu i Hercegovinu iz 1910. godine Sajma Sari6 radom
TRAGOM JEDNOG DOKUMENTA upoznaje nas sa imenovanjem
gradonadelnika grada Mostara Mujage Komadine, znamenitoga
mostarskog trgovca i velep_osjednika.
U rubrici JEZIK I KNJIZEVNOST (str. 229-289) rad Muhameda Sato-
ra SLIKA MOSTARSKOG GOVORA U ANKETI O JEZIKU 1897. daje sliku
mostarskoga govora na osnovu Ankete koju je provela 18g7.godine
Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Uz usporedbu sa danasnjim
mostarskim govorom autor ie naznadio osnovne fonoloske, morfoloske i
leksidke karaKeristike mostarskoga govora s kraja 19. stolje6a.
i
U istoj rubrici objavljeni su radovi sli.iede6ih autora: Nusret
Omerika: KULTURNO-HISTORIJSKI SPOMENICI MOSTARA U NAROD-
NOJ PJESMI i Adnan Kadri6: KRACI OSVRT NA KNJI2EVNO-HISTORI.
JSKU DIMENZIJU HODOLJUBIVIH PJESAMA O BOSNI NA OSMAN-
SKOME JEZIKU.
u temarskoj grupi zAsTlTA KULTURNOHISTORIJSKE BASTINE (str.
293-306) Zlalko Zvoni6, u radu GRADSKA BANJA U MOSTARU (prilog

152
 sanacije) upoznaje nas sa tradicijom javnih kupatila (hamama) u
Mostaru, izgradnjom Gradske banje, njenim arhitektonskim osobenosti_
ma, razliditim vrstama destrukcija koje se zavrsavaju unistenjem objekta
u ratu 1992-1995. godine, te procesom sanacije Banje u periodu 1g99_
2000. godine.
U rubrici PRIKAZI tOSVRT| (slr.309-355) zastupljeni su stijede6i
prilozi :
. Sinisa Mi5i6, Humska zemlja u srednjem veku; autor Esad Kurtovic;
. Uz izdanje zbornika: Rudarstvo i metalurgija Bosne i Hercegovine od
prahistorije do podetka )fi vi.jeka; autor Esad Kurtovi6;
. Robert J. Donia, lslam pod dvoglavim orlom; autor Senija Mili5i6;
. Urs Altermatt, Etnonacionalizam u Evropi; autor Sonja Dujmovid;
. Krki6 Safet, Ekonomija Bosne u turskom periodu _ polovi rasta; aulor
Edin Celebii:
. "Za.mir iprogres u svijetu", urednik Cedo Kapor; autor Seka Brkljada;
. i
Galib SIjivo, Bosna Hercegovina 1 gS4_1860; autor Hu;nija
Kamberovic;
. Semsudin-Semso Muli6, Konjidko drvorezbarstvo, Od seoske naivne
umjetnosti i gradskog obrta do savremene industrije; autor Mina
Kujovic;
. SmotraIrvatske povijesne znanosti, (prvi kongres hrvatskih povjes_
nidara, Zagreb, 8.12.-1 1.i2..1999.); autor Husnili Kamberovi6;
. Uz izloibu snimaka ba5luka (nisana) Velikog i Malog carinskog hare_
ma u Mostaru (iz zbike Muzeja Hercegovine);autor Sabit Hodii6.
Tematska cjelina ISKUSryA DRUGIH donosi stijede6e pritoge:
. za kulturnu saradnju, Odjel za kulturu (Slrasbourg, 17. februar
93y;"t
2000. godine), O EVROPSKOJ pOLtTtCt U OBLASTT UVTDA U
ARHIVE;
. Zakonodavstvo u oblasti kulture, OD NORMATIVNIH MEHANIZAMA
DO KREATIVNE PRAKSE (dokument namijenien strate5kom odjelu
za
dono5enje zakona u oblasti kulture koji je pripremila dr. lrmeli Niemi,
Starsbourg, 27. i 2A. mq 1999. godine).
Rubrika INVENTARI (str. 376-396) pod nazivom PRILOG HtSTORtJt
NACIONALTZACTJE U HERCEGOVINt, autora Suvade Hasanovi6
sadrii
popise predmeta (spisa) koji se odnose na Hercegovinu iz fonda
Komisije za nacionalizaciju pri lzvr5nom vi.jeiu NR -eiH tSSg_tSOS.
godine.
_ Na kraju ovoga prikaza mozemo konstatirati da su dlanovi
Redakcije uspjeli, naravno, zahvaljuju6i, prije svega, autorima priloga
izdati jo5 jedan uspje$an brol dasopiia "HERbEGOVNA,.

153
Sead SELIMOVIe*

Enver Redii6, STO GODINA MUSLIMANSKE

POLITIKE U TEZAMA I KONTRAVERZAMA
ISTORIJSKE NAUKE, SARAJEVO, 2000, str. 220

U izdanju Akademije nauka umjetnosti Bosne i Hercegovine i

i
lnstituta za istoriju u Sarajevu izaSla.ie knjiga autora Envera Red2i6a 6iji
je naslov "Sto godina muslimanske politike u tezama i kontraverzama
istorijske nauke: Geneza ideja bosanske, boSnja6ke nacije" Knjiga je
izazvala izuzetnu paZnju, kako strudne i nau6ne tako i Sire ditaladke
.lavnosti. Autor, eminentan stru6njak za historiju Bosne i Hercegovine
dvadesetoga stolje6a, "po prvi put kod nas postavlja direktno pitanie o
tome sto su Bosnyaci i Bosanci u nacionalnom smislu i na to pitanie daje
direktan odgovor uzimaju6i u obzir gotovo sve ono znadajno sto je o tom
pitanju redeno".
U knjizi se izdvajaju sljede6e cjeline:
Medievisti o zemlji Bo6niana; Uvodne napomene o bosnjaStvu; O
islamizaciji; Kontroverzna tumadenja islamizacije, BoSniaStvo i pokret
Bosnjaka; Nacronalno pitanje Muslimana; Kritika politke nacionalnog
opredjeljivanja bosanskih Muslimana; Naudno zasnivanie'muslimanske'
nacije; 'lslamska deklaracija', boSnjastvo i Bosna; Turska i austrijska teza
o bosanskoj naciii; ldeologija i politika srpskog i hrvatskog velikodr2avlja,
Bosna i Muslimani; KPJ, NOP, ZAVNOBiH i Muslimani; Bosnjastvo u
uslovima agresiie i Dejtonskog mira (1992-1999); Putopisci o Bosni i
Hercegovini i 'Na pravcu sinteze'. Autor, takoder, daje impozantnu bibli-
ograliju koristenih radova te summary i registar imena.
Osnovna pitanja ove studije su svakako pitanja prihvatanja islama
od strane bosanskoga stanovniStva, kao i pitanie lormiranja bosanskoga
etnosa, Bosnjaka. "To su dva uporedna procesa koji se prozimaju i u
rezultatu donose i aiirmiraju islamsku religiju u Bosni i, na osnovu
islamizacije, obrazovanje posebnog boSnja6kog naroda." Autor, takoder,
istide da.ie moderno histori.isko razdoblje BiH bilo odista grubo prema
bosnjadkom narodu, 6ija se inteligencija vise kretala stranputicama,
nego nacionalnom maticom pokazuju6i tako da ne 2ivi sa niegovim
osnovnim historijskim tezniama, da ih krivo shvata ipogresno tuma6i:
iE a-EEiiiiiie, prot. historiie i geografije, asistent, Filozo,ski fakuletet Tuzla

154
 Enver Rediii, Sto godina muslimanske politike u tezama i kontraverzama istorijske nauke, Saraievo, 2oqo.

"Nije samo politika potiskivala i sprjedavara afirmaciju bosnjastva; dinila

je to sinhronizovano istoriografija kao nacionalni oslonac politici." U knjizi
se brani teza o ravnopravnosti svih gradana Bosne i Hercegovine.
"lstorijski se potvrdilo da hegemonija ugrozavai razra BiH, da je
hegemonija pokretad i nosilac dezintegracije BiH." Autor takoder isti8e
da je legitimiranjem bosnjadke nacije ispunjena samo jedna od pret-
postavki drustvene i driavne evropeizacije Bosne i Hercegovine.

AXADIMIJA NAUKA I UMJITNOSTI

BOSNI I Hf,RCEGOVINI

INSTITUT ZA ISTORIJU

Enver RedZii

STO GODINA
MUSLIMANSKE POLITIKE
U TEZAMA I KONTRAVERZAMA
ISTORIJSKE NAUKE

Sarajevo,2000.

Djelo Envera Redzica "Muslimanska politika u tezama i kon-

traverzama istorijske nauke" predstavlja znadajan doprinos bosansko-
hercegovadkoj historiografiji. Autor, uzimaju6i u obzir gotovo sve ono rel-
evantno Sto je do sada napisano o bosnjastvu, daje direktan odgovor ko
su Bosnjaci i Bosanci u nacionalnom smislu. Djelo nije opiere6eno
nacionalnom retorikom ni spoznajom o nacionalnim patnjama i
samosazaljenjem. Radi se o glavnom djelu ove kontroverzne teme, aut-
entidnoj; ostroumnoj i principijelnoj obradi drugogodiinjeg udesnika i
promatra6a historije Bosne dvadesetog stolje6a.

155
Salih JALIMAM*

calib SIiivo, ORASJE 1863-199s,

Ora5je, 2001, 253 str.

U historiji historiografije Bosne i Hercegovine posve6enoj novijim

periodima, a narodito 19. vijeku, s posebnim pijetetom se govori i pise o
nau6nome doprinosu i ukupnom radu dr. Galiba Sljive, utemeljitelja i
dugogodisnjeg direktora lnslituta za historiju u Ban.ioj Luci, koji je sav
svoj naudni rad posvetio historiji Bosne iHercegovine u 19. stolje6u.
U skoro detiri decenije naudnog rada napisao i objavio .ie, kao
zasebne publikacije: Omer-paia Latas u Bosni i Hercegovini 1850-1852,
Sarajevo, 1977; Klek iSutorina u medunarodnim odnosima 1815-1875,
Beograd, 1977; Bosna i Hercegovina 1788-1812, Bania Luka, 1982;
.1812-1826,
Bosna i Hercegovina Banja Luka 1985; Bosna i Hercegovina
1812-1826, (drugo izdanje), Banja Luka, 1988; Bosna i Hercegovina
1849-1853,
i
Banja Luka, 1990; Bosna Hercegovina 1854-1860, Landshut,
1998; te dva rukopisa: lzlaz Bosne i Hercegovine na Jadransko more; i
Zbornik grade: Bosna i Hercegovina 1827-1849.
U ovoj 2001 . god. ovom nizu dodata je i knjiga: Orasje 1 863-1995.
godine kojom je autor na mikroregionalnom planu obradio devetnaesto,
ali i dvadeseto stolje6e s ciljem ukazivanja na dijelove historijskog trajan-
ja jedne, uvjetno nazvane male mjesne zajednice Ora6je.
U ovom kra6em osvrtu, koji je viSe impresija velidinom djela i rada
prof. Galiba Sljive, :eli se ukazati na momente na kojima se gradi mono-
grafija Orasje 1863-1995. godine, te nepoznata arhivska grada na
osnovu koje je pisana.
Knjiga: Ora6je 1863-1995. prati historijski razvoj ovoga naselja,
danas mjesne zajednice, u sto lrideset idvije godine Zivota, te novom,
nepoznatom historijskom dokumentacijom ukazuje na sve zanimljive i
vri.iedne promjene koje su se desile ovdje ali i mnogo 5ire. Prate6i burna
de5avanja, prije svih migraciona kretanja, autor slo2ene prom.iene sinte-
tizira u vrijedno iskustvo.
U shematskome pregledu kn.iigu dine dva diiela: u prvom historija
Oradja od doseljenja Bo5njaka iz zapadne Srbije Sezdesetih godina 19.
t Doc.dr Salih Jalimam, Filozolski lakultet Tuzla

156
stoljeca sa svim karakteristidnim promjenama, te stradanjima do podet-
ka agresije na Bosnu i Hercegovinu i drugi dio, 6ija je tema rat i agresija
na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995, a samim tim i na Ora5je, i u prvom,
a posebno u drugom dijelu autor sve svoje zaklju6ke fundira na nepoz-
natoj arhivskoj gradi- npn za vrijeme 19. stoljeca to je iskljudivo Bedka
dokumentacija, ponovo da se naglasi potpuno nepoznata.

Prof. dr. Galib Sryivo

,v
oRASf E 1863.-1995.

Autor se u drugom dijelu prihvatio teska i nezahvalna zadatka, da

slo2ene vojne, politidke, dru5tvene i ekonomske odnose iz perioda 1gg2-
1995. god. Sto konciznije ponudi. Kori5tena je, opet, prvorazredna i
nepoznata dokumentacija, te su ovo prilozi razumijevanja i shvatanja rat-
nih desavanja na ovim prostorima. Mnoge stranice ovog djela su lristori-
jsko 5tivo, ali i prvorazredni historijski izvori. ovim kra6im osvrtom Zeljelo
se ukazati na pojavu ove knjige, ali i preporuditije za ditanje.

157
Midhat SPAHIC*

Milko Brkovi6, lsprave hrvatskih narodnih vladara i

latinske isprave bosansko- humskih vladara i
velmoza, Zagreb,2001 , str. 438

Djelo "lsprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosan-

sko- humskih vladara ivelmo2a", autora Milka Brkovi6a, plod je dvade-
setogodisnjeg rada iz podrudja hrvatske i bosanske diplomatike. Milko
Brkovic je napisao preko trideset strudnih radova iz diplomatike, koii dine
r najve6i dio ove knjige. U pisan.lu ovoga djela autor je konsultirao svu rel-
evantnu literaturu iz ove oblasti iistra2ivao izvornu gradu u brojnim arhivi-
ma Sto nam govori da je rijed o kvalitetnom djelu.
U uvodnome dijelu aulor nas upoznaje sa dosadasnjim stanjem u
historiografiji, odnosno upoznaje nas sa najpoznatijim diplomati6arima i
n.iihovim djelima. Zalim nam daje osnovne informacije o hrvatskoj i
bosanskoj srednlovjekovnoj kancelarili: broju isprava, nazivima koji su
upotrebljavani za isprave, materijalu, pismu, jeziku, pisarima, strukturi
isprave... Od isprava hrvatskih narodnih vladara saduvano je dvadeset
devet, a bosansko-humskih vise od stotinu. Zatim napravio je kratak pre-
gled povijesti hrvatskih i bosansko-humskih vladara u kojem opisuje nas-
tanak drZave i najvaZnije dogadale iz hrvatske i bosanske srednjov-
jekovne povijesti.
Prilikom analize isprava diplomati6ari razlikuju vanjske i unutarnje
karakteristike. Vanjske karakteristike isprava su: pismo, karakteristidni
grafidki znaci (kriZ, inici1ali, iluminirana slova), tinta, materijal na kojem su
pisane (pergament i papi| ipedat. Ve6ina isprava hrvatskih narodnih
vladara niie saduvana na svome izvornome materijalu, nego u prijepisu
pa je autor o njima dao samo osnovne podatke, dok je ve6ina isprava
bosanskih vladara i humskih velmoza saduvana u izvorniku te su njihove
vanjske karakteristike detaljno opisane. lsprave hrvatskih i bosansko-
humskih vladara su pisane na pergamentu od ov6ije ikozije koZe, a
manji broj bosansko-humskih isprava je bio pisan na papiru. Pergament
je uglavnom uvoZen iz Njema6ke i ltalije, dok je u manioj mjeri izraalivan
u sredn.ioviekovnoj Hrvatskoj i Bosni. Sto se tide jezika isprava obiju
kancelarija, to ie srednjovjekovni latinitel. Hrvatski narodni vladari u
;"iiti-t sp"no, Filozolski lakultet Tuzla
""i"tent,

158
 Milko Btkoti6, lsPrave h'lr?F,kih naodnih vla&n i ldirske is@ve fuarskc- humskih vtdara i vetrmh, Zagreb, z@t, *. q3g

ispravkama su upotre-
bljavali slijede6a
pisma: karolinu,
goticu i beneventanu,
dok se u bosansko-
humskim ispravama
nalaze slijede6a
pisma: karolina-goti-
ca, brzopisna kurzivna
gotica, polukurzivna
gotica i humanistika.
Nije saduvan nijedan
pe6at hrvatskih narod-
nih vladara, te o njima
znamo samo na
osnovu njihovog opisa
u prijepisima isprava,
dok je saduvano
mnogo pedata od
bosanskih vladara.
Unutarnje karak-
teristike ili sastavne G;
dijelove isprava autor ffimmtL
je vrlo detaljno obra-
dio. lsprave hrvatskih i
bosansko-humskih vladara imaju svoje konvencionalne dijelove, a to su:
uvod ili protokol, tekst ili korpus ili kontekst i zakljudak ili eshatokol.
Unutar ova tri konvencionalna dijela isprava sadrzane su diplomatidke
formule, koje mogu imati razli6it poroZaj u ispravama, a neke mogu i izo-
stati.
Protokol ili uvod se sastoji od invokacije, intitulacije, devocije,
inskripcije i salutacije. Kod isprava hrvatskih narodnih vladara , pio-
tokolu se desto nalazi i datacija, za razliku od isprava bosansko-humskih
vladara gdje se ve6inom nalazi u eshatokolu.
U tekst ili korpus isprava spadaju arenga, promulgacija (publikacija, noti-
fikacija), naracija ili ekspozicija, peticija, dispozicija, sankcija i korobo-
racija. Unutuar koroboracije desto se nalaziformula svjedoka, koja nekad
ima oblik samostalne formule.
Eshatokol ili zakljudak se naj6es6e sastoji od datacije, subskripcije,
aprekacije i pisara. Na osnovu analize isprava hrvatskih narodnih

159
vladara, zatim bosanskih vladara i humskih velmo2a autor zakliuduje da
postoje zajednidke dodirne ta6ke, sto nam pokazuje odredeni uticaj
hrvatske na bosansku kancelariju.
Na kraju autor zavr5ava knjigu sa prilozima koji dodatno oboga6u-
ju djelo: popis i kratke regeste analiziranih isprava; popis srenjovjekovnih
vladara Hrvatske, Bosne, Huma, Ugarske, Bizantije, Frana6ke, Zapadno-
Rimskog carstva i papa; te slikovni prilog od dvadeset faksimila isprava.
Ovo djelo ima iodredenih manjkavosti. Prije svega autor, koji je
porijeklom iz Bosne, negira postojanie bosanskoga jezika, pa tako
bosanski banovi i kraljevi govore odnosno izdaiu isprave na hrvatskom
jeziku. Naslov ovog djela "lsprave hrvatskih narodnih vladara ilatinske
isprave bosansko-humskih vladara i velmoZa" ne odgovara u potpunos-
ti sadrzaju, jer autor do najsitnijih detalja opisuje isprave hrvatskih naro-
dnih vladara, dok je sasvim povr5no obradio isprave bosanskih vladara i
humskih velmoza. Trebalo je da u jednom posebnom dijelu (poglavlju)
obradi pitanje falsitikovanih isprava. U dono5enju zaklju6aka nu2no je
svoju lvrdnju potkrijepiti valjanim argumentima, npr. pitanje originala
Kulinove isprave gdje autor nalazi kompromisno riesenje da su sva tri
primjerka originali potkrijepljuiu6i to 6injenicom da su isprave pisane u
detiri primjerka, a to ni.le dovoljno objasnjenje. Dalle postoje neki novi
datumi u vladavini nekih bosanskih vladara, npr. bana Stjepana ll
Kotromanica za ko.jeg tvrdi da je podeo vladati Bosnom 1326. godine, a
nije objasnjeno zasto je uzeo tai datum.
Na kraju, da preporudimo ovu knjigu svim ditatelJima koji vole his-
toriju, a prije svega studentima i mladim istraziva6ima.

.160
IZVJESTAJI
Muhamed MUSA*

CEWRTO POSLIJERATNO SAVJETOVANJE

ARHIVSKIH RADNIKA BOSNE I HERCEGOVINE
(Olovo, 18-19. januar 2001. godine)

Organizatori dewrtoga poslijeratnog sav.letovanja su bili Drustvo

arhivskih radnika BiH i lstorijski arhiv Saralevo a odriano je u Olovu 19. i
19. 1 . 2001 . godine sa sljede6im temama:

Tema I

Valorizaciia i kategorizaciia registraturne i arhivske grade Bosne i

Hercegovine

'1
. Dr. Azem Kozar, Problematika valorizacije arhivske grade Bosne i
Hercegovine,
2. Mina Kujovi6, O valorizaci.ji i kategorizaciji arhivske grade u Arhivu
Bosne i Hercegovine,
3. Muhamed Musa, Valorizacija i kategorizaclia arhivske grade u regis-
tralurama,
4. lzet Saboti6, Valorizacija i kategorizacija registraturne grade u regis-
traturama privrede,
5. Seidalija Gu5i6, Valorizaciia i kategorizacija arhivske grade nastale u
vriieme osmanske uprave u Bosni iHercegovini (U odsustvu S. Guiida
prilog je proditao Mustafa Dervi5evi6),
6. Beska Mehdin, Valorizacija i kategorizacija arhivske grade u Arhivu
USK Biha6,
7. lsmet Semi6, Vrednovan.je arhivske grade odloiene na savremenim
mediiima,
8.2arko Strumbl, Vrednovanje sa aspekta preuzimanja grade u arhiv
(iskustva Slovenije i Austriie),
L Gerhard Smid, Vrednovanje u funkciji ostvarenia prava gradana
(prikaz iz Arhlva Republike Slovenije).

" Muhamed Musa, rukovodilac Vanjske sluibe lstorijskog arhiva Sarajevo

163
Tema ll

Aktualna pitanja arhivske sluibe Bosne i Hercegovine

1 . Matko Kovadevi6, O nekim aktualnim pitanjima arhivske sluZbe BiH

(filmski arhiv, reprivatizacija, preuzimanje grade Zavoda za platni promet
i Narodne banke Sarajevo, poloiaj Arhiva BiH i sl.).

Kompletna problematika valorizaciie arhivske grade Bosne i

Hercegovine obuhva6ene u referatima odnosi se na samu gradu u
Arhivima i za gradu koja do sada nije zaprimljena, a ostala je na duvanju
kod imalaca.
Dati su sadriajni prijedlozi za obavezno zajednidko usaglaSavanje i
po mogu6nosti smanjivanje rokova trajanja pojedinih dokumenata.
Osnovni pristup valorizaciji - kategorizaciji arhivske grade, tj. umanjivan-
je vrijednosti pojedinih rokova trajanja u ovome trenutku mogu6e je jedi-
no primijeniti u Arhivima zato sto se na ovome mlestu jedino mogu utvrdi-
ti i znati 6injenice o staniu arhivske grade kod drugih imalaca, ko.ji su
usljed agresije na R BiH uni5teni, i sada treba koristiti pojedinu gradu
koja ima manji rok trajanja i popuniti pojedine fondove iz viska materi.jala
drugih, a koji se odnose na njihov rad.
Takoder je utvrdeno da svi Arhivi imaju najve6i problem u obezb-
jeden.iu adekvatnog prostora za smjeStaj i opremu, a zakljudeno je da se
provede Sira drustvena aktivnost na ditavom podru6ju DrLave za prikazr-
vanje vaZnosti, funkcije i potreba koje imaju arhivi.
Obaveze koje Arhivi imaju u budu6em periodu i kolidina arhivske
grade koju treba preuzeti ideponovati u posebne prostorije uveliko pre-
masuju sadasnje stanje, .ler po nekim proradunima treba primiti pet puta
viSe arhivske grade nego sto je za posljednih pedeset godina preuzeto i
deponovano u Arhive.
U samim Arhivima potrebno je obezbijediti dio prostora sman.iujudi
rokove trajanja pojedinih dokumenata, a narodito se treba posvetiti gradi
novi.ieg perioda: grada DPO, privrede idrugih
Ktoz izlagania istaknuta je stvarna vrijednost fondova u arhivima,
kao i vaznost grade koja nije zaprimljena, a nalazi se u registraturama i
vezana je za svakodnevnu potrebu fizidkih i pravnih lica: godisnje oko pet
hiljada zahtieva.
Jedno od va2nijih pitanja je da se u Arhivima osje6a sve ve6a potre-
ba za adekvatnim strudnim kadrom (odlazak starih radnika u penziju,
napustanje radnih mjesta usljed agresiie i prekvalifikacija), te je stoga

164
 Aetutto psliierano savietotar,je arhivskih ndnika Bosne iHercegovine (Aow,1&19. jaruw 2N1. godine)

potrebno takode pokrenuti obezbjedivanje materijalnih sredstava za

pobolj5anje li6nih dohodaka i obezbjedenja stanovanja.
Savjetovanje je oboga6eno iskustvima arhivista iz Slovenije, koji oni
primjenjuiu prilikom preuzimanja arhivske grade u svoje Arhive ili ost-
varivanja prava fizidkih i pravnih lica.
Sve ve6a kolidina grade odlaZe se na savremenijim medijima, ito je
konadno odredilo vainost iove problematike i potrebu posebnog
usavr5avanja i rjeSavanja i ovih pitanja: opremanje, za5tita, rok i6uvanje.
Trendovi u arhivistici pored klasidnog arhiviranja vec du2e vremena
poznaju analogno i digitalno arhiviranjetezaurisanje na savremene medi-
je. Ovi savremeni mediji, kao nosioci tezaurisane grade, povezuju se
radunarskom tehnikom itada dobijamo veoma efikasne arhivske sis-
teme.
Primjena ovih tehnologija ne znadi i automatsko uniitavanje origi-
nalne dokumentacije. Originalna dokumentacila se prenosi na
savremene medije, a originali pohranjuju za neke druge svrhe, kao Bto su
izloibe originala, neposredno predodavanje origrnala u razne svrhe i radi
njihove autenti6nosti.
Infornratidke tehnologije postaju tehnologije u primjeni savremenih
medija za tezaurisanje zapisa koji se nalaze na papirnim medijima i
postaju tehnologije koje duze duvaju kvalitet zapisa od onoga koli je
tezaurisan na prapirnome mediju. Sve ovo govori io eri informatldke pis-
menosti koja ne moze ostaviti niti jednu sferu Zivota van svoga domasa_
ja.
Za arhivske radnike u Bosni i Hercegovini predstoje veoma teika
vremena ivelike radne obaveze u cilju iznalaienja najboljih organiza_
cionih rjedenja, dogovaranja oko razmjene arhivske grade, kao i rada na
samoj gradi u Arhivima i van njih.
Udesnici Sav.jetovanja upoznati su sa aktualnim pitanjima arhivske
sluZbe Bosne i Hercegovine, posebno problemima reprivatizacije, preuz-
imanjem arhivske grade od radnih organizacija kole su prestale sa
radom i dogovoreno je da se na ovu temu odr2i poseban Okrugli sto.
Poslije Savietovanja odr2ana je konrerencija Drustva arhivskih rad-
nika Bosne i Hercegovine; zapisnik sa Konferencije i Savjetovanja 6e biti
objavl.ien u Glasniku Arhiva i DruStva arhivskih radnika Bosne i
Hercegovine.

165
Sejdalija cuSt6*

OKRUGLI STO (sa medunarodnim u6e56em)

na temu "ARHM U VREMENU TRANZICIJE"
(Saraievo,10. maj 2001. godine)

U Sarajevu je, u organizaci.ii JU lstoriiski arhiv Sarajevo iArhiva

Bosne iHercegovine, 10.5.2001. godine odr2an Okrugli sto sa medu-
narodnim ude56em na temu: "Arhivi u vremenu tranzicije".
i
Historijski trenutak kroz koli prolazi Bosna Hercegovina, kao
samostalna drZavna zajednica u tranziciji ukupnih druStvenih odnosa je
sastavni dio njenog trajanja. Sve ono sto je karakteriziralo jedan period
vlasnidkih, ekonomskih i ukupnih drustvenih odnosa prestaje sa radom
ili se transformira, ali to vrijeme ostaje zabil.iezeno. Sve 5to je zapisano na
papirima i drugim sredstuima biljezenja treba znaladki saduvati za pokol-
.ienja koja dolaze, za one koji 6e pisati historiju ovih prostora.
Samo profesionalno odgovoran odnos imalaca registraturne i
arhivske grade zadovol.iava svaku odgovornu politiku, interes uprave i
administracije, pravnih igradanskih lica, istra:iva6a i drugih korisnika,
posebno arhivske slu2be.
Arhivska grada po svome karakteru izvor je informaciia i dokaza kul-
turno-historijske bastine, koia potvrduje identitet i kontinuitet i driave, i
naroda i svih gradana Bosne i Hercegovine. Ona je neprocjenjiva i zajed-
nidka vri.iednost, pa je i njena zastita takode zajednidka briga. Postoji
opravdan strah od unistenja, stradania i nestajanja grade u procesu
tranzicije i
zato je iedan od zadataka arhivske sluibe Bosne i
Hercegovine da sprijedi te pojave. lz navedenih dinienica proizi5lo je
zajednidko opredjeljenje arhivske sluibe Bosne i Hercegovine za
odriavanje ovakvog skupa.
Skup ie oworio uvodnim izaganjem gosp. Matko Kovadevi6, direk-
tor Arhiva Bosne i Hercegovine, kao i direkor JU lstorijski arhiv Sarajevo
gosp. Tondi Grbelja. Nakon pozdravnih rijedi pokrovitelja Okruglog stola,
gradonadelnika Sarajeva dr. Muhidina HamamdZi6a i llije Simi6a, pred-
sjedavaju6eg Doma naroda Skupstine BiH, skup je nastavio rad po tem-
atskim c,elinama iznoSenjem reierata i saop6enja.

crii6, lstorijski arhiv sarajevo.

"rnivisla,

166
-s"pd,l"
OKRUGU STO (a npdLltardnh uiEic,n) N bml "ARHM U VaEL,ENU IB/IIZEUE" (S,faiato,1o. nr,i nol . godkel

Tema l-Arhivski idrugi propisi

1 . Saban Zahirovi6, zamjenik direktora Arhiva Bosne Hercegovine i
"Arhivi u procesu tranzicije",
2. Slobodan Kristid i Amira Sehovi6, pomodnici direktora Arhiva F BiH;
Zoran Madki6, pravna sluiba Arhiva Republike Srpske "Arhivsko
zakonodavstvo i drugi propisi",
3. lsmet Semi6, savjetnik generalnog direktora BOR banke "Posto,e6i
zakonski propisi i potreba njihove harmonizacije sa arhivskom regula-
tivom".

Tema ll - Modaliteti preuzimania registraturnog materijala i arhivske

grade
'I .
Azem Koiar, direktor Historijskog arhiva Tuzla
"Odgovornost registratura za sudbinu sopstvene graie"
2. lsmet Semi6, "Primopredaja grade u izvornom obliku: klasidni oblici i
savremeni mediji"
3. Mustafa DeNisevi6, Marija Divdi6, Sejdalila GuSi6, lstorijski arhiv
Sarajevo "Preuzimanje, pohraniivanje, zastita i koristen,e preuzete
grade"
4. Seada Hadiimehmedagi6, Arhiv F BiH, Muhamed Musa, lstorijski
arhiv Sarajevo "Mogu6nosti arhiva za preuzimanie grade (prostor,
oprema, sredstva, kadrovi) "
5. Walter Brunner, direktor Driavnog arhiva Stalerske, Graz, Austrija
"Uzor uspjeSno sredenog i organiziranog arhiva"
6. Dragan Golubovi6, Media centar "lskustva u prikupljaniu i tezauriran.lu
novinske dokumentaciie"
7. Enver eengii, Arhiv TV BiH "lskustva u duvanlu, zaStiti i koristenju film-
skog materiiala TV BiH"

Tema lll - Tranziciia i arhivska grada

1. Muhamed Musa, lstorijski arhiv Sarajevo, DuSko Vriina, direktor Arhiva
Republike Srpske "ldentilikacija i odgovornost svih subjekata u pos-
tupku privatizacije i dosadaSnia iskustva arhivske sluZbe"
2. Seada Hadiimehmedagi6, Arhiv F BiH; Muhamed Musa, lstoriiski arhiv
Sarajevo; lzet Saboti6, Historijski arhiv Tuzla; tsmet Semi6, BOR
banka; Milanko Vlaji6, Arhiv Republike Srpske "Kako preuzeti arhivsku
gradu od registratura koje se translormiraiu, privatiziraiu ili prestaiu sa
radom (ZAP, NB BiH, SDK)"

167
Seidaiija Guii6

3. Peter Pavel Klasinc, direktor Medunarodnog instituta za arhivske

znanosti, Maribor, Slovenija; Miroslav Novak, Pokrajinski arhiv Maribor,
Slovenija; Jozo lvanovi6, Hrvatski driavni arhiv, "Neka tranzicijska
iskustva arhiva Slovenije i Hrvatske"

Nakon rasprave i diskusiie usvoleni su sljede6i zakljudci:

1. Arhivi u Bosni i Hercegovini, zajedno sa odgovornim subjektima, u6init

6e sve Sto je u okvirima njihove nadleinosti da proces tranzicijskih
promjena potvrdi da su arhivi bazni duvari memorije, kao dijela kul-
turno-historijskog naslijeda, da svojim uslugama omogu6e ispunjenje
prava gradana, zahtjeve korisnika, potrebe normalnog funkcioniranja
administracije na svim nivoima vlasti i drugih drustvenih subjekata.
2. Zaposleni u arhivskoj sluibi u Bosni i Hercegovini garantirat 6e dos-
tupnost arhivske grade i drugih dokaznih izvora svim korisnicima, bez
posebnih ogranidenja, bez obzia na pripadnost naroda, mjesto iivl-
jenja, nivoa obrazovanja, prirodu istraZivanja, potrebe korisnika ili neki
drugi kriterij.
3. lako je pravni sistem u Bosni i Hercegovini spor i neefikasan, putem
mehanizma vlasti, struka (arhivska sluZba) na temelju nau6nih arhivis-
ti6kih doktrina i iskustava insistirat 6e na optimalnim rje6enjima poseb-
no kroz:
. dono5enje obavezuju6ih zakonskih normi na svim nivoima (Bosna i
Hercegovina, entiteti, kantoni - iupanije);
. stvaranje arhivske mreie kojom 6e biti pokriven cijeli prostor BiH, s
mogu6noS6u {ormirania i medukantonalnih arhiva, a prema iskazanom
interesu, kao ilormiranje Arhiva Distrikta Brdko u skladu sa pravnim i
politi6kim statusom Distrikta Brdko.
4 Arhivi u Bosni i Hercegovini stvarat 6e uvjete odgovornijeg odnosa
prema arhivskim vrijednostima iop6i progresivni i moderni razvoj
arhivske sluZbe aktivnostima na:
. brigu za sudbinu grade u arhivima i van arhiva,
. i
obezbjedenje odgovaraju6eg uvjetnog bezbijednog smjestajnog
prostora,
. blagovremeno preuzimanje grade,
. nabavku tehni6ke opreme i modernih sredstava biljeZenja,
. kadrovsko i strudno jadanje,
. rekonstrukciju stradalih fondovskih cjelina,
. uskladivanje zakonske regulative o ovoj materiji sa drugim relevantnim
subjektima i zakonskim propisima,

168
OKRUGLI STO (sa medunarodnim uieiiem) na temu "ARHlVl U VREMENU TRNiZICIJE" (Sarajevo,10. maj 2N1. gdine)

. obavezivanje ustanova i firmi

od op6eg znadaja, a zbog Arhiv Bosne i Hercegovine
vaZnosti grade na pohranji- Sarajevo
vanje podataka na savre- lstorijski arhiv Sarajevo
menim medijima,
. utvrditi stanje arhivske grade organizuju
radio i
TV stanica u BiH i

zajedno sa DrZavnom regu-

lativnom komisijom raditi na
otklanjanju nedostataka,
. dono5enje propisa o upravl-
janju elektronskim zapisima,
. djelovanje po usagla5enim
propisima o kancelarijskome
i drugome poslovanju u
OKRUGI.I STO
Bosni i Hercegovini, (sa medunarodnim uie5cem)
. saradnja sa svim subjektima na temu:
u procesu privatizacije.

5. Po5to u redovnome Skol-

"Arhivi u vrmenu tranriciJe"
skom sistemu u Bosni i
"Archives in the age of transition"
Hercegovini nema usmjeren-
ja za profile arhivske struke,
potrebe za obrazovanjem
kadrova su izrazite. Po5tuju6i
jedinstvene standarde, u 't 0.05.2001.godine
punoj meduarhivskoj sarad- Ovalna dvorana Gradskog vije6a,
nji i saradnji sa medunarod- Hamdije Kreievljakovica 3,
nim institucijama, organizirat Sarajevo
6e se edukacijski seminari i
savjetovanja te konsultacije i
studijski boravci u razvijenim centrima moderne arhivske sluibe.
6. U vremenu tranzicije arhivska slu2ba Bosne i Hercegovine koristit 6e
pozitivna iskustva drugih zemalja u tranzicji, slijediti postulate Etidkog
kodeksa arhivista, preporuke Savjeta Evrope o arhivima, zakonske
norme i standarde u struci, vlastita iskustva ste6ena u solidarnoj,
ravnopravnoj strudnoj saradnji, jer za5tita arhivskih vrijednosti i jed-
nakopravno kori5tenje jedinstven su i zajednidki interes.
7.U realizianju ovih zakljudaka insistirati na podr5ci, pomo6i i ispunjen-
ju obaveza svih subjekata kojima su upu6eni.

169
tzet Saeott6 *

DVADESETTR EC E SAVJETOVANJE
"SODOBNI ARHIVI 2001."
(Radenci, 26. - 28. mart 2001.)

I ove godine je u Radencima od 26. do 28. marta po dvdesettre6i

put odriano tradicionalno savjetovanje "Sodobni arhivi" o strudnim i
tehnidkim pitanjima u arhivima. Savjetovanje ie odriano u organizaciii
Arhivskog druitva Maribor i Medunarodnog instituta arhivskih znanosti iz
Maribora, a pod pokroviteljstvom TKO "Primat" d.d. Maribor i Univerziteta
u Mariboru.
Samo savjetovanje koristi za dopunsko obrazovanje arhivskih rad-
nika, koji se u svome svakodnevnome radu sre6u sa raznovrsnom prob-
lematikom arhivske teorije i prakse. Na ovogodi5njem XXlll Savletovanju
"Sodobni arhivi" tretirana su raz novrsna pitanja iz arhivske problematike,
koja su bila podijeljena u tri grupe i to: pitanja vezana za valorizaciju i pro-
ces odabiranja arhivske i dokumentarne grade; zatim pitanja s podrudja
arhivskoga zakonodavstva, s posebnim osvrtom na ulogu elektronskoga
poslovanja u rjeiavanju problema u vezi sa arhivskom i dokumentarnom
gradom isvakako tradicionalno tretirana tema o tehnidkoj opremi za
arhivska skladiSta za arhivsku i dokumentarnu gradu sa osvrtom na usva-
jan.ie novih tehnologija za arhiviranje dokumentacije "ter usposabljanju
delavcev arhivarjev, dokumentaristov, informatikov" i svih onih koii su
zadu2eni za rukovanje arhivskom i dokumentarnom gradom.
Na Savjetovanju je izloZeno ukupno 28 saop6enla, a predavadi su
bili istaknuti arhivski strudn.iaci iz Slovenije (18) idrugih zemalja: Austrije
(2), Bosne iHercegovine (3), Hrvatske (2), Crne Gore (1), ltali.ie (1) iSAD
(1).
Savjetovanje je otvorio i prisutne pozdravio dr. Peter Pavel Klasinc,
predsjednik Organizacionog odbora, koji je u uvodnom izlaganju ukazao
na potrebu i znadaj ovoga strudnoga skupa i na karakter i ulogu svih do
sada odr2anih savjetovanja na unapredenju i razvoju arhivske teorije i
prakse. Nakon pozdravnih govora i zanimljivoga muzidko-umjetnidkoga
programa nastavl.ien je rad na realiziranju programom predvidenih
saop6enja.
illliSJiilZJ,niri"ta, Historiski arhiv ruzla

170
 DvadesettrcCe savFtovante'Soclob ahivt 2001" fiaclenci,26. - 28. man 2001.)

U prvome dijelu Savjetovanja prezentirano je vi5e zanimljivih rado-

va sa veoma raznovrsnom arhivskom tematikom. Saop6enja predavada
su se odnosila na pitanja vezana za vezu arhivistike sa drugim naudnim
oblastima i pomo6nim disciplinama, kao Sto su etnologija, heraldika, bib-
liotekarstvo, oblast informiranja, do problema odnosa arhivistike na stan-
darnizaciiu u privredi. Pored vise zanimljivih izlaganja medu predavanji-
ma posebnu painju je privuklo konstruktivno izlaganie dr. Petera Pavela
Klasinca o aktualizaciji savremene arhivske teorije i prakse gd.le su
istaknuta najbitnila pitanja iproblemi s kojima se susre6e dru5tvo, a
posebno zaposleni u prolesionalnim arhivskim ustanovama i registratu-
rama, gdje je neophodno dati pravi odgovor na sva pitanja arhivske
problematike.
Drugi tematski dio Savjetovan.ia obuhvatlo je raznovrsna pitanja iz
arhivskoga i drugoga zakonodavswa, zatim pitanja arhivske tehnoloSko-
tehni6ke zastite, konzervatorsko-restauratorska pitanja, kao prob- i
lematiku profila statusnoga organiziranja arhiva i potrebe stru6noga dop-
unskog usavrsavanja arhivskih radnika. Sva saop6enja su dobro primlje-
na i paZljivo saslusana.
Tre6i dio Savjetovanja je posve6en novim nosiocima informacija i
uticaju savremenih informatskih tehnologija na savremena kretanja u
arhivistici. U ovome tematskom dijelu posebno zanimllivo saop6enje dali
su dr. Miroslav Novak i dr. Marijan Pivka "O upravljanju u znanji, infor
maci.lami in podatke ter odlodavanju v arhivivih", gdje su jasno pre-
dodene upotrebne mogu6nosti novih nosilaca informacija i njihova korist
i i
u primjenjivosti kori5tenju arhivske dokumentarne grade. Autori
saop6enja posebno su stavili akcent na problem upravljanja informacija-
ma pohranjenim na novirh medijima, gdje upozoravaju i predlazu potre-
bu jasne strategije kodifikacije informatidkih znanja.
Nakon uspjesno realizranoga tematskoga programa Savjetovanja,
organiziran je okrugli sto na temu "Sodobna arhivska teorija in praksa
vpra5anja, dileme, izzivi, problemi". Na istome je ude56e uzelo nekoliko
veoma zanimljivih diskutanata sa veoma jasnim i konkretnim prijedlozima
rjeSavanja pitanja iz arhivske problematike. Posebno aktualno bilo je
pitanje arhivskoga zakonodavstva u svjetlu novih elektronskih nosilaca
informacija, gdje su se 6uli veoma zanimljivi prijedlozi rjesavan.ia ove
problematike.
Saop6enja iz Bosne i Hercegovine: "Strudno usavrSavanje arhivista
iarhivara u Bosni i Hercegovini" autora dr. Azema KoZara, "problemi
vrednovania registraturne grade u Bosni i Hercegovini" autora lzeta

171
lzet Sabolit.

Sabotica i saop6enje "Profil kantonalnog arhiva" autora Osmana Atli6a

dobro su se uklopila u ukupan kontekst savjetovanja, te su pazljivo
saslu5ana.
Pored veoma zapaienih sop6enja poznatih arhivskih stru6njaka dr.
Petera Pavela Klasinca, dr. DuSe Krnel Umek idr. Miroslava Novaka
(Slovenija), dr. Waltetra Brunera (Austrija), dr. Branka Bubenika
(Hrvatska), dr. Azema Koiara (Bosna i Hercegovina) i drugih koji ve6
dugi niz godina sudjeluju u radu Sodobnih arhiva, posebnu painju
pobudilo je izlaganje Franka Sebada predstavnika GeneoloSkog druStva
UTAH SAD na temu "lnkoduction ol the genealogical society of Utah".
Autor izlaganja je pojasnio da ovo drustvo ima cilj da sakuplja arhivsku
gradu svijeta, da bi je napravili dostupnom za svijet, s ciljem pravljenja
informativnoga svjetskog mosta uz primjenu najsavremenijih tehnologija
od proslosti u sadasnjost prema budu6nosti.
Sva saopienja sa Xxlll savjetovanja publicirana su u dasopisu
"Sodobni arhivi 2001 ", XXlll, Maribor, 2001 . godine na tadno dvije stotine
stranica teksta. Svi sadriaji prezentirani na ovome savjetovanju su profe-
sionalno pripremljeni i realizirani, 5to je ostavilo pozitivan utisak na sve
sudionike ovoga strudnoga skupa.

172
Azem KoZAR*

DESETI MEDUNARODNI ARHIVSKI DAN

( Radenci, 28 - 29. mart 2001.)

U Radencima je 28.i29.9.200'1 . godine, nakon okondanja.ada2O.

savjetovanja "Sodobni arhivi", odrZan 10. medunarodni arhivski dan.
Prvoga dana ruda (28.3.) radilo se u plenumu (u okviru 16. medunaro-
dne konferencije), a drugoga radnog dana (29.3.) zasijedalo je 6lanstvo
Medunarodnog arhvskog instituta, koji, inade, organizira irealizira ovaj
jedinstveni skup arhivista svijeta.
Na podetku rada, u okviru protokolarno-svedanog dijela, u6esnici_
ma skupa obratio se gosp. dr. Leopold Amer, predsjednik lnstituta,
otvaraju6i isti i pozdravlja.lu6i prisutne. potom je dr. peter pavel Klasinc,
direktor lnstituta, govorio o aktivnostima 6lanova lnstituta u periodu
izmedu dva zasijedanja. Prisutne je pozdravila i za2eljela uspjeh u radu
predstavnica Univerziteta u Mariboru pri kojem, tj. u okviru Centra za
interdisciplinarne studije, lnstitut i funkcionira.

U radnom dijelu konlerencije tretirane su dvije teme:

1. Arhivi i internet i
2. Najnovija iskustva u gradn.li arhivskih zgrada

U okviru prve teme podnijeto je deset priloga (sadrzaja) ito:

1. Dr. Hartmuth Weber, (Bundes arhiv Koblenc, Njema6ka), Arhivi i inter-
net - put ka novim rjeseniima za korisnike,
2. Leszek Pudlovski, (Arhiv otvorenog druitva u Budimpe5ti, Madarska),
Arhivi i internet - primjer medunarodnih arhiva,
3. Dr. Karl -
Ernst Lupprian, (Generalna disekcija Bavarskih arhiva u
Minhenu, Njemadka), Arhivski portali - informaciiski centri ili putokaz
u labirint,
4. Grazia Tato, (Arhiv Trsta, ltalija), Driavni arhiv u Trstu _ on _ line Arhiv,
5. Branka Molnar, (Driavni arhiv Zagreb, Hrvatska), Arhivi i internet,
6. Magdalena Marosz, (Arhiv Krakova, poljska), Evropa u arhivskoj gradi
- arhivska izlozba na internetu,
7. Dr. Mihail Larin, (VNIDAD, Moskva, Rusija), lnternet u ruskim driavnim
arhivima,
* Prof. dr. Azem Ko:ar, arhivski
savjetnik, direktor Historijskog arhiva u Tuzli.

173
8. Marijan Gerdelj, (Pokrajinski arhiv Maribor, Slovenija), Etiaki problemi
pri upotrebi ra6unara i interneta u arhivskom radu,
9. Dr. Miroslav Novak, Dr. Marian Pivka, (Pokrajinski arhiv Maribor i
Ekonomski fakultet Maribor, Slovenija), Osnovni problemi realizaciie
in{ormaciiske tehnologije u arhivima,
1O.Dr. Josel Riegler, (Arhiv Stajerske u Gracu, Austrlja), Digitalni arhivi -
nova ponuda za izlaganje i upotrebu.

U odsustvu autora: G.Toto, B. Molnar i E. Luppriana nlihovi prilozi

su predstavljeni prisutnima.
Nakon predstavljanja svih priloga pristupilo se raspravi, koja ie bila
veoma konstruktivna. lznijeto je puno zanimllivih detalja, posebno o tome
Sta sve arhivi mogu da ponude korisnicima preko interneta, a sto, nar-
avno, ima svoju cijenu. U mnogim zemliama su u toku studiozna
istraiivanja na ovu temu. Posebno je raspravl.iano o problemima koje
donosi promjen.iivost tehnologija, a 5to zahtiieva stalno migriranje
podataka. Na kraju zakljudak je da su elektronski mediji doniieli brojne
probleme u rjesavanju trainosti zapisa koje sadrie.

Na drugu temu je podnijeto devet priloga i to:

1. Dr. Peter Pavel Klasinc, (Medunarodni institut arhivskih znanosti
Maribor, Slovenija), Negativna iskustva pri novogradnji ili adaptaciji
arhivskih objekata,
2. Dr. Ugo Kova, (Arhiv Trsta, ltaliia), Najnovije sanacije arhivskih zgrada
u ltali.li,
3. Dr. Jozef Hanus, (Slovenski narodni arhiv u Bratislavi, Republika
Slovadka), Sedamnaestogodi5nia iskustva u namjenskoj gradnji
arhivskih zgrada,
4. Benjamin Haspel, (Arhivski univerzitet u Tel Avivu, lzrael),
Devetnaestogodisnje iskustvo s arhivskim zgradama u lzraelu,
5. Galina Barankova, (Historijski arhiv Litvanije u Vilnusu, Liwanija),
Najnovija iskuswa s arhivskim zgradgma u Litvi,
6. Peier Anderson, (Nacionalni arhiv Skotske u Edinburgu), THOMAS
THOMSON HOUSE PO PETIH LETIH,
7. Dr. Gerbard Pferschy, (Arhiv Staierske u Gracu, Austrija), lskustva s
arhivskim zgradama u Austriji,
8. Dr. Azem Kozar, (Historijski arhiv Tuzla, Bosna i Hercegovina), Utjecaj
stanja arhivskih skladista i opreme na unistenje arhivske grade kao
posljedica rata u Bosni i Hercegovini,
9. Mr. Martin ModruSan, (Hrvatski drzavni arhiv, Hrvatska), Negativna

174
 Desel mealunarodni ahivski alan (Radenci 28. - 29_ nad2CtOl .)

iskustva u teoriji i praksi mikrofilmovanja.

Nakon izlaganja uslijedila je plodna diskusila. lz oba ova sadr2aja je
vidljivo da se u mnogim zemljama Evrope iSire veliki znadaj pridaje
izgradnji novih arhivskih objekata. Npr. u Austriji su svi ve6i arhivi u
novim, namjenski gradenim objektima. Medutim, ni oni nisu bez
nedostataka koii se tidu funkcionalnosti objekata, problema koji izviru iz
pogresno izabrane lokacije, zatim arhivske opreme - posebno one za
gradu na elektronskim medijima, upotrebe novih gasova za gasenje
pozara umiesto ranije koristenog halona itd. Raspravljalo se u stilu argu-
menata "za" i "protiv" odredenoga rjesenja.
Drugoga dana rada (29. 3) dlanovi lnstituta su raspravljali o temama
i prilozima koii su predstavljeni na Konlerenciji iobjavljeni u Atlantima br.
11, vol. 1 i2, te o narednim zadacima.
O ulozi interneta u malim arhivima dula su se veoma suptilna
razmiSljanja arhivista. lsta bi se, uglavnom, mogla svesti na sljede6e:
Arhivi moraju na6i nadin (model) da 5to bolje ',iskoriste,, internet, ali
ne na nadin da sve daju i da se time iscrpljuju, ve6 da pruie neophodnu
informaciju o dokumentima, a da se bliZa pretraga sadrZaja moZe obav-
iti tek u arhivu, odnosno u zasebnom arhivskom informacionom sistemu.
A 5to se odredivania kakvo6e te inJormacije ti6e, trebalo bi prethodno
uraditi neka probna istraZivanja (projekte) pa tek onda, kao struka, zas-
tupati odredeno, cjelishodno, rjeSenje.
Brojna i osobena iskustva u gradnji (ili dogradnji) arhivskih objeka-
ta, njihove funkcionalnosti isl. treba vise koristiti u praksi, imajuEi pri
tome u vidu da 6emo sve vise biti u situaciji da primamo u arhive gradu
na elektronskim medijima - koja je, inade, veoma osjetliiva. Osimloga,
novi objekti ioprema u njima moraju zadovoljavati i posebne uvjete za
za6titu grade u vanrednim okolnostima, bilo da se grada zbrinjava u
objektu ili se u podesnoj opremi iznosi na speci.ialne lokaciie. Opremu
koja se nije pokazala odgovaraju6om u minulim ratnim sukobima (BiH,
Hrvatska i sl.) treba izbjegavati.
Clanovi lnstituta su ocijenili veoma uspjesnom pripremu i tok 10.
Medunarodnog arhivskog dana, uklju6uju6i sada5nja dva broja i
Atlantiia, prvi u kojem je obradena prva tema i drugi u kojem su Stampani
prilozi druge teme. Zasluge za to pripadaju gospodi p. p. Klasincu, M.
Novaku, M. Gerdelju iZdenki Semlid Rajh - kao nose6em radnom orga_
nizmu, ali i gosp. Leopoldu Aneru, predsjedniku i drugim dlanovima
lnstituta. Posebna zahvalnost ie odana gosp. Walteru Biunneru, direk_
toru Arhiva Stalerske za pomoE u pripremi i 8tampanju Casopisa.

175
Azem KOZAR*

Sesrt KoLoKvrJ ARHIVSKTH sLU2Bt ZEMALJA

SREDNJE I JUGOISTOCNE EVROPE (Regensburg,
8 - 10. oktobar 2OOO.) i71. NJEMACXI nRntVSXt
DAN (Niirnberg, 10 - 13. oktobar 2000. godine)

Doma6in Sestoga kolokvija arhivskih sluzbi zemalja srednje i jugo-

istodne Evrope bilo je Dru5tvo njemadkih arhivista (Verein deutscher
Archivare). Susret je odrZan u Regensburgu od 8. do 10. oktobra 2000.
godine. lstom su prisustvovali predstavnici arhivskih sluibi Svicarske,
Austrije, Njemadke, Slovenije, ee5ke, Bosne i Hercegovine, Ukrajine,
Hrvatske, Poljske i Slovadke. lz zemlje doma6ina bilo je prisutno viSe
arhivista.
Kolokvij je otvorio i istim preds.iedavao gosp. dr. Norbert Reimann.
U pozdravnoj rijedi dr. Reimann, je izmedu ostaloga ukazao na osnovne
zadatke ove asocijacije, diji je osnovni cilj bolje medusobno upoznavan-
je komuniciranje. lnsistirao je na razmjeni osnovnih inlormacija o
i
svakome udruZenju, te o konkretnim pitanjima na kojima se moZe gradi-
ti njihova saradnja. Nakon toga, svaki od predstavnika arhivske sluibe je
iznio osnovne podatke o sebi iarhivskoj sluZbi zemlje iz koie dolazi. U
skladu sa blagovremeno utvrdenim programom prigodna saop6enja su
podnijeli:
.
1 Peter Csendes, Pobolj5anje komunikacije izmedu arhivskih slu2bi
- razmjena informacija,
2. Azem KoZar, Problematika obnove arhivske sluibe Bosne i

Hercegovine,
3. Jarosaw Porazinski, Aktivnosti poljske arhivske sluZbe.
Govore6i o modalitetima uspostavljanja komunikaciia izmedu
arhivskih slu2bi P. Csendes je istakao da saradnju treba razvijati ina
nivou arhivskih institucija odgovraju6eg ranga i znadaja (gradski sa grad-
skim, regionalni sa regionalnim a drZavni sa driavnim) ier su i problemi
sa kojima se susreiu u svakoJ sredini veoma slidni.
Prisutni su sa velikim interesiranjem saslu5ali izlaganje autora
ovoga saop6enja, u kojem je govorio i o problematici obnove arhivske
sluibe Bosne i Hercegovine, a Sto je i bilo najavljeno u Programu ovoga
a Prol. dr. Azem Ko:ar, arhivski savjetnik, direktor Hislorijskog arhiva u Tuzli.

176
 Sesti kotikvii athivskih sldbi zemaiia srednie i iugoistoine Ev@pe i 71. njemaiki ahivskt dan

skupa. Bio.ie to, na neki nadin, prvi skup ove vrste na kojem su se sa
painjom odekivale informacije o stanju iproblemima arhivske sluibe
Bosne i Hercegovine. Zbog zna6aja iznijetih inlormacija i stavova skup je
zakljudio da se tekst saop6enja prevede na njemadki jezik i objavi u "Der
Archival'. Konzistestan tekst saopienja donosim na kraju ovog izvjesta-
ja-uPrilogul.
Jaroslaw Porazinski iznio je veoma interesantne i poudne dinjenice
o organizacijl i djelovanju Arhivskog drustva Poljske. lzmedu ostalog,
jedna od aktivnosti je otkupljivanje spremiSnog prostora u koji se smijes-
ta grada nekih preduze6a itako se godi5ne dolazi do novca u iznosu od
200.000 DM. Osim loga, svi dlanovi Udru2enja, koli rade prekovremeno
40o/o zarade odvajaju za udruZenje. U $vicarskoj se npr. sredstva za
Udru2enje ostvaruju kolektivnim udlanjenjem preduze6a i donatorstvom.
U raspravi o ovome pitanju ve6ina prisutnih je istakla dlanarinu kao
jedini vid osiguranja sredstava za Udruienje: za strudne skupove, listove
i dasopise.
Bilo je zadovoljstvo udesWovati u radu ovog skupa dobrih poz-
navalaca arhivske d.lelatnosti, iskusnih arhivskih nau6nth radnika. i
Sigurno je da se svaki udesnik vratio u svoju sredinu sa novim spoznaja-
ma. Razi5li smo se sa dogovorom da se naredni, sedmi, kolokvij odrii
idu6e godine u Bedu.

Sedamdeset iprvi n.jemadki arhivski dan odrian je u Niirnbergu u

dane od 10. do 13. oktobra 2000. godine. Na njemu je u6estvovalo oko
950 udesnika iz vi5e desetina zemalja Evrope i svijeta. Odrian je u sklopu
obiljezavanja 950 godina grada Nurnberga, pod motom ',Arhivi na pragu
tre6eg milenija".
Skup je, prigodnom pozdravnom rijedju, otvorio dr. Norbert
Reimann, predsjednik Njemadkog arhivskog druswa. potom su se prisut-
nima obratili predstavnici najvi5ih organa vlasti pokrajine Bavarske:
dr2avni ministar za nauku, istrazivanje i umjetnost gosp. Hans Zehetmair
igradonadelnik Nr.irnberga gosp. Ludwig Scholz. U ime inostranih gosti-
ju prisutnima se obratio dr. Ugo Cova, direktor Arhiva Trsta. Uvodno izla-
ganje podnio je prof. dr. Hermann Lubbe (Cirih, Svicarska) pod nazivom
"Budu6nost proslosti -
razvoi komunikacionih veza i arhivistika',. U
islome je ukazao na znadaj arhivske grade za nacionalni i svaki drugi
identitet, potom o razvoju arhivske informatidke mreie, o porastu pro-
dukcije arhivske grade, o osiguranju arhivskih komunikacija i sl. poslije

177
toga odriana je plenarna (zajednidka) sjednica na kojoj su podnijeta tri
izlaganja u okviru teme "Arhivska djelatnost na pragu tre6eg mileniia:
nacionalni, evropski i globalni aspekti".
Narednoga dana, 11. 10. 2000. godine, skup je nastavio rad u detiri sek-
cije:
1. Arhivistidki obrazovni elementi na podetku tredeg milenija - stanje i
standardi;
2. Osiguranje i koristenje arhivske grade kao kulturnog dobra - alar-
mantnost stanja,
3. Arhivska d.ielatnost u promiienjenim uvjetima;
4. Arhivistidke usluge u savremenome dobu.
Slijede6eg dana (prijepodne), 12. 10. 2000. godine, radilo se u
osam strudnih grupa na osam razliditih tema. Nakon toga, odriana .ie
GodiSnja skup5tina dlanova udruZenja njemadkih arhivista. U posli.jepod-
nevnim satima odrzana le druga plenarna sjednica na temu: "Deset god-
ina nlemadkoga ujedinjena na planu arhivistike - kritidki bilans".
U vrijeme odriavanja 71. Njemadkog arhivskog dana odrZan je
-
sajam arhivske opreme sve u okviru prostora odriavanja saima u
objektu Meistersingerhalle. Tu se mogla vidjeti sva savremena arhivska
oprema: za mikrolilmovanje, konzervaciju i restauraciiu, za apsorbciju
vlage, kniigovezadka oprema, arhivske kutije, lascikli, regali itd.
U pogodnim vremenskin terminima udesnici skupa su organizirano
obi5li Driavni i Gradski arhiv, muzeje, Kaiserburg, kompleks Reicha itd.
Posljednjeg dana organizirano je pet razliditih studijskih obilazaka zna-
menitosti u gradu i okolini.
Ostao je dolam da je skup bio dobro pripremljen, srudno osmi5ljen
i voden, da je teorijska i praktidna strana arhivistidke znanosti dobro
uvezana isve to uoblideno odgovaraju6im kulturolo5kim sadrZajima.
Dometi ove sluZbe koja se praktidno obnovila od posljedica drugog svjet-
skog rata tek Sezdesetih godina, su izuzetni. Za arhiviste Bosne i
Hercegovine moie biti poudan nadin "liie6enja ratnih rana" kroz rjesa-
vanje problematike zastite grade i kompletiranja stradalih arhivskih lon-
dova i zbirki.
Razumljivo, ovaj skup smo iskoristili za bli2u razmienu iskustava sa
mnogim kolegama arhivistima, za razmjenu publikacija i informacija,
ukratko za medusobno upoznavanje i zbliiavanie arhivskih sluZbi dviju
zemalia. Sve te bro.ine sadrzaje i zadatke ne bih mogao obaviti bez adek-
vatne pomo6i koju mi .je ovom prilikom pruZio dobar poznavalac nje-
madkog jezika i uop6e prilika u ovoi bran5i, mladi kolega Damir Huki6.

178
 Sosti kolikvij arhivskih slu2bi zemalh srednje i iugoistoine Ewopo i 71. njomaiki arhivski dan

Prilog 1

Dr. Azem KOZAR*,

UVODNO IZLAGANJE NA STSTOUT KOLOKVIJU

ARHIVSKIH SLUzBI ZEMALJA SREDNJE I
JUGOISTOENE EVROPE, ODRZANOM U RENGENS-
BURGU 8. I 9. OKTOBRA 2OOO. GODINE POD NAZIVOM
"PROBLEMATIKA OBNOVE ARHIVSKE SLUZBE BOSNE
IHERCEGOVINE"

Dame i gospodo,
po$tovane koleginice i kolege arhivisti,
gospodo predsledavaludi,

lmam izuzetno zadovoljstvo da vas pozdravim u ime mde porodice

arhivskih radnika BiH, kolektiva Arhiva Tuzla i u svoje osobno ime.
Bosna i Hercegovina je mala evropska i balkanska zemlja, zemlja
na razmedu lstoka i
Zapada, zemlja koja je imala izuzetno burnu
pro5lost, pra6enu destim sukobima, lokalnim, regionalnim, ali i svjetskim
ratovima. Preko njenih leda se u procesu niene tranzicije u pluralno
gradansko dru5tvo lomi teret disolucije biv5e SFRJ, pra6en nevidenom
detverogodisniom ratnom kataklizmom. U toj borbi Davida i Golijata sim-
patije i pomo6 progresivnog dovje6anstva bile su i ostale presudna
moralna podr5ka da se istraie, da dobro pobijedi zlo, da BiH postane
sastavni dio razvijenog i civiliziranog svijeta. lako ta borba.lo5 uvijek nije
okondana, mozemo sa zadovoljstvom i sigurnol6u konstatirati da su
snage revuma pobijedile sile mraka i beznada, tako da danas gradimo
jednu novu - evropsku Bosnu i Hercegovinu kao multinacionalnu i multi-
kulturalnu zajednicu.
Borba za arhivsku gradu BiH, kao va2no nacionalno ali i svjetsko
.
kulturno dobro, koju intenzivno vodi arhivska slu2ba BiH ve6 desetak
godina, je vaian segment borbe za tekovine evropske i svjetske civi_
lizacije i kulture. Ona je na tragu borbe za primjenu odredaba medunar_
odnih konvencija o zastiti kulturnih dobara u uvjetima rata i mira, a time i
iEii]Iilr"-i roZ"r, arhivski savjernik, darektor HistorUskog arhiva u Tuzti.

179
na kursu nastoianja da se sa6uva memorija ovoga dijela zemlje kao dijela
ukupne memorije svijeta.
Podr5ka koju na ovome planu dobijamo od kolega Sirom svijeta je
konstantna od podetka tranzicije. Sada se nalazimo u lazi potrebe za
i
radikalnijim konkretnijim vidovima pomo6i u cilju osposobljavanja
arhivske slu2be BiH da Sto uspje5nije sanira posljedice rata i uhvati se u
koitac sa procesom modernizacije ove d.ielatnosti radi hvatanja koraka
i
sa ukupnim druStvenim civilizacijskim potrebama zahtjevima. i
O6ekujem da tome doprinese i ovaj skup arhivista.
Posebno se Zelim zahvaliti kolegama iz arhivske sluibe Njema6ke,
gospodinu dr. Kai von Jeni i njegovim saradnicima iz Bundes arhiva koji
je bio koordinator moga boravka u avgustu mjesecu ove godine u arhivi-
ma Koblenca, Bremena, Hamburga i Berlina, te gospodinu Reimann Dr.
Norbertu i saradnicima na pozivu da udestvujem na ovome skupu.
Arhivski radnici BiH to doiivljavaju kao iskrenu pomo6 svojih kolega
arhivista i svih arhivskih kolektiva prijatel.lske Njemadke za 5ta vam dugu-
jemo trajnu zahvalnost.
U duhu najavljenog naslova govorit 6u vam o nekoliko aspekata
ovog pitanja.

1 . Stanje arhivske dielatnosti do rata 1992. godine

Arhivska sluZba Bosne i Hercegovine je relativno mlada, nastala tek

nakon Drugog svjetskog rata. Tai proces je zapodeo formiranjem
DrZavnog arhiva BiH 12. 12. 1947. godine, a zaokruien je osnivanjem
mreZe regionalnih arhiva (od 1 948. do 1954.) u Sarajevu, Banjoj Luci,
Travniku, Mostaru iTuzli, te u Biha6u (1982) iFo6i (1983). Tako je do rata
(agresije) 1992. godine arhivsku mreiu BiH dinio Arhiv BiH kao centralna
arhivska ustanova iosam regionalnih arhiva. U cca 12.000 m'arhivskog
prostora bilo je smjeSteno cca 25.000 metara duZnih (m') arhivske grade
(oko 3050 arhivskih londova i zbirki) pretezno arhivistidki obradene i
sredene. U arhivima BiH je radilo 147 radnika od dega 1e 107 strudnih,
medu kojima je bilo: 6 magistara nauka i 49 sa visokom i visom Skolskom
spremom. Sa strudnim zvanjima arhivskog savietnika bilo ie 6 radnika,
viSeg arhiviste I1, arhiviste 33 itd.' Arhivska sluiba je pratila rad u oko
12.OOo registratura, ukupne kolidine od 160.000 m' arhivske grade i
800.000 m' registraturnog materijala. Medu registraturnom gradom
nalazilo se dak 135.000 m' za preuzimanje sazrele arhivske grade (stari-
je od 30 godina), pa igrade iz perioda osmanskog i austrougarskog pris-
ustva u BiH.' lpak, izmedu ostaloga i zbog relativno kasnog osnivanja

180
 Sesti kolikvii arhivskih sluibi zenatia s@dnje i iugoistotne Ewope i71. niemaeki ahivski dan

arhiva u BiH, arhivska grada o BiH je bila prili6no nedostatna, a osim arhi-
va nalazila se i u drugim ustanovama kulture i nauke BiH, kao i u arhivi-
ma Dubrovnika, Zadra, Veneci.le, Rima, lstambula, Beda, Budimpeste,
Beograda i drugih gradova.
U svim naznadenim segmentima djelovanja arhivska djelatnost BiH
je bila negdje na nivou tadasniega jugoslavenskog prosjeka. Znatno teie
stan.le bilo je u oblasti arhivske opreme i procesne tehnike, jer je posto-
jala samo klasi6na arhivska oprema i svega jedan labarotorij za mikrofil-
movanje (u Arhivu BiH) sa zastarjelom opremom, a da se ine govori o
komp.iuterskoj i drugoj informatidkoj opremi.
Pozitivna okolnost u svemu tome bilo je kontinuirano napredovanje
u svim oblastima rada, posebno izdavadke djelatnosti (6asopis Glasnik
i
arhiva DAR BiH je izlazio od 1960. godine, pubticirane su zbirke
arhivske grade, inventari i vodidi itd.). Arhivska djelatnost je bila uredena
na nivou BiH Zakonom i podzakonskim aktima.3

2. Stradanie u ratu od 1992. do 1995. godine

U fazi punog stasavanja arhivske djelatnosti BiH,doilo je do agre-

sije na BiH, koja je trajala oko detiri godine. Time su nastate i teske
posljedice po arhivsku gradu, a narodito po onaj dio grade koji se nalazio
van arhiva: u registraturama iu
ustanovama kulture nauke BiH. i
Razmjere stradanja joS uvijek nisu delinitivno utvrdene, mada se u
dosadaSnjim istraZivanjima doSlo do odredenih, u cjelini uzevii,
poraZavaju6ih pokazatelja.
Naime, najmanje je stradala grada pohran.jena u arhivima, mada su
svi objekti arhiva granatirani. Najve6a stradanja zadesila su objekat i
gradu Arhiva Hercegovine u Mostaru, gdje je stradalo cca 160 m, grade
iz 33 arhivska fonda, sto dini 10% grade te ustanove. potom je od direk-
tnih pogodaka granata stradalo cca 25 m, grade Arhiva BiH Sarajevo, a
od posljedica neuslovnog smjeitaja na ratnim lokacijama navlaieno je
300 kutija grade Arhiva u Tuzli, 1000 kutija grade Arhiva u Biha6u, 1.500
kutija grade Arhiva u Travniku i oko S0O kutija grade lstorijskog arhiva
Sarajevo u Sarajevu. U cjelini uzev6i ve6a ili manja o5te6enja zadobilo je
oko 70 arhivskih fondova izbirki, odnosno cca 1625 m,grade, sto dini
6,50% ukupne koli6ine arhivske grade pohranjene u arhivima BiH. Osim
toga, svi arhivski objekti su stradali, a 229A m2 arhivskog prostora mobi-
lizirano je za druge namjene.o
Znatno teia sudbina zadesila je arhivsku gradu pohran.jenu u nekim
i
ustanovama kulture znanosti BiH. Naive6i gubitak dini stradanje

181
arhivskoga {onda Orijentalnog instituta Sarajevo, ukupne koli6ine od cca
250000 m1, preteino orginalnih dokumenata i to; Zbirka Manuscripta tur-
cika (7.156 dokumenata), Zbirka sidiila (66 sidZila od 17. do 19. stot-
je6a), Vilaietski arhiv (cca 200000 dokumenta iz 19. stotje6a), Zbikatapi-
ja, Rukupisna zbirka manuskripta (5.263 kodeksa isl.) itd.' U zgradi
Vije6nice, u koioj se nalazila Narodna i Univerzitetska biblioteka BiH-a,
pogodene zapaljivim projektilima sa poloZaja srpske vojske sa okolnih
brda, osim na desetine hiliada primjeraka izgorjele bibliotedke grade,
stradala je i sva arhivska grada: oko 450 raznih latini6nih, 6irilidnih i ori-
jentalnih rukopisa, oko 200 jedinica historijske grade, preko 130
svjeznieva pisane lidne i porodidne ostavstine, oko 500 geogralskih kara-
ta, 750 rolni mikrorilmova itd.u UniSten le Muzej Zimskih olimpijskih igara
'84, tesko oste6en Muzei Grada, Muzei Jevreja i drugi objekti i brojna kul-
turna dobra u njima.
NajteZa stradanja zadesila su registraturnu gradu. lstraiivanja
pokazuju da je stradalo (unisteno ili teze oSte6eno) 81000 m1 arhivske
grade u nastajanju, odnosno 52% ukupnih kolidina. Slidno stanje je i sa
registraturnim materijalom kojeg,e stradalo cca 400000 ml, tj. cca 50%
od ukupne kolidine. Ponajvi5e je bila izloZena stradanju naznadena
nepreuzeta arhivska grada kao i grada o imovinskim odnosima (katas-
tarske i gruntovne knjige dile je vodenje u BiH uvela austro-ugarska upra-
va, knjige matice itd.).'
Vaino je napomenuti da su se naznadena i druga stradanja (uni5te-
na je gotovo sva i onako skromna arhivska oprema i tehnika), dogodila
unatod za svo vrijeme rata aktivnom lunkcioniranju arhivske slu2be BiH.
Entuzi.fazam i etika arhivskih radnika ponajvise su dosli do izralaja u
aktivnoj brizi o gradi u arhivima koia je po nekoliko puta premjestana sa
jedne na drugu lokaciju samo da bi bila spaiena.

3. Postdeitonsko stanie

Dejtonskim mirom (novembar, 1995.) nisu prestala stradania

arhivske grade BiH. Naprotiv, u ratu zapodeti proces stradanja je nas-
tavl.ien, samo sto su se uzroci stradanja promijenili. To vise nisu granate,
pljadka isl. ve6 nefunkcioniranje novog administrativnog sistema, u
ovome prelaznom vremenu koie traje osta.ie dak oko pet godina. Sve
politi6ke promjene inesuglasice na nivou vlasti svih nivoa (drzave, entite-
ta, kantona) odraiavaju se direktno na stanje arhivske grade. lzmedu
ostaloga, ne funkcionira punim kapacitetom Arhiv BiH kao mati6na
arhivska ustanova BiH, dok njegovu nadle2nost na neki nadin poku5ava-

182
 Sesli kolikvij ahivskih stuibi zefi:tr,lia srectnje i jugioisloane Ewopo i71- niematki arhjvski dan

ju preuzeti entitetski arhivi (Arhiv Federacije BiH i Arhiv Republike

Srpske), nije uspostavljena arhivska mre2a na cijelom prostoru BiH, tako
da se elementarna zastita grade u nastajanju ne vrii na oko 30% teritori-
je, nisu donijeti adekvatni arhivski propisi, pa arhivska sluzba obavlja ovu
slo2enu djelatnost sa svega 74% predratnih kadrovskih potencijala i sa
oko 80% doratnog arhivskog prostora itd. Svi ovi problemi su sistemske
naravi jer BiH prolazi kroz specifidnu lormu tranzcile."
Unatod svemu tome arhivska sluiba BiH je uloZila maksimum napo-
ra da se stanje djelatnosti popravi, a narodito da se zastiti brojna
ugroZena arhivska grada u nastajan.iu. U tom cilju potrebno je posebno
ista6i strudne napore arhivskih kolektiva i DruStva arhivskih radnika BiH
kao jedinstvne strudne asocijacije da:
- osiguraju pripremu i stampanje dasopisa Glasnik arhiva i DAR BiH
(brojevi 32, 33, 34 i 35),
- pripreme i objave tri broja novog arhivskog dasopisa "Arhivska
praksa" (u izdanju Arhiva u Tuzli),
- izrade prijedlog teksta arhivskih zakona svih nivoa: drzava, entiteti,
kantoni, od ko.lih su neki iusvo.ieni (u kantonima: Sarajevo, Tuzla, Biha6)
- odrZe tri poslijeratna savietovania arhivskih radnika BiH (u Tuzli,
Jablanici i Biha6u),
- uspostave saradnju sa arhivskim sluZbama susjednih i prijateljskih
zemalja (Hrvatske, Slovenije, Austrije, Turske, Njema6ke i dr.)
- permanentno vrse edukaciju arhivara u registraturama, itd.

4. Prioriteti obnove

Prioriteti obnove arhivske sluibe BiH utvrdeni na su

Medunarodnome seminaru, odrZanim u Londonu 7. i 8. maja 1998.
godine, a u organizaciji Bosanskog instituta iz Londona i Medunarodne
arhivske asocijacije (lnternational Concil of Archives).'Oni se odnose na:
pitanja fizidke zaStite (ukljuduju6i nabavku neophodne arhivske opreme i
tehni6ko tehnolo5ku za5titu), na uredenie pravne regulative iz ove
oblasti, te na obuku arhivskih kadrova kao nosilaca djelatnosti.

U okviru fizidke za5tite treba:

. zaustaviti proces dal.leg stradanja arhivske grade pohranjene u arhivi-
ma BiH optimalizacijom smjeitajnih uvjeta (adaptacijom i dogradnjom
postoje6ih arhivskih objekata, te izgradnjom novih),
. izvr5iti nabavku lunkcionalne arhivske opreme ("compactus" regali,
zastitni ormari i dr.) za opremu arhivskih depoa (spremiSta),

183
. izvrsiti nabavku opreme za tehni6ko{ehnolosku zastitu arhivske grade
u arhivima: aparati za apsorbciju vlage, oprema za mikrofilmovanje,
oprema za konzervaciju i restauraciju, komore za dezinfekciju i dezin-
sekciju i dr.,
. nabaviti neophodnu kompjutersku opremu, xerox aparate, faxove, per-
sonalne radunare sa Stampadima i dr.,
. preuzeti ugroienu registraturnu gradu u skladu sa prioritetima, itd.
U okviru pravne regulative neophodno je urgentno raditi na:
. uredenju statusa arhivske djelatnosti donosenjem novih (kompatibil-
nih) zakona na nivou BiH, entiteta ikantona (regija), sve u skladu sa
praksom zemalja razvijenog svijeta,
. na nivou BiH zadriati Arhiv BiH kao jedinstvenu matidnu arhivsku
ustanovu i Dru5tvo arhivskih radnika BiH kao jedinsNenu arhivsku aso-
cijaciju koji 6e obavljati neke zajedni6ke funkcije,
. uspostaviti arhivsku mreZu na cijelom prostoru BiH,
. osigurati potpunu zastitu registraturne grade (grade u nastajanju)
pojadanjem nadle2nosti arhivske sluZbe i pojadanjem sankcija za sve
oblike neadekvatnog postupanja sa gradom,
. riJesiti pitanja sanacije izastite arhivske grade u skladu sa medunaro-
dnim konvencijama, a arhivsku gradu koja je u toku rata iznijeta iz BiH
Sto prije vratiti u zemlju.

Na planu obuke arhivskih kadrova, kao nosilaca djelatnosti, treba

aktivnost usmjeriti na:
. obuci postoje6ih kadrova, 6ije profesionalno usavrsavan.je treba vrSiti
permanentno putem medunarodnih arhivskih 5kola, tedaieva, kurseva,
predavanja, ude56a na seminarima, savjetovanjima, okruglim stolovl-
ma isl., sve uz pomo6 UNESCO-a, ICA-e injenih tiiela, te arhivskih
sluZbi prijateljskih zemalja,
. razmieni strudne literature (studije, dasopisi) i njenom prevodenju na
bosanski, engleski i n.jemadki jezik,
. osigurati obuku kadrova u registraturama putem redovnih seminara,
savjetovanja, tedajeva, polaganja strudnog arhivistidkog ispita sl.,
. osigurati arhivistima iz BiH udenje engleskog, njemadkog i dr. svjetskih
jezika,
. u Skolskom sistemu BiH izna6i mogu6nosti za pogodne oblike
redovnog obrazovanja kadrova - srednjoSkolskih i visokoikolskih .

Dakle, u osnovi prioriteta je data zastita arhivskih fondova i zbirki u

arhivima (mikrofilmovan.ie, konzervacija), te zaStita arhivske grade u nas-

184
 Sesl konkvii arhivskih sluabi zemalia sednie i iugoistoine Evrcpe i71- niema,ki arhivsl,i dan

tajanju (pored ostalog i kroz osposobljavanje arhivskih objekata da prime

5to ve6e kolidine arhivske grade sa terena).
U duhu ovih odredenja treba da tede proces obnove arhivske
sluZbe BiH. DosadaSnje iskustvo upucuje na neophodnost neposrednog
komuniciranja sa arhivskim sluzbama i arhivskim kolektivima pri.iateljskih
zemalja, jer posredovaniem nekih medunarodnih humanitarnih i drugih
nevladinih organizacija u minulom periodu nisu postignuti 2eljeni rezul-
tati. Procjenjuje se da je razumijevanje i pomoi mogu6no odekivati u
potrebnoj mjeri ponajprije iponajvise od kolega iz svoje profesije, tj. od
arhivista, arhivskih kolektiva i arhivskih sluZbi. Ovu konstataciiu potvrdu-
je primjer saradnje na polju edukacije kadrova sa arhivima Slovenije
(Pokrajinski arhiv Maribor i dr.), pomo6 u arhivskoj opremi sa arhivima
Austrije (Arhiv Stalerske u Gracu idr.), te nedavni i<onsultativni boravak
u arhivima Njemadke (Bundesarhiv u Koblencu i Berlinu, Stad arhivi u
Bremenu i Hamburgu, te Landes arhiv u Berlinu). Cijenimo da 6e zapode-
ta saradnja dobiti na intenzitetu, a da 6e se ista prosiriti na saradnju sa
drugim arhivima Njema6ke, Austrije, pa i drugih zemalja Evrope i svijeta.

Napomene

1. Standardi i normativi u arhivskoj djelatnosti Bosne i Hercegovane, Sarajevo, 199.1, str. 109.
2. Azem Koiat, Potrebe i mogudnosti arhiva u BiH za preuzimanjem arhivske grade od imalaca,
Glasnik arhiva i DAR BiH, br. 31, Sarajevo, 1991, str. 38.
3. Posljednji arhivski propisi, koji su joi uvijek na snazi, donijeti su 1987. i 1988. godine i to: Zakon
o arhivskoj djelatnosti ("S1. list SR BiH", ht. 21187), pravilnik o ustovima i rokovima auvanja regi-
straturskog materijala iarhjvske grade, kao iodabiranja arhivske grade iz registralurskog mater-
ijala ("S1. list SR BiH", br.41l88).
4. Azem Ko:ar, War destruction of archival materials, Janus, br. 1/99, lnternational Council on
Archives, str. 92-93.
5. Lejla Gazi6, Stradanje Orijentalnog instituta u Sarajevu, Glasnik arhiva i Drustva arhivskih radni-
ka BrH. br 32, Sararevo. 1994, str.25.
6. lvlatko Kovadevic, Arhivi u ratu - destrukcija arhivske sluibe i struke, Aktuelnite zadadi na arhivite
vo vremeto na tranzicijata, Ohrid 1996, str. 82 83.
7. A. Koiar, cit. dl, str.93.
8. Odraz administrativnih promjena (prema Deilonskom sporazumu) na arhivsku sluibu BiH vidljjv
je iz Priloga 2.
9. Na Medunarodnom seminaru u Londonu uaestvovalisu predstavnici Arhiva BiH, entitetskih arhi,
va i Drustva arhivskih radnika BiH. Tom prilikom postignut je visok stepen saglasnosti o
najva:nijim pilanjima obnove arhivske sluibe, za dta posebna zastuga pripada paillivim organi_
zatorima,

185
Azem KO2AR*

SEDMI KOLOKVIJ ARHIVSKIH SLUZBI ZEMALJA

SREDNJE I JUGOISTOcHE EVNOPE I
29. AUSTRIJSKI ARHIVSKI DAN
(8e6, 26 - 28.9.2001. godine)

U prostorijama Gradskog i Zemal.iskog arhiva' u Bedu je u periodu

od 26. do 28. 09. 2001 . odrian Sedmi kolokvij arhivskih sluibi zemalja
srednje (i istodne) Evrope i29. austrijski arhivski dan. U radu oba skupa
udestvovao sam u svojstvu predsjednika DruStva arhivskih radnika
Bosne i Hercegovine.
Na Kolokviju su tretirane slijedeie teme:
1. Medunarodna saradnja u Evropi (EURBICA - odjel ICA-e za Evropu,
Sekci.ia gradskih arhiva pri ICA-e, zajedni6ke manifestaci.ie),
2. Medusobna razmjena mi5ljenja.
Kolokvijem je rukovodio gosp. Peter Csendes, aktualni predsjednik
arhivske sluZbe Austrije, a prisuswovali su predstavnici Njemadke (dva),
deike, Slovadke, Svicarske, Poljske i Bosne i Hercegovine, 5to je bio
znatno manji odziv od pro5logodi5njeg 6. kolokvija.
lstaknut je znadaj EURBIC-a za evropsku integraciju arhivske dje-
latnosti, ukazano na znadaj konJerencije odrZane u Sevilji (uz prim.jedbu
sto se ista odvijala uglavnom na Spanskom.jeziku), te posebno insistira-
no na promjeni njenog programa. Re6eno je da u istu nisu ukljudene
mnoge zemlje jugoistodne Evrope, na demu bi ubudu6e trebalo vi5e radi-
ti.
Najve6i dio rasprave odnosio se na rad Sekcije gradskih arhiva.
lstaknuto je da ista ima 230 dlanova iz 3 l zemlje a da arhivi iz Sjedinjenih
Ameri6kih DrZava nisu ukljudeni u rad ove sekciie - Sto nije dobro i na
demu ubudu6e treba insistirati. Traien je i odgovor na pitanje zasto u
pojedinim zemljama uopie nema gradskih arhiva sto bi, smatra se, tre-
balo biti. Nakon konstruktivne rasprave zakljudeno .ie da treba intenzivi-
' Prof. dr. Azem Koiar, arhivski savjetnik, direktor Historijskog arhiva u Tuzli.
1 Gradski i Zemaljski arhiv u Bedu smjeiteni su u Gasometru D (,edan od aetiri gasometra), na Sest
spratova namjenski adaptiranih za potrebe Arhiva, u kojije uselio u oktobru 2001. godine. Posieduje
veoma vrijednu (i unikatnu) gradu od oko 35.000 duinih metara koia datira od 13. stolje6a.
Egzistirao je kao Gradski arhiv sve do 1921. godine od kada je, proglasenjem Beda za posebnu
saveznu administrativnu jedinicu, postao i Zemaljski arhiv

186
 Sedmi kolil<vii arhivskih sluibi zemalja srednje ijugoistoine Evrope i 29. austrijski arhivski dan

rati rad sekcije, stvoriti uvjete da se pomogne i nekim gradskim arhivima

od kojih mnogi ne mogu pristupiti sekciji zbog skupe dlanarine (cca 400
DM godi5nje) itd.

u
<(

ry*::-
Presiek prostora (Gasometer D) u kojisu sm7'eStenl Gradski iZemaljski arhiv Beia

Kada su u pitanju zajednidke manifestacije, predloZeno je da se

organizira evropski dan arhiva (osim toga sto mnoge evropske zemlje
imaju svoj arhivski dan), da se radi na br2em i boljem povezivanju med,
arhivima i arhivskim sluZbama, pri demu treba otklanjati barijeru j-ezika. S
tim u vezi dogovoreno je da se za kongres arhivista2oo4. godine u Bedu
predloZi ophodenje i na njemadkom jeziku, kao jednom od najmanje tri

187
Aaen Kozar

jezika koji trebaju biti zastupljeni. Kao dobar primjer potrebe za otvaran-
jem arhiva za javnost navedena je praksa austrijskih arhiva, koji su u
maju mjesecu imali "dan otvorenih vrata arhiva" kada je kroz arhivske
prostore proSlo oko 500000 liudi, od dega oko 90% nikad ranije nije bilo
u arhivu.
U okviru druge teme prisutni predstavnici arhivskih sluZbi iznijeli su
aktualna pisan.ia u svojim zemljama. Govorilo se o aktuelnosti donosen-
ja novih zakonskih propisa (eeika, Slovadka), o saradnji sa susjednim
zemljama (Poljska, de6ka, Slovadka), itd. I ovdie je istaknut problem jezi-
ka, te je npr. nepoznavanje madarskog iezika velika prepreka boljoj
saradnji austrijskih arhivista sa madarskim.
Svoje videnje procesa u saradnii arhivskih sluzbi Evrope iznio je i
autor ovog priloga, insistira.iu6i na ve6oj pomo6i razvijenog di.iela Evrope
zemljama u tranziciji. Govorio.le i o aktualnim pitanjima arhivske sluibe
Bosne i Hercegovine (vidi prilog 1.), 5to.ie primljeno sa velikom painjom
i, dini se, podr5kom.
lstoga dana (popodne) izvrseno ie svedano otvaranje adaptiranoga
prostora za potrebe Gradskoga i Zemaljskoga arhiva. Prigodne besjede
odrzali su predstavnici organa vlasti, aktualni direktor arhiva gosp.
Ferdinand Opll i drugi.

Naredna dva dana ,"rririon ;;;t", posve6en 29. austriiskom

danu, a na temu "Organizacija arhiva na podetku tre6eg milenija".
Uvodno izlagan.je podnio je Peter Csendes.

Na temu "Arhivski zadaci u austri.iskom arhivskom pravu" podnijeta

su tri priloga i to:
1. Lorenz Mikoletzky, direktor Driavnog arhiva u Be6u, "Savezni arhivs-
ki zakon",
2. F"anz Sturm, "Zakon Zemaljskog arhiva u Kerntenu",
3. Ferdinand Opll, Bedki arhivski zakon.

Na temu "Aktualni organizacijski zadaci austrijskih arhiva" podnije-

ta su dva saop6en.ia:
1. Walter Brunnei, direktor Zemaljskog arhiva Stalerske u Gracu,
Unutra5nja organizacija i menad2ment u novom Zemaliskom arhivu
Stalerske,

188
 Sechni kolilsij ahivskih sluibi zenalia srednie i jugoisloine Ewope i 29. austtiiski arhivski.lan

2. Heinrich Berg, Bed, Uloga arhivskog osoblja u obavljanju arhivskih

zadataka.
U popodnevnom dijelu programa obradena je i tema "Aktualna
situacija u dioceznim arhivima Austrije", autor Johannes Ebner iz Linza,
u okviru koje je i svoj prijedlog podnio Christian Fornwagner iz lnsbrucka
(govore6i o pergamentu, papiru, disketama, novim materiialima za 3.
milenij te o perspektivama rada Zemaljskog arhiva u Tirolu).

U okviru teme "Vrednovanie arhivskih zadataka u okvirima organi-

zacije arhiva" podnijeta su tri priloga:
1. Anton Eggendorfer (St. Pdlten), "Novi arhivski zadaci i interesiranje
javnosti",
2. Fritz Koller (Salzburg), "Pozicija arhiva u okvirima javne uprave",
3. Alois Niederstetter (Bregenz), "Vrednovanje radnih mjesta irelorma
plata u zemaljskoj sluibi oblasti Vorarlberg".

Na kraju rada (popodne 29. 9. 2001 .) odr2ana .le Generalna

skupstina udruienja austrijskih arhivistkinja i arhivista.
Oba dana, u primjerenoj radnoi atmosteri, odvijao se veoma inten-
zivan rad. Poslije podnijetih izlaganja na svaku od tema, vodena je
sadriajna diskusija.
lnteresantno je ista6i da su veliku painju arhivista zaokupljala pitan-
ja vezana za arhivsko zakonodavsto, sto govori i podatak da se prvi put
u ovo.i zemlji pravne tradicije, pristupilo proceduri dono5enja iedin-
stvenog zakona koji bi vaiio na nivou cijele zeml.le. Na tu potrebu je
opredijelila problematika historiogralske obrade problema povladenja
imovine sa podrudja Austrije i pla6anje odstete u periodu od 1945.
godine. Osjetila se i potreba preciznijeg odredenla pozicije arhiva u okvir-
ima javne uprave i sl.
Utisak je da su arhivski radnici i arhivi veoma ozbilino shvatili svoju
ulogu u druswu, da se u nekim okolnostima poiadanog interesirania za
arhivskom gradom od strane drZavnih organa i pojedinaca nastoie 5to
bolje i sto cjelishodnije organizirati. Arhivi i arhivska dielatnost u Austriji
se shvataju veoma ozbiljno. Njime se bave i ozbiljni i obrazovani naudni
i stru6ni kadrovi, sto se da zakliuditi iz svakog detalja ovoga skupa - iz
oficiielnih, strudnih i kolegijalnih nastupa i rasprava.
Na kraiu, 2elim ista6i da mi je veliku pomo6 u praden.iu rada ovoga
skupa pruiio mladi kolega, student Historije na Filozolskom jakultetu u
Tuzli, Damir Huki6.

189
 Prilog 1

Dr Azem KOZAR*

IZLAGANJE NA SEDMOM KOLOKVIJU ARHIVSKIH

SLUZBI ZEMALJA SREDNJE I JUGOISTOCNE EVROPE,
BEe, 26.09. 2001. GODTNE

Dame i gospodo,
postovane koleginice i kolege, dragi prilateui,
Veoma sam sretan sto u6estvujem u radu ovog skupa arhivista
predstavnika arhivskih sluibi zemalja srednje i jugoistodne Evrope, koji-
ma bez sumnje i Bosna i Hercegovina pripada. Zalo izraiavamo poseb-
nu zahvalnost gosp. Peter denders lidno, kao i austrijskom dru5tvu
arhivista, odnosno arhivskim kolegama iz Austriie, isto onako kako su mi
to proSle godine omogu6ili gosp. Reiman Norbert injemadki kolege
arhivisti.
lmam zadovolistvo i obavezu da vama, a preko Vas i svim kolega-
ma u va5im zemljama prenesem kolegijalne pozdrave bosansko-herce-
govadkih arhivista kao i zahvalnost za vasu otvorenost i razumijevanje, a
razumljivo i za pomo6 koju nam posredno ili neposredno pruiate.
PoStovane koleginice i kolege,
ProSle godine sam Vas upoznao sa problematikom obnove
arhivske sluibe Bosne i Hercegovine. Posto se radi o gotovo istom sas-
tavu smatram da nije potrebno da o tome ponovo i Sire govorim. Re6i 6u
samo, radi onih koji to nisu imali priliku da 6uju, sljede6e:
Bosna i Hercegovina je prolazila kroz tranziciiu u uvietima 6etvoro-
godisnje ratne kataklizme, ogromnih ljudskih stradanja, teskih rcza(anja
materiialnih i kulturnih dobara medu kojima i arhivske grade. Smatra se
da je stradalo oko 81.000 m' grade u nastajanju tj. oko 50"/" ukupnih
koli6ina. Arhivska sluiba je brojno prepolovl.lena a arhivska mre2a uniste-
na. Valjalo je sve to vaditi iz pepela, u mnogim pitaniima podiniati iz
podetka: uspostaviti arhivsku mre:u, doniieti nove propise, formirati nove
arhive, osposobiti registrature da se uspjesno brinu o svojoj gradi itd.
Sta.|e, oA ovih i brojnih drugih, pitanja u minuloj godini uradeno, je ono
Pal. dr. A.a". Koi"r, arhivski savjetnik, direktor Hislorijskog arhiva u Tuzli.

190
-*
 Sednikolikvii arhivskih sluibi zemalja srcdnje i jugoistotne Ewope i 29- austtijski ahivski ckn

o 6emu vas ovom prilikom ielim obavijestiti, sa, naravno, nekim mojim
skromnim strudnim videnjem stvari, to jest kako dalje rjesavati sukce-
sivno problem po problem.
Odmah da kaiem da intenzitet obnove arhivske sluZbe Bosne i
Hercegovine te6e veoma sporo, 5to je razumljivo posljedica sporosti u
provodenju ukupnih tranzicionih promjena u druitvu. Naime, mi smo se
kao prioritetno u obnovi arhivske sluibe odlu6ili da aktivnost usmjerimo
na tri osnovna kolosijeka:
1. Fizidku zaStitu arhivske grade - pogotovo arhivske grade u nasta-
janju,
2. Na pravnoj regulativi djelatnosti i
3. Na edkukaciji arhivskih kadrova kao nosilaca djelatnosti.
Bez rjeSenja ovih pitanja se ne moZe pre6i u intenzivan strudno-
arhivistidki rad.

U svemu tome smo ponesto uradili, mada ne niti u kvalitetu a niti u

kvantitetu kako smo planirali, i to:
- Na jednom diielu bosanskohercegovadkog prostora smo zaustavili
proces daljeg stradanja arhivske grade, dijelom preuzimanjem iste u
arhive (preuzeto je nekoliko hiljada m,), a dijelom pojadanim nadzorom
u registraturama. Medutim, sve to nije dovollno da bi mogli konstatovati
da je proces stradanja grade u nastajanju zaustavljen. U toku su poslovi
-
adaptacije nekih arhivskih spremista kao sabirnih centara za preuzi-
manje ugro2ene grade (Biha6), odnosno izrada projektne dokumentaci-
je za izgradnju novih arhivskih objekata (Sarajevo) ili za dogradnju pos-
toje6ih fiuzla);
- Na planu pravne regulative uradeni su brojni pomaci, Sto je rezultat
dugogodisnjeg intenzivnog nastojanja arhivskih radnika na tom planu.
Naime, izmedu ostalog, prije oko Sest mjeseci, Sto je posebno va2no,
usvojen je Zakon o arhivskoj djelatnosti na nivou Bosne i Hercegovine.
Ovim smo se izborili da Arhiv BiH kao driavna arhivska ustanova
opstane, kakvi arhivi, uostalom, postoie u svim zemliama svijeta.U toku
je dono5enje niza podzakonskih akata kojima bi se bliie uredila pitanja
funkcionisanja ovog arhiva;
- Na planu edukacije kadrova je takode u6injen izvjestan napredak:
- Odriano je detvrto savjetovanje arhivskih radnika BiH u Olovu u
ianuaru 2001 . godine koie se bavilo problematikom valorizacije regis-
traturne i arhivske grade u uslovima tranzicije,
- Odr2an je okrugli sto na temu "Arhivi u vremenu tranzicije,',

'191
 - OdrZano je regionalno savjetovanje u Biha6u za edukaciju radnika
u registraturama,
- U pripremi je medunarodni skup u Tuzli, koji se treba odrZati 9.
novembra 2001 . godine o problemima statusa registraturne grade regis-
tratura koje se privatiziraju ili prestaju sa radom, te o doprinosu arhiva
zadovoljenju li6nih prava gradana.
OdrZano je nekoliko arhivskih seminara i savjetovanja, rezultat dega
je Stampanje 35{og broja Glasnika arhiva i DAR BiH, a u pripremi je i
6ewrti broj 6asopisa "Arhivska praksa".
Dakle, nesumljivo, radi se napretku u odnosu na stanje od prije
godinu dana. Ali, time nismo zadovoljni. Nismo zadovoljni statusom d.ie-
latnosti u dru5tvu, ukupnom odnosu dru5Wa i registratura prema svojim
obavezama, a posebno time 5to jos uvijek ne postoji jedinstven projekat
obnove arhivske sluZbe na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine.
Sve u svemu, bavimo se joS uvijek i ponajviSe nekim osnovnim
pitanjima struke: spa5avanja i zaStite registraturne grade, odnosno kon-
solidacije arhivske dielatnosti. lpak, uspijevamo i da otvaramo neka uie
strudna pitanja kako je npr. pitanje valorizacije registraturne grade u
uslovima kada je ista saduvana samo fragmentarno. Mislimo da smo na
pravom putu.O tome ako bude potrebe, kao i o drugim pitanjima ove
struke u Bosni i Hercegovini ukljudi6u se naknadno u raspravu.

Ono u demu nam treba podrSka i pomo6 kolega iz drugih zemal.la

je sljedece:
- prije svega arhivska oprema: regali, komore za dezinsekciju i dez-
inlekciju arhivske grade, oprema za konzerviran.ie i restauriranje, mikro-
lilmovanje, kompjuterska oprema i sl.;
- pomo6 na edukaciji arhivskih kadrova iz jezika (njemadkog,
engleskog i dr.) i u specijalisti6kim zanimanjima;
- razmjena iskustava, kakav je ovaj skup, i podrska nasim nasto.jan-
jima prisustvom na licu mjesta tj. u BiH. Konkretnu moguinost ove vrste
pru2a savjetovanje "Arhivska praksa 2001"koje 6e se odr:ati u Tuzli 9.
novembra 2001 . godine a na koje 6e biti pozvani predstavnici svih va5ih
arhivskih sluibi da udestvuju sa prilogom o stanju arhivske djelatnosti u
svakoj konkretnoj zemlji. Ovo shvatite i kao poziv, mada 6e svi, za jednu
nedelju dana, dobiti izvanidan poziv. Bi6e to prilika da bliie idirektno
spoznate sve na5e pote6ko6e i dileme, te da zajedno radimo na nji-
hovom rjeiavanju.
Hvala lijepa.

192
 ZAPISNIK
o toku 13. savietovania "Arhivska praksa 2000", Tuzla
f. i2. juna 2000. godine (Hotel "Bristol")
I

Savjetovanje je oworeno 1. juna 2000. godine u g3o sati u dvorani

Hotela "Bristol" u prisustvu oko 200 udesnika i dvadesetak gostiju.
Uvodni, sve6arski, dio Sav.letovanja pratilo je nekoliko muzidkih numera
udesnika Osnovne muzidke Skole u Tuzli.
Uvodno izlaganje pod nazlvom "Na pragu tre6eg milenija" (vidi
Prilog l) podnio je Azem Koiar, direktor Arhiva u Tuzli i predsjednik
Organizacionog odbora Savjetovanja. Naznadavaju6i problematiku o
kojoj 6e se na savjetovanju raspravliali, kako ie to, nazna6eno u
Programu (vidi Prilog 2) istakao je neophodnost profesionalizacije
arhivske sluibe kako bi se u svakom trenutku znalo Sta i kako treba radi_
ti. Potom .ie obavijestio prisutne da se savjetovanje odrzava pod
pokroviteljstvom Ministartstua za obrazovanje, nauku, kulturu i sport
Tuzlanskog kantona, te da istom prisustuu.iu predstavnici organa viasti
Kantona, Opdine Tuzla i nekih drugih op6ina, te profesori Univerziteta u
Tuzli, predstavnici privrednih i drugih organizaci.ia Tuzle i Tuzlanskog
kantona. Savjetovanju prisustvuju predstavnici arhivskih ustanova sa
podrudja Bosne i Hercegovine, te arhivskih sluzbi Austriie, Slovenije i
Hrvatske.
Nakon toga skup su pozdravili: Mersija Jaiarevii, sekretar
Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Tuzlanskog kantona,
nadelnik opcine Tuzla Selim Beilagi6, zamjenik direktora Arhiva BiH
Saban Zahirovi6, predstavnik Arhiva Slovenije 2arko Strumbl, direktor
Medunarodnog instituta arhivskih znanosti peter p. Klasinc, te direktor
Arhiva Stajerske iz Graca Walter Brunner. Ovim je okon6an prvi (sve6ars-
ki) dio rada.
il

U priiepodnevnom radnom dijelu Savjetovanja, koji je vodilo radno

predsiedniStvo u sastavu: Peter p. Klasinc, Seada Hadiimehmedagi6,
Saban Zahirovi6, lzet Saboti6 i Azem Koiar, izlagali su: Azem Koiar,

193
Seada Had2imehmedagi6, Nermana HodZi6, Saban Zahirovil, Peter P.
Klasinc (dva priloga), Gordana Kos i Zarko Strumbl, 6ime je iscrpljen
program o prvojtemi savjetovanja "Sudbina registraturne grade". Nakon
toga razvila se diskusija.
U popodnevnom radu (od 15'0 sati) izlagani su prilozi po drugoj
temi "strudni profili arhivara" ito: lzet Saboti6, Seada Hadiimehmedagi6
i Musa Muhamed, a sve je, kao i o prvoj temi, apsolvirano prigodnim
diskusijama.
Narednog dana (2. juna) obradena je tre6a tema "Savremeno
arhiviranje", a izlagali su: lsmet Semi6, Miroslav Novak, Walter Brunner i
Nermina Had2imehmedovi6. I nakon ove teme razvila se iiva diskusija
koja je rezultirala korisnim prijedlozima.

,"%
T- !r
-.
Sa 73. savT'etovanja "Arhivska praksa 2000."(Hotel "Bristol, 1. i 2- iuna 2000. godine)

Na kraju je nekoliko udesnika predstavilo vise strudnih i naudnih

skupova na kojima su udestvovali u periodu od prethodnog 12. savjeto-
vanja.
U toku rada Savjetovanja, predstavljena je arhivska oprema vi5e
proizvodada i distributera ("Mikrocop", "Jale", "Filmoteka" i dr.).
Nakon toga, a prije svodenja rada, u6esnici Savjetovanja su obavi-
je5teni o rtvgovorima radne grupe (dr. A. Kolar, dr. P.P' Klasinc, dr. W.
Brunner, mr S. Zahirovi6,, S. Sari6) sa predstavnicima Ministarstva za

194
obrazovanje, nauku, kulturu i sport Tuzlanskog kantona: gosp. Nihadom
Latifagi6, ministricom, te Zdenkom Tadi6em zamjenikom ministra,
Mevludinom Hajdarhodiiiem, pomo6nikom mintstra za kulturu te
Mersilom Ja5arevi6, sekretarom Ministarstva. Redeno je da su razgovori
bili konkretni i korisni, te da su predstavnici Ministarstva obe6ali podrsku
u stvaranju sistemskih uslova za obavljanje arhivske djelatnosti na
Kantonu, a sto treba biti rijeseno prijedlogom novog Zakona o arhivskoj
djelatnosti Kantona.
Po zavrsetku radnog dijela izvriena je promocija dasopisa
"Arhivska praksa" br.3. Promotori su bili Mevludin HajdarhodZi6,
pomo6nik Ministra za kulturu, te peler pavel Klasinc, direktor
Medunarodnog instituta arhivskih znanosti Maribor.
Na kraju je predsjednik Organizacionog odbora A. Ko2ar iznio neke
globalne ociene o broinim pomacima u radu savjetovanja i to:
- prisutnost iudesce iz cijele Bosne i Hercegovine,
- zna6ajan pomak u kvalitetu e asopisa,
- . ogroman broj tema ie tretiran a medu obradivadima su i kolege iz
registratura,
- izvrsena je prezentacija arhivske opreme itd.
A. Koiar je predlo2io da se za dlanove Organizacionog odbora i
Redakcije kooptiraju: dr. Peter pavel Klasinc i dr.Waltei Brunner.
!v9 ove prijedtoge prisutni su prihvatili sa punim odobravanjem.
Zakljudeno je da zakljudke sa ovog skupa utvrdi Sekietarijat
^Ogranka.
Na kraju radnog dijela Savjetovanja svim udesnicima iz registratura
dat je Certifikat o ude56u na istom.
Poslije podne zadnjeg dana Savjetovanja organizovan je izlet na
^
Srednjovjekovni grad Srebrenik. lsti ie bio dobro posje6en iveoma usp-
je5an.
U Tuzli, 1 . i 2. juna 2000.
Za Otganizarore
Dr Azem KoiaL s.t.

195
 Prilog br. 1

NA PRAGU TRECEG MILENIJA (Uvodno izlaganje na

Savjetovanju "Arhivska praksa 2000", Azem KoZar direktor
Arhiva Tuzla i predslednik Organizacionog odbora
Savietovanja)

Dame i gospodo, cijeniene koleginice i kolege, postovani gosti,

lmam 6ast i izuzetno zadovoljstvo pozdraviti Vas u ime organiza-

tora 13. savjetovania "Arhivska praksa": Historijskog arhiva Tuzla i
DruStva arhivskih radnika BiH - Ogranak Tuzla. Nadam se da 6e iovai
skup, kao i svi prethodni, u ova dva dana raditi konstruktivno iu cijelosti
opravdati zamisao: pokrovitelia, organizatora i udesnika o punoj svr-
sishodnosti tretmana ove aktualne arhivisti6ke i mogu6e drustvene prob-
lematike.

Dame i gospodo,
Na prethodnome 12. savjetovaniu, odrianom prosle godine u
Zivinicama, pain.ja bosanskohercegovadke arhivske teorije i prakse bila
je okrenuta ka sudbini arhivske grade u nastaianiu. Ukazano je na
znadaj, potrebu i neminovnost organizirane drustvene brige za ovu vrstu
kulturne ba5tine, te na neke mogu6e modalitete niene za5tite.
Od tada do danas, iako su udinjeni neki pomaci, makar u smislu
da su neka pitanja u okviru struke i drustua bar problematizirana, nije
napravljen znadajniii napredak. Mada se stanje razlikuje u odredenim
sredinama, ipak jos uviiek stoji konstataciia da proces stradania regis-
traturne graale nije ni zaustavlien.
Zbog svega toga, odludili smo da na ovome 13. savjetovanju
dodatno zaostrimo pitan.ie borbe za arhivsku gradu u nastajanju na nadin
da ona iz faze gorke sudbine kona6no zakora6i u eru pune sigurnosti. To
je u6injeno "owaraniem" problematike za dvije najznadajniie kategorije:
grade socijalistidkoga perioda koja ie jo5 uviiek najbrojnija i u arhivima
(osim Arhiva BiH) i u registraturama; i grade koia sve vi5e nastaje na
i
novim nosiocima zapisa (magnetni opti6ki diskovi) primjenom
savremene informacijske tehnologije. Kako se ova pitanja, kao i svaka
druga strudna pitania, ne mogu rijesiti bez odgovara.lu6ih znanja, onda je

196
prirodno sto je painja usmierena na kvalifikacionu strukturu arhivara, kao
kruci,alno pitanje arhivske struke. Kao pouka i orjentir u svemu tome
i
posluiit 6e nam iskustva uvaienih kolega koleginica arhivista iz
Austrije, Slovenije, Hrvatske, koja 6e ovdje biti prezentirana.

Postavljanjem nazna6enih pitanja na ovaj na6in pred strudnu i

naudnu javnost Bosne i Hercegovine, iSire, nastojimo dodi do sto konzis-

tentnijih rjesenia koia 6e biti izraz maksimalne angaiiranosti doma6e i
strane pameti u ovome poslu. Na taj na6in, ti. kolektivno, utvrdeni i
strudno fundirani stavovi struke mogu utjecati na pozitivnu iznatno bolju
promjenu odnosa druSWa prema njoj, na nadin da se grade i opremalu
arhivski ob.iekti, da se u arhive preuzme bar sva ugroZena arhivska
grada, da se sistemski rijeSi pitanje Skolovanja arhivskih kadrova svih
nivoa, da se osnivaju arhivistidki naudni instituti, itd. Krajn.ie je vrijeme da
ova djelatnost konadno prede prag pukog prezivl.lavanja i entuzijazma i
stupi na teren optimalnoga razvoja. To.ie, bez sumnje, i drustvena potre-
ba i interes.

Dame i gospodo,
Osim vainosti i aktualnosti naznadenih sadr2aja kojima 6e se
ovaj skup baviti, njegov znadaj jeiu6injenici da njima na odreden nadin
zakljudujemo drugi i otvaramo tre6i milenij. lz tog razloga sam ovome
svom izlaganju dao (sa lormalno-hronolodkog aspekta gledano) oprav-
dan naslov "Na pragu tre6eg milenija".
Prirodno se tu postavljaju dva pitan.ia: prvo - kakve je sve rezul-
tate bosanskohercegovadka arhivska teorija i praksa postigla u minulom
periodu svoga postojanja, i drugo kojim pravcem i kojom dinamikom
treba da se kre6e u nastupaiu6em tre6em mileniju?
Za elaboraciju prvoga pitanja trebalo bi nam puno vremena, Sto
bi odvuklo painju ovog skupanadrugu stranu, te za to nema potrebe.
Umjesto toga re6i iu samo konstataciju da je arhivska djelatnost u BiH
nastala tek takore6i na koncu drugog mileniia, prije svega pedesetak
godina, a da za to vriieme i pored ogromnih napora i prepoznatljivih
rezultata objektivno nije mogla sanirati sve posliedice negativne histori-
jske proSlosti kroz koju su ova zemlja i njeni Zitelji prolazili bar od nama
znanog vremena postojanja drzavne organizacije, tj. od polovine dese-
tog stolje6a. Medutim, i za tako relativno kratko vrijeme, do rata (agresi-
je) 1 992. godine arhivska djelatnost BiH kao primijenjena arhivistika, usp-
jela je da po gotovo svim parametrima rczvoja dostigne nivo bivseg
jugoslovenskog prosjeka: prostor, kadrovi, arhivska grada isl. Medutim,

197
 rat ,e neutralizirao i umnogome obezvrijedio postignute domete, izmedu
ostalog i na nadin da su stradale ogromne koli6ine arhivske grade u nas-
tajanju, na 6ijoj zastiti su brojni arhivisti (zajedno sa imaocima te grade)
radili godinama.
Ukupna destrukcija bosanskohercegovadkoga bi6a, naialost,
dolazi do izraiala i u ovoi djelatnosti, kako unutar struke tako i u .lo5 uvi-
jek neuspostavljenome normalnom dijalogu izmedu driave i struke,
posebno na razini nekih kantona, Federacije BiH i Drzave. Kako da dru-
gadije shvatimo stavove nekih ljudi na odgovornim miestima bar u
arhivskoj djelatnosti BiH, kad ka2u da driavu ne treba pominjati jer je po
Dejtonu nema, 5to je po nama krajnje ekstenzivno tumadenje Dejtonskog
sporazuma, ili jos drastidniji stav u stilu "mene arhivistika ne interesira jer
ja sam ovdje do6ao po zadatku moje stranke." Naravno, odgovor struke
.ie jasan, i mogu re6i, gotovo jednoglasan: Nas interesira jedino skuka,
na nadin da svoj posao obavi Sto profesionalnije. A ba5 je profesional-
izam potpuni odgovor na sva nasrtanja kojima je arhivska djelatnost bila
izloiena u proilosti, a idanas su ona prisutna i prepoznatljiva. Gdje god
imamo vise profesionalizma, manie je politikantsva i ideologizama svih
vrsta. Upravo govore6i o autonomnosti arhivske slu2be uvaieni kolega
dr. Josip Kolanovi6, ravnatelj HDA u Zagrebu, pro5le godine na
Medunarodnom savjetovanju u Dubrovniku je rekao: "Autonomija
arhivske sluibe.le drugo ime za njenu profesionalizaci.iu, a sto zahtijeva:
saduvati sto vjernile, objektivnije pam6enje sadasnjosti i istinu o sebi, bez
obzira na politidke i bilo kakve sustave i ideologije."
Upravo je u profesionalizmu odgovor na drugo vazniie pitanje
kojim se trebamo baviti: tj. kojim pravcem i kojom dinamikom arhivska
djelatnost BiH ileba da krene u tre6em mileniju.
Pojam "profesionalizam" sublimira adekvatno rjedenje niza
stru6nih pitanja: prostor, oprema, kadrovi, arhivska grada, arhivsko
zakonodavstvo i sl., kola se rjeSavaju na relaciji druStvo (drZava) - stru-
ka. U tom cilju, situacija u kojoj se mi nalazimo zahtijeva jasne stavove
struke. Prezivljavanje i egzistiranle, 6ekajuj6i bolje dane, ne smije biti
samo sebi cili. Ne smijemo dozvoliti sebi da se nademo u situaciji u kojoi
se, dozvolite da napravim jednu digresiju, naSla Alisa (glavni lik u knjizi
Alisa u zemlii 6udesa, autora Lewisa Corrolla) kada je dolaze6i do
raskrS6a upitala Ma6ku:
"Molim vas, biste li mi mogli re6i kojim putem mogu oti6i
odavde?"
"To mnogo zavisi od toga gdje zelite sti6i", rede Ma6ka.
"Svejedno mi je gdje 6u sti6i ...", rede Alisa.

198
 "Onda je svejedno kojim iete putem krenuti", re6e Madka.
"Samo da stignem negdje", dodade Alisa da bi objasnila.
"O, to iete sigurno uspjeti", rede Ma6ka, "samo ako budete i5li
dosta dugo."

Ho6emo li mi, mozemo li, imamo li toliko vremena, nastaviti da

putujemo dugo, dugo (6itaj: da egzistiramo), a da ne znamo kuda 6emo
i kada 6emo sti6i. Mislim da te dileme moramo, na ovoj smjeni milenija
jednom i za zauviiek rijesiti. U tome svaka poluga sistema (djelatnosti):
dr:ava, struka i sWaraoci grade imaju svoju ulogu. Kako 6e ko svoju
ulogu obaviti zavisi od niza faktora; od dinamike otklanjanja brojnih dile-
ma izabluda kako unutar struke tako i u druitvu uop6e. Jedno je jasno,
arhivska sluiba, tj. struka, mora znati sta ho6e, mora se izboriti za svoje
mjesto u drustvu i preuzeti odgovornost za stanje struke u nastupaju6em
vremenu.
Tek tada 6e, tj. kada dostigne potrebni profesionalizam, za
arhrvsku struku kako re6e uvaieni pro{. dr. Peter Pavel Klasinc na 21.
savjetovanju "Savremeni arhivi" u Mariboru 1999. godine, u pravom
smislu do6i novo vrijeme: novi milenij. HronoloSka smjena milenija treba
tome da da samo dodatan podstrek. Nadajmo se da 6e i ovo savjeto-
vanje tome doprinijeti.
Hvala.

199
Prilog br. 2

slei it
aet
-e, a>
c'4
ilAr
.:{
*S
>-
<\i

J
.s
I\J ,::: eS c)
F. ,I r*
J ::.i
-('+!
:':i
-.s-
CL
{
rrr
-fi
:r=
,*
&

:< 1:; !:i

(./) :l !i,' ox
f,r.4
=.=''
ff ::,1 +'j { F

a!) ir
F1i
F
G

"?
si s.r;x

3r:E
(+ Ii
I iir;
'Eci;
::l r.
i *{ {
lih; -s ;:!
\i
i:;>
tA
I

trlei p *p
-cr ai
Zfrl o PDx

6t
oai 5i*
!qt

'N
CJ
c:rE -,
=-N

s
6 !. F
-
F
!E > 6
t-lL +
i iB* ts s
*A
=<
@
rlr< 6
.! HE Xfi:lj
n E:=i ;;=a -' E
E
'i'=.-6dYiiE
Bras
xtPe
=='l
<EP
CA4 i -.
i'.J4
798
a r F
i 3t
i s
e 11

E ir
Grr5 *
IJ
c o
a
o r:E o
c
t;
s

200
 ,i iir* ,. .,i tr;l
,$;**iEi{}Et .
ri$
i$.! +};a

if ii r3 fii i;ig ;,is iii ii a ,;it i gr i , ,llEi

or;*e*+$s i**e* r g. l$E it* Ilt e tf
,$ it Ig*ra i::$ Et;; i:r$*:i
I Xlilr;
Ei'*;l
-! tt;itl
* j$E*i $}" ;i'l'
i r
it E I
t' *::.
X ,. SiiI i! :?
:: J l::

*$ I. 3
* lE- rr
itgi
I
- E
i'f
;E - o
*5 ';i -!,nr
i;E c5 ::
3 E EE g $ !:
e I ;EE r : iE [;E-
:iegE $
E
a

EcirB$$EgiEg{EgigiI
;4
)
F E{J
=,r;
i
iitrE :5!- .9;6 8 E 6
-I s 8E
rEt fiE
FE rE *rg3
gE HEE Ifi si
s= si sE E* ]FE
.i ,fr* 'i [.te 6 i Eo

'.? z i ! x r

i E-$ i fr I $ i E" fi i i ;E* i-- i iE i.i

ggi,F
Ei igiii tu if,' li iig iii fuE Iii, ii$
,

H I-i g i
} i E fl ii j E
igs j,u i $,E
r,E,

201
 Gletwnno AGFA @ paawea

KOMBINIRANO
M I KROFILM S KO- DIG ITALNO
ARHIVIRANJE

,Wkodrrani.
dokumqtti
r't"i-r
t'-d'
rE. "*
0
\
,/
dlgllal
hd.r
Rry lndrr
/
\.
dlgltal

,:$,,,". -*
T ..?
Dobro do*li u buducnost !

AGFA HYBRID DATASAFE SYSTEM

p/ed,?ostima brzog i tleksibilnog
optimalna kombinaciia s,gurnostr i pouzdanostt mikrotitma sa svirn
postupania s digitalizianim podacima i slikama dokumenata

istovremeno digitatno (skanianie) ianatogno (snimanie) registrhanie dokumenata

ipodatakariedno^radnomkorakunadigitatnommediiuimikrolilmu;

t rad u simplex (iednostrano) i duplex (obostrano) modu;

a automatsko prepoznavanie formata i

a integrirani OCR i ICR;

MrKROGRAFSKI, INFORMATt'R}{Ay susrAvl
a izravan pristuP dokumentima ; INOZ-UYOZd.o.o. OSIJEK, F. KREZME 11
Tel: 031 /208-4 1 4, 208'41 5, 208'41 1
a dtstribucita dokumenata u mre2i
(lnternet i lokalne mrcZe)
Fax: 031 / 208'417 , 208-41 6 ./
 HTBRTDNt S|STEMt ZAARHTVTRANJE AGFA@

AGZ-BiH/TZ.O6/2000

Hibridni sistem osigurava konverziju dokumenta s nosioca na nosioca u svim

smjerovima, Sto daje potpunu fleksibilnost u cilju optimalizacije arhive.
Tako su. papir, mikrofilm.i. digitalni imaging ravnopravni segmenti sistema,
naravno jedinstveno organizirani u funkcionalnoj sredini i rasp5lozivim zi pre-
trazivanje idistribuciju u radunalnim mrezama, intinetu i interneiu.

lskoristite najbotje od anatogne i digirFlne tehnotogije u kvatitetnoj i

uspjeSnoj kombinaciji.

Agra-Gevaert GmbH, Wien Agla-Partner za BiH:

Mikrogralie und Dokumensysteme Jale d,o.o., Saralevo
Predstavna5tvo SDE - SLO/HR/BIH Ulica Stupska, br.7
Zagreb, c.Truhelke 49, tet. (01) 36g0 275 tel./far (033) 624179
HISTORIJSKI ARHIV TUZLA
F. Ledera br.1, 75000 Tuzla, Bosna i Hercegovina
Tel. (07s) 252-620, 252-07 0
Fax (075) 252-620
Ra6un din: 12200-603-112, Sluiba za platni promet Tuzla

U IZDANJU ARHIVA STAMPANE SU SLIJEDECE PUBLIKACUE:

1. Generalni Straik rudara i Husinska buna 1920. (grupa autora),
Tuzla 1981. (i 1984.), str.410.
2. Dobrovolino valrogasno drustvo Tuzla (grupa autora),
Tuzla 1983., str. 150.
3. Vodi6 Arhiva Tuzla (grupa autora), Tuzla 1989., slr. 156.
4. Regionalni istoriiski arhiv Tuzla 1954. - 1994. (mr. Azem Kolar),
Tuzla 1995., str. 108.
5. Arhivistika u teorili ipraksi (mr. Azem Kozar), kni. 1,
Tuzla 1995., str. 220.
6. Tuzla u osmansko doba (Dremal Cilimkovi6), Tuzla 1996., str. 178.
7, lzvoti za historilu srednloviekovne bosanske drzave
(mr. Salih Jalimam), Tuzla 1997., str. 144.
8. Narodna uzdanica u drustvenome I kulturnome ,ivotu Muslimana
Bosne i Hercegovine Tuzla 1998., (dr. lsmail HadZiahmetovid), str. 120.
9. easopis "Arhivska praksa" br. l,Tuzla 1998., str. 168.
10. easopis "Arhivska praksa", br. 2, Tuzla 1999., str. 166.
11. easopis "Arhivska praksa", br. 3, Tuzla 2000., str. 215.
12. casopis "Arhivska praksa", b.. 4, Tuzla 2001., str. 205
13. Materilali sa savietovania sa imaocima arhivske grade i registraturskog
materiiala (1985.-1994.) posveceni odredenim pitanlima zastite arhivske
grade u nastalanlu (srealivanle grade, uredenie arhlvskog poslovanla,
normativna akta, zakonski propisi i sl.)

- Arhiv radi od 7,00 - 1s,30 sati svak)'))),- o*r.,

- Biblioteka Arhiva radi sva4m radnim danom od I - 14 sati;
- Arhiv vrii otkup svih vrcta arhivalija (dokumenata ivriiednih kniiga);
- Prijem stranaka i zahtjeva u vezi sa izdavaniem isprava o dokazima iz pohran-
jene arhivske grade vrgi se svakim radnim danom od I - 14 sati;
- Prijem stranaka u vezi sa arhivskim poslovaniem imalaca arhivske grade i regis'
I
traturskog materijala vrii se petkom od - 14 sati, a ostalim Gdnim danima po
prethodnom dogovoru.
tzdavanje easopisa pomoglo je Ministarstvo za
obrazovanje, nauku, kulturu i sport Tuzlanskog
kantona, koje je istovremeno bilo i pokroviteli 14.
savjetovanja "Arhivska praksa 2001", s? kojeg su
svi prilozi Stampani u ovom broju Casopisa.
Zahvaljujemo se na razumijevanju i saradnji.

Druitvo arhivskih radnika Historijski

Bosne i Hercegovine - arhiv
- Ogranak Tuzla Tuzla