10
10
10
2 October, 2014
Pp. 125- 136
Sura M. Khrais
Department of English Language and Literature
Princess Alia University College
Al-Balqa Applied University
Amman, Jordan
Abstract
This paper introduces a structural study of The Arabian Nights, Book III. The structural
approach used by Vladimir Propp on the Russian folktales along with Tzvetan Todorov's ideas on
the literature of the fantastic will be applied here. The researcher argues that structural reading
of the chosen ten stories is fruitful because structuralism focuses on multiple texts, seeking how
these texts unify themselves into a coherent system. This approach enables readers to study the
text as a manifestation of an abstract structure. The paper will concentrate on three different
aspects: character types, narrative technique and setting (elements of place). First, the researcher
classifies characters according to their contribution to the action. Propp's theory of the function
of the dramatist personae will be adopted in this respect. The researcher will discuss thirteen
different functions. Then, the same characters will be classified according to their conformity to
reality into historical, imaginative, and fairy characters. The role of the fairy characters in The
Arabian Nights will be highlighted and in this respect Vladimir's theory of the fantastic will be
used to study the significance of the supernatural elements in the target texts. Next, the narrative
techniques in The Arabian Nights will be discussed in details with a special emphasis on the
frame story technique. Finally, the paper shall discuss the features of place in the tales and show
their distinctive yet common elements. Thus the study of character types, narrative technique and
setting in The Arabian Nights allows the reader to understand the common forms which develop
into a meaningful system that distinguish these stories
Key words: Structural approach, functions of dramatist personae, fairy characters, the fantastic,
frame story.
Books Cited
Abbott, N. (1949). A Ninth-Century Fragment of The Thousand Nights: new light on the early
history of the Arabian Nights. In Ulrich Marzolph (Ed.), The Arabian Nights Reader
(pp. 21-82). Detroit: Wayne State University Press
Ali, M. J. (1980). The Arabian Nights in English Literature: studies in the reception of the
Thousand and One NighSt into British culture. Peter L. Caracciolo, Macmillan.
Ali, M. J. (2006). The Growth of Scholarly Interest in the Arabian Nights. In Ulrich Marzolph
(Ed.), The Arabian Nights Reader (pp. 1-20). Detroit: Wayne State University Press.
Aliakbari, R. (2014). Heterotopic Gothic Englishness and Econopoletics of the
Arabian Nights. sc.academia.edu/SinaMansouriZeyni/Followers
Allen, R. (1984). An Analysis of the Tale of the Three Apples from The Thousand and One
Nights. In Ulrich Marzolph (Ed.), The Arabian Nights Reader. (pp. 239-248).
Detroit: Wayne State University Press
Al-Olaqi, F. (2012). "The Influence of the Arabian Nights on English Literature: A Selective
Study." European Journal of Social Sciences.31 (3). 384-396.
Barry, P. (2002). Structuralism in P Barry, Beginning Theory: An Introduction to Literary and
Cultural Theory (pp. 39-60). Manchester UP. Manchester.
Bencheikh, J. E. (1997). Historical and Mythical Baghdad in the tale of Ali Bakkar and Shams
al- Nahar, or the Resurgence of the Imaginary. In Ulrich Marzolph (Ed.), The Arabian
Nights Reader ( pp. 249-264). Detroit: Wayne State University Press.
Bush, D. (1969). Mythologyandthe Romantic Tradition in English Poetry. Cambridge, MA.
Caracciolo, P. L. (1968). The Arabian Nightsin English Literature: studies in the reception of The
Thousand and One Nightsinto British culture. London, St. Martins Press.
Caracciolo, P. L. (1988). The Arabian Nightsin English Literature. London: St. Martins Press.
Cooperson, M. (1994). The Monstrous Births of Alladin. In Ulrich Marzolph, The Arabian
Nights Reader (pp. 265-282). Detroit: Wayne State University Press
Genette, G. (1997). "Structuralism and Literary Criticism." In K. M. Newton (Ed.). Twentieth
century literary theory: a reader (pp. 89-93). New York: Macmillan Press Ltd.
Ghazoul, F. (1996). The Arabian Nights in Comparative Context. Cairo: American University in
Cairo Press.
Goitein, S. D. (1958). The Oldest Documentary Evidence for the Title of Alf Laila Wa-Laila.
In Ulrich Marzolph (Ed.), The Arabian Nights reader (pp. 83-86). Detroit:
. Wayne State University Press
Grotzfeld, H. (1985). Neglected Conclusions of The Arabian Nights: Gleanings in Forgotten
and Overlooked Recensions. In Ulrich Marzolph (Ed.), The Arabian Nights Reader (pp.
87-104). Detroit: Wayne State University Press
Grotzfeld, H. (1996). The Age of the Gallant Manuscript of the Nights: Numismatic Evidence
for Dating a Manuscript? In Ulrich Marzolph (Ed.), The Arabian Nights Reader (pp.
105-121).Detroit: Wayne State University Press
Grunehaum, G. E. (1942). "Greek form Elements in Arabian Nights". In Ulrich Marzolph, The
Arabian Nights reader (pp. 137-169). Detroit: Wayne State University Press
Hamori, A. (1971). "An Allegory from The Arabian Nights: the city of Brass". Bulletin
of the School of Oriental and African Studies. Cambridge UP. 34(1): 9-19.
Heath, P. (1987). Romance as a Genre. In Ulrich Marzolph (Ed.), The Arabian Nights reader
( pp. 170-225). Detroit: Wayne State University Press.
Irwin, R. (2005). The Arabian Nights: a companion. Tauris Parke Palang-faacks.
Khan, M. M. (2012). English translation of the Qur'an. Peace Vision.
Mahdi, M. (1984). "From History to Fiction: the tale told by the kings Steward". In Ulrich
Marzolph (Ed.), The Arabian Nights Reader (pp. 298-326). Detroit: Wayne State
University Press
Mahdi, M. (1995). The Thousand and One Nights. Boston: Brill Academic Pub.
Makdisi, S. & F. Nussbaum. (Eds.). (2008). The Arabian Nights in Historical Context: between
east and west. Oxford: Oxford Scholarship Online.
Malti-Douglas, F. (1997). Shahrazad Feminist. In Ulrich Marzolph (Ed.), The Arabian Nights
reader (pp. 347-364) .Detroit: Wayne State University Press
Mardrus, M, Trans. (1986). The Thousand Nights and One Night,.III. London: Routledge &
Kegan Paul.
Marzolph, U. Richard V. Leeuwen & Hassan Wassouf.(Eds.) (2004 ). The Arabian Nights
Encyclopedia, ABC-CLIO. ISBN1-57607-204-5.
Marzolph, U. Richard V. Leeuwen & Hassan Wassouf.(Eds.) (2005). The Persian Nights: links
between Arabian Nights and Persian culture. Fabula. 45(3-4). 275-293.
Marzolph, U. Richard V. Leeuwen & Hassan Wassouf.(Eds.) ed. (2006). The Arabian Nights
Reader. Detroit: Wayne State University Press.
Marzolph, U. Richard V. Leeuwen & Hassan Wassouf.(Eds.) (2007). The Arabian Nights in
Transitional Perspective. Detroit: Wayne State University Press.
Molan, P. D. (1987). Sinbad the Sailor: a commentary on the ethics of violence. In Ulrich
Marzolph (Ed.), The Arabian Nights Reader (pp. 327-346) .Detroit: Wayne State
University Press
Newton, K. M. (1997). Twentieth Century Literary Theory: a reader. New York: Macmillan
Press Ltd.
Pinault, D. (1992). StoryTtelling Techniques in the Arabian Nights. Brill Publishers. 148-9 &
217-9.
Propp, V. (1968). Morphology of the Folktale. Austin: Texas UP.
Thurber, J. (1984). "The Wizard of Chittenango". Fantasists on fantasy. Robert H. Boyer and
Kenneth J. Zahorski. NY: Avon Books.
Todorov, T. (1975). The fantastic: a structural approach to literary genre. Howard, Richard,
Trans. New York: Cornell UP.
Todorov, T.(1997). Definition of Poetics: an analysis. In K. M. Newton (Ed.), Twentieth
century literary theory: a reader (pp. 86-88). New York: Macmillan Press Ltd.
Tuczay, C. A. (2005). Motifs in The Arabian Nights and in Ancient and Medieval European
Literature: a comparison. Folklore. 116 (3). 272-291.
Strukturni pristup arapskim noi
Jedna tisua i jedna no je zbirka pria o bliskoistonoj i indijanskoj prii, a narodne prie
ispunjene su na arapskom tijekom islamskog zlatnog doba. Takoer se naziva The
Arabian Nights i to je nesigurno datum i autorstvo. Njegove prie o Aladinu, Ali
Baba i Sindbadu, mornaru, gotovo su postale dio zapadnog folklora. U ovom radu
tvrdim da strukturni pristup koji nam omoguuje istodobno itanje i usporedivanje
viestrukih tekstova, a koji se primjenjuje na deset pria iz The Arabian Nights,
knjiga III, uvodi novo itanje tri glavna aspekta: tipove karaktera, pripovijedanje
tehnika i postavljanje (elementi mjesta). Meutim, ponekad se istraiva odnosi na
jo drugih pria koje obogauju raspravu. Istraiva e upotrijebiti strukturni pristup
koji Vladimir Propp primjenjuje na ruske narodne knjievnosti zajedno s idejama
Tzvetana Todorova o knjievnosti fantastinog. Prvo, likovi Arapskih Noi bit e
klasificirani prema njihovom doprinosu akciji. U tu svrhu usvojit e se Proppova
teorija o funkciji dramatistike osobnosti. S druge strane, isti e likovi biti razvrstani
prema njihovoj usklaenosti sa stvarnosti u povijesne, imaginativne i vila. Dok se
raspravlja o ulozi bajkovitih likova u Arapskim noi, Vladimirova teorija
fantastinog e se koristiti za prouavanje znaenja nadnaravnih elemenata u ciljanim
tekstovima. Zatim e se analizirati pripovjedne tehnike u The Arabian Nights.
Konano, rad e raspravljati o obiljejima mjesta u priama i pokazati svoje
prepoznatljive, ali zajednike elemente.
Strukturalna kritika povezuje knjievne tekstove s veom strukturom koja moe biti odreeni
anr, niz intertekstualnih veza, model ope narativne strukture ili sustav povratnih
obrazaca ili motiva (Barry, 40). Stoga se strukturno itanje usredotouje na vie
tekstova, traei kako se ti tekstovi ujedinjuju u koherentan sustav. Taj pristup
omoguuje itateljima da prouavaju tekst kao manifestaciju apstraktne strukture.
Cilj strukturalizma nije "opis pojedinog djela, oznaavanje njezinog znaenja ve
uspostavljanje opih zakona od kojih je ovaj tekst proizvod" (Todorov, 133).
Strukturalna analiza otkriva "vezu koja postoji izmeu sustava oblika i sustava
znaenja" (Genette, 136). Stoga prouavanje tipova karaktera, pripovjedake tehnike
i postavljanje u The Arabian Nights omoguuje itatelju razumijevanje zajednikih
oblika koji se razvijaju u smislen sustav koji razlikuje ove prie. Primjenom
strukturnih pristupa odabranim priama Arapske noi ovaj rad istrauje svojstva koja
razlikuju knjigu kao cjelinu. Ova studija ima za cilj rekonstruirati jedinicu
djelo i njezino naelo koherentnosti koju gotovo nikako nije kritikant, do svega to sam
znao, uinio prije. Najvie djela na Arapski noi obraaju se povijesnom prihvaanju
knjige u istraivanjima od devetnaestog stoljea nadalje (Ali, 1980., Caracciolo,
1968. (Alijtbari, 2014.), povijest naslova (Goitein, 1958.), njegovo kruenje meu
knjiarama u Kairu u 12. stoljeu (Abbott, 1949.), njegov povijesni kontekst
(Makdisi i Nussbaum, 2008) Goitein, 1958, Grotzfeld, 1985, 1996-7, Mahdi, 1995.),
izvori koje su koristili francuski prevoditelji koji su uveli tekst Zapadu, kao i utjecaj
velike literature o priama (Marzolph, 2006, Grunebaum, 1942) , anr romantike u
priama (Heath, 1987-1988), interpretacije pojedinanih pria iz zbirke (Allen, 1984,
Bencheikh, 1997, Cooperson, 1994, Hamori, 1971, Mahdi, 1984, Molan, 1987)
priroda seksualne politike koja okruuje karakter Sheherazade i reperkusiju A
rabinske noi u modernoj arapskoj knjievnosti (Malti-Douglas, 1997). Posebno
prouavanje tehnika pripovijedanja uvodi David Pinault (1992). Mnoge
komparativne studije raspravljaju o utjecaju arapskih noi na englesku knjievnost
(Al-Olaqi, 2012), iransku kulturu (Marzolph, 2005, 2006), knjievnost o generalu
(Ghazoul, 1996) i drevna srednjovjekovna europska knjievnost (Tuczay, 2005) ,
Ovaj rad predstavlja novu toku gledita koja se razlikuje od onih koji su se
raspravljali u prethodnim radovima. Arabian Nights ukljuuje veliki broj likova.
Prie obino poinju uvodei nas u odreenu situaciju u kojoj nam je junak
predstavljen zajedno s ostalim lanovima njegove obitelji. Obino se odnosi na
njegov status i njegovu profesiju. Meutim, svaki lik u prii ima odreenu funkciju.
Propp definira funkciju kao in karaktera, definiran sa stajalita svog znaaja za tijek
djelovanja (Propp, 21). Svaki lik ima sferu akcije koja generira trideset jednu
funkciju koju je Propp uoio u ruskim narodnim priama. Ovaj e rad raspravljati o
trinaest razliitih funkcija koje je istraiva pronaao u ciljanom tekstu i pokazat e
da je taj ogranieni broj funkcija temeljna komponenta pripovijesti. Nakon to je
prikazana poetna situacija, pria ima sljedeu sekvencu od trinaest funkcija koje su
sve to je definirano u Propp; Absentation. lan obitelji naputa sigurnost domaeg
okolia. To moe biti heroj ili neki drugi lan obitelji koji e joj heroj kasnije morati
spasiti. Ova podjela kohezivne obitelji injektira poetnu napetost u priu. Ovdje se
takoer moe predstaviti junak, koji se esto prikazuje kao obina osoba. U Arapski
noi, kao u ruskim narodnim priama, ovaj in odsutnosti je dobrovoljno; meutim,
ponekad nedostatak lika nije voljan jer je uzrokovan smru dotinog lika. Lik koji
obavlja ovu akciju ili pripada starijoj generaciji ili mlaoj. Na primjer, u "Ribar i
Ifrit", kralj ostavlja svoje kraljevstvo da otkrije tajnu jezera i arene ribe. Meutim, u
"Sin kralja kraljeva", mladi princ odlazi u lov; putovanje u kojemu se izgubi, oteti ga
goblin. U "Kralju Yonan i Wise Royan", kralj je otrovan i konano je nehotice
odsutan s scene. Zabrana. Zabrana je upuena heroju ('ne idi tamo', 'nemojte to
raditi'). U arapskim noima likovi su sprijeeni da rade neto izravno ili neizravno. U
prii "Porter u Bagdadu", vratar dobiva sljedee upute: "Donesite svoj kavez i
slijedite me" (36); "Nemojte pitati za neto to vas ne tie ili ete uti to e vas
ljutiti" (38). Ja'afar, ministar, predlae kalifonu Haroon al-Rasheedu da kae: "Nemoj
ui, Calif. Ti ljudi su pijani" (40), a kasnije Calif kae: "Pronaite trik kako bismo
mogli ui" (40) .3. Krenje. in kojim se prekrila funkcija zabrane. Slijedi uvoenje
novog lika, obino zloinca. U knjizi "Druga Qalandar", kraljica keri upozorava
Qalandara da ne razbije talisman ili e izazvati Jinnove. Ali Qalandar ne priznaje red,
a Jinn se pojavljuje koji potonji mue kraljevu ker i ubija. Zatim baca aroliju na
Qalandar i pretvori ga u majmun. Ili kad mudar Royan upozori kralja da ne slua
svog zlog slugu; ipak, kralj zanemaruje savjete i to ga kota njegov ivot.4. Izvianje.
Zlonamjernik pokuava izvidjeti (ili zlikovac pokuava pronai djecu ili dragulje,
itd., Ili namjerava rtva dovodi u pitanje zlikovca). Zloinac (esto u preruenju)
aktivno pokuava traiti informacije, na primjer traei neto vrijedno ili
pokuavajui aktivno uhvatiti nekoga. Moe razgovarati
Google Prevoditelj za tvrtke:Prevoditeljski alatiPrevoditelj web-lokacija
lan obitelji koji neduno otkriva informacije. On takoer moe traiti susret s herojem,
moda ve znajui da je junak na neki nain poseban. U arapskim noima jedan od
likova obino pokuava dobiti neke informacije o odreenoj stvari kao to je sluaj
kada zlikovac pokuava pronai mjesto odreenih likova, djece ili dragocjenih
predmeta. U prijanjoj prii, "Drugi Qalandar", Jinn ima oblik starca i dolazi u grad
da trai Qalandara iji identitet nije prvo objavljen. Jinn, osim toga, pokuava izvui
neke podatke od svog voljenog kojeg trai: "Ki keri, koja je va ljubavnik?" (52) .
5. Trikovima. rtva pokuava zavarati rtvu da preuzme posjed rtve ili imovine
rtve (negativac je obino preruen i pokuava osvojiti povjerenje rtve). Zlonamjer
sada preuuje, esto koriste informacije dobivene u pokuaju zavaravanja junaka ili
rtve na neki nain. tovie, zloinac moe uvjeriti rtvu da je zapravo prijatelj i time
stjee suradnju. Zloinac moe, takoer, koristiti arobni nain obmane. Jinn
obmanjuje ribara da ga izbavi iz boce dok ga ranije namjerava ubiti. Goblin ima oblik
poslune slukinje da zavede sin kralja kraljeva. eli mu sluiti na veeri za svoju
djecu. Sauesnitvo. rtva se na taj nain podvrgne obmanama i nesvjesno pomae
svom neprijatelju. Sada je zavaravanje zlikovca, a junak ili rtva naivno djeluju na
nain koji pomae zlikovcu. To moe biti od pruanja negativca (moda karte ili
arobnog oruja) da aktivno rade protiv dobrih ljudi (moda je zlikovac nagovorio
heroja da su ti drugi ljudi zapravo loi). U arapskim noi nalazimo razliite primjere
poput heroja koji ogrebotine Goblinovu svjetiljku; tako, podnosei se Villainovoj
(Ifritovoj) prosjaenju. Heroj ponekad djeluje mehaniki i koristi magiju protiv
svojih voljenih. U prii "The Three Jesters", enka Jinn pretvara dvije sestre u crne
pse. Kriva ena princa u "arobnom princu" baca aroliju na svog supruga i
transformira svoj donji dio u kamen. Podlost. Zlodnik uzrokuje tetu ili ozljedu lana
obitelji ili drugim likovima (otmicama, kradom arobnog agenta, unitavanjem
usjeva). Moe pljakati u drugim oblicima, uzrokujui nestajanje, protjerivanje
nekoga, zamjenu djeteta itd., Poinjenje ubojstva, zatvaranje ili pritvaranje nekoga,
prijetnju prisilnom braku ili pruanje nonih muenja. U arapskim noi, Ifrit otima
princezu da je uzme kao enu; s druge strane, Goblin otima princa s kojom se
zaljubila. Ponekad zlikovac uzrokuje ozbiljnu ozljedu drugim likovima. Ljubazna
princeza koristi svoje arobne moi kako bi porazila Ifrit. Potonji je poraen, ali
princeza je spaljena do smrti. Zloinac moe uzrokovati nagli gubitak znakova.
Opaki brat zavodi svoju sestru i odvede je do velikog groba gdje spava s njom, a
oboje nestaju. ivac izgoni drugi lik. Na primjer, strica progoni njegov neak nakon
to je ubio svog brata kako bi naslijedio svoje kraljevstvo. Osim toga, zlikovac moe
muiti svoju rtvu. Grijeena ena mui mua zbog ljubavi.8. Nedostatak neega.
Jedan od lanova obitelji nedostaje ili eli neto. Drugim rijeima, identificiran je
osjeaj nedostatka. Na primjer, u obitelji junaka ili u zajednici, neto se identificira
kao izgubljeno ili se neto iz nekog razloga ini poeljnim, poput arobnog predmeta
koji e na neki nain spasiti ljude. Ala'a Deen nema bogatstvo i putuje da ga dobije.
Kralj nema znanja i putuje da je stekne. Odlazak. Ovo je posebna osobina pria
Arapskih noi, gdje je junak napustio kuu da ima avanturu koja uzrokuje razvoj
akcija i uvodi jo jedan lik na scenu. Tijekom ovog odlaska, heroj je testiran,
ispitivan, pa ak i napadnut. To otvara put za prijem arobnog agenta ili pomagaa i
ovdje dolazi u funkciji donatora. Donator pita heroja da rijei zagonetku kako bi
oslobodio svog zatvora. Heroj ponekad nudi pomo dobrom Ifritu koji mu pomae
letjeti iz jedne zemlje u drugu. Davatelj pomae junaku nudei znanje o nestaloj
osobi ili o nainima poraza zlih Jinn.10. Herojska reakcija. Joj reagira na djelovanje
donatora ili pomagaa uzimajui u obzir ili propustio test, rjeavajui zagonetku,
oslobaajui zatoenitvo, pomirujui rasprave, obavljajui slubu ili koristivi
suprotstavljene ovlasti protiv njega. Pratei svoj plan, junak ponekad izvodi drugu
uslugu i pomae drugim likovima koji su upravo upoznati s akcijom. U svim priama
reakcija junaka je opa osobina.
11. Pruanje ili primanje arobnog sredstva. Junak stjee koritenje arobnog agenta
(izravno prenesen, smjeten kupljen, pripremljen, spontano se pojavi, jede / pijan,
pomo koju nude drugi likovi). U arapskim noi, junak esto pomae krilati konj ili
letee stvorenje ili tepih. U "Tri sestre", jedna od sestara spaava se od utapanja uz
pomo velike letee zmije. Kralj Yonan ozdravio je arobna ljekovitost koju je dao
mudri Royan. Ifrit uzima aku pijeska i izgovara neke arobne rijei, a zatim baca ih
na aroban junak da mu pomogne da obnovi njegovu ljudsku formu.12. Borba. Junak
i zloin se pridrue izravnoj borbi. Zloinac je obino jai jer koristi arobne moi
protiv svojih rtava. Ako junak ne dobije arobne moi od strane donatora, on
pobjeuje nad zlikovcima svojim ljudskim pametom.13. Pobjeda. Zloin je obino
poraen bilo u borbi ili trik koji mu je igrao heroj. Ponekad je negativac ubijen dok je
spavao ili protjeran. Heroj, primjerice, porazi Ifrit govorei mu kako ne vjeruje da je
potonji zarobljen u maloj svjetiljci ili maloj bocu. Dakle, Ifrit to dokazuje ulaskom u
svjetiljku jo jednom; dakle, ponovno se zarobljava.14. Povratak. Joj se obino vraa
nakon postizanja pobjede, dovodei svoj izgubljeni brat ili otetku princezu kui.
Heroj se ponekad vraa nakon to se stvori bogatstvo ili rjeava zagonetku. To su
najoitiji funkcije koje se ponavljaju u odabranim priama Arapskih Noi. Iako
Propp raspravlja o tridesetim funkcijama, mnoge od njih moraju se zanemariti jer se
pojavljuju u malom broju The Arabian Tales da se ne mogu uzeti kao ope ali
razlikovne znaajke. Meutim, Proppove funkcije ne pokrivaju sve znaajke znakova
u arapskim noima. Dakle, sljedee se stavke trebaju razmotriti u odnosu na
navedene znakove. Prvo, u arapskim noi, mnogi su likovi bez imenovanja, osobito
glavni likovi koji su izvor glavne akcije u prii. Na primjer, nismo reeni imena
Bagdadovog portera, tri sestre, oarani princ ili njegova supruga, Bagdadov brija ili
Bagdadov trgovac. To moe odraavati elju autora da nekim svojim likovima ne
daju povijesne ili zemljopisne pozadine. Ili to bi moglo biti iz politikih razloga,
budui da autor koristi politiku alegoriju inei njegove likove posredno za
odreene politike osobe. Jedna posljednja pretpostavka je da svojim likovima i
svojim pripovijetkama obezbijedi univerzalnu dimenziju. Drugo, veina likova u
arapskim noima ima visoki politiki ili drutveni status. Imamo kraljeve, Suldane,
princeze, princeze i tako dalje. Vjerojatno su ga ljudi obradovali kome su se priale
te prie da su ti likovi najsretniji. Ipak, heroji nekih pria pripadaju niim razredima.
U ovom sluaju autor jasno navodi da razlika u klasama nije krutica tako to se gornji
klasni likovi zaljubljuju u nie klasne znakove. Na primjer, obini junak postie
pobjedu i osvaja srce keri kralja nakon to je spasio ivot. Suldan se oeni keri
ribara, ili se princ oeni djevojkom nieg statusa. Tree, veina likova, osim
zlogodavca koji je glavni izvor sukoba, ljubazni su. Dobri likovi obino su vei od
loih znakova. etvrto, likovi se obino prikazuju kao uivanje u seksu i traenje
posebno za ene. U arapskim noima nikada ne nalazimo nasilne seksualne scene ili
akciju silovanja. Meutim, s druge strane, nita u priama ne pokazuje ishod
seksualnih odnosa. Drugim rijeima, nikada nismo itali o enama koje su zatrudnile
ili raaju bebe. Djeca nisu uvedena kao znaajni likovi u priama. Nadalje,
neoenjeni likovi su oni koji se bave zabranjenim seksualnim odnosima. U tom
kontekstu, brak se ne uvodi kao sveta zajednica. Openito, seks ini se da je dio
svijeta mate, to znai da se ponaanje likova ne mora suditi po uobiajenim
moralnim standardima. Ipak, ovo izaziva itateljsku osudu, a ne njihovo odobrenje.
Supruga koja vara svog mua i spava s crnim robom ili bratom koji ima incestuozan
odnos s njegovom sestrom definitivno zasluuje itateljev zamjer. Osim toga
golotinja je glavna akcija u mnogim priama; povezan je s uitkom seksualnog
odnosa i bolovima fizikog muenja. Svi likovi koji se alju su uklonjeni odjee. Na
kraju, novi likovi obino su iznenada uvedeni u tijek akcije. Na primjer, junakinja
"The portera u Bagdadu" tri puta pogoduje poda i odjednom se otvaraju vrata, a
sedam robova koji nose maeve izlaze iz plave boje. Ti robovi nisu dio ivota junaka
i mi
Google Prevoditelj za tvrtke:Prevoditeljski alatiPrevoditelj web-lokacija
, itatelji, vrlo malo znaju o njima. Goblini i Ifriti pojavljuju se iznenada iz malih boica ili
svjetiljki ili od niega. Zid se dijeli na dvije i ini se da lijepa djevojka mnogo
doprinosi otajstvu prie. Donator se sluajno susree dok je arobni pomaga uveden
kao dar. Ipak, valja istaknuti da su akcije duboko povezane s tim da se uvoenje bilo
kojeg novog lika, ak i ako je neoekivano, moe biti prihvaeno. Takoer je istina
da se novi likovi ponekad uvode kroz pripovijedanje prie drugim likovima. Naime,
Arapske Noi su pria u prii. Shahrazad, supruga kralja Shahryara, glavni je
pripovjeda pria, ali svaka od njezinih likova govori svoju priu i time uvodi nove
likove. Na primjer, "Crna slava i jabuka" pripovijeda Shahrazad, koji nam uvodi prvo
osobu pripovjedaa Ja'afar al-Barmaki koji, zauzvrat, pria priu o Noor al-Deenu i
Shams al-Deenu. Zatim, pria o njihovu sinu i keri pripovijeda se u jo jednoj prii
o "Sit al-Hussin" ili "The Lady of Beauty". Ovaj aspekt narativne tehnike bit e
detaljno opisan na sljedeim stranicama. S druge strane, Proppovo opravdanje naina
na koji se likovi uvode u tijek akcije mogu se djelomino primijeniti na prie
Arapskih Noi. Prema Proppovoj, svaka kategorija likova ima svoj oblik
pojavljivanja jer zapoljava odreena sredstva za uvoenje novih likova. Na primjer,
Propp pronalazi da se u ruskim narodnim stvarima zloin pojavljuje dvaput. Prvo,
pojavljuje se izvana ili niotkuda (kao u arapskim noi), a zatim nestaje. Drugo, zloin
se pojavljuje kada ga trae drugi likovi koji nisu vrlo esti u Arapskim priama.
Nadalje, likovi Arapske noi mogu se svrstati u skladu s njihovom suglasju s
realnou. U tom smislu oni predstavljaju stvarne figure u povijesti ili su apsolutno
imaginarni ili vila. Neke povijesne ili religiozne figure su Calif Haroon al-Rasheed i
njegov ministar Ja'afar al-Barmaki, Salah al-Deen, muslimanski osvaja, kralj
Perzije, slavni muslimanski pjesnik Abu-Nawas, ministar al-Fazl i Prorok Solomon.
Drugi imaginarni likovi previe su poput Sit al-Hussin, Badr al-Budoor, Sinbad the
Sailor i Shah Bandar al-Tujjar (ef svih trgovaca). Vjerski likovi su Ifrii, goblini,
letei konji i letee zmije. Likovi koji predstavljaju stvarne figure u povijesti
prikazani su s puno potovanja i potovanja. Na primjer, Haroon aL-Rashid,
muslimanska kalif je prikazan kao respektabilan, brian, pravedan i moan vladar.
ini se da je to opravdano jer je popularni mentalitet imao tu ideju o njemu i
njegovoj vladavini; injenica koju je autor teko mogao proturjeiti. Fairy likovi
dodaju mitsku dimenziju priama. Oni su tamo stvoriti komplikacije i obogatiti tekst
fantasy okusom. U jednostavnom mentalitetu izvornih itatelja Arapskih Noi, Ifrit je
simbol moi, brzine, ponosa i velike sposobnosti da uniti i konstruira. Ovi
bajkovinski likovi uvedeni u priama su dvije vrste: aktivni i pasivni. Aktivni vilinski
likovi ili koriste svoje natprirodne moi da povreuju odreene likove ili da pomau i
spase druge. Druge pasivne obino se kontroliraju na mehaniki nain gdje
jednostavno ne ine nita osim pokoravanja naloga. Na primjer, ovjek Brassy
(bajkovit lik) vozi arobni amac (koji nosi Trei Qalandar), a leti konj leti samo da
premjeste junaka s jednog mjesta na drugo. Postojanje bia monijom od ovjeka je
karakteristina knjievnosti fantastinog. U svojoj knjizi The Fantastic, Todorov
pokazuje kako nadnaravni elementi mogu biti podijeljeni u dvije skupine. Prva
skupina je metamorfoza. Najbolji primjer je pronai u prii "Druga Qalandar" u kojoj
se ovjek pretvara u majmuna i majmuna u ovjeka. Tijekom dvobojne sceni odvija
se niz metamorfoza: Jenn postaje lav, a onda ga princ prebaci u dvije polovice
maem. Lav glavu pretvara u ogroman korpion i princeza postaje zmija "koja se
bavila gorom borbom s korpionom, koji nema prednost, u obliku orla i potjera"
(34). Zatim se pojavi crna i bijela maka, koju slijedi crni vuk. Maka se pretvara u
crv i kree se u ipak, koji se nadmee po veliini bundeve. Onda ipak eksplodira;
vuk, sada pretvoren u penis, poinje progutati ipak sjemena. Jedan pada u vodu i
pretvara se u ribu. Na kraju, oba lika zahtijevaju svoj ljudski oblik. Druga skupina
fantastinog temelji se na postojanju nadnaravnih bia, kao to su Jinn i princeza-
arobnica, i njihova mo nad ljudskom sudbinom. Oba ih mogu transformirati
Google Prevoditelj za tvrtke:Prevoditeljski alatiPrevoditelj web-lokacija
i drugima razliitim stvorenjima. Ova bia koja imaju mo nad ljudskom sudbinom
simboliziraju snove o moi kao to Todorov predlae. Ali oni su takoer utjelovljenje
imaginarne uzronosti za ono to se takoer moe nazvati sluajnou, bogatstvom ili
nesretnim sluajem (iako su srea i sluaj iskljueni iz svemira fantastinog). Dakle,
zli Jinn koji prekida ljubavni uitak u "The Qalandar's Tale" nije nita vie od sree
heroja. Valja istaknuti da Todorov dijeli natprirodne pojave u etiri vrste: 1.
Hiperbolino udesno gdje je fenomen nadnaravni samo zbog svojih dimenzija, koji
su superiorniji od onih koji su nam poznati. Sinbad mornar izjavljuje da je vidio ribu
sto-ak dvjesto dugu i veliku zmiju koja bi mogla progutati slona. Meutim, to moe
biti samo nain govora u kojem moemo rei da "strah ima velike oi". Druga vrsta
udesnog je egzotina. Nadnaravni elementi u ovom kontekstu su prijavljeni
itateljima, ali nisu prikazani kao stvarni likovi ili likovi, a postavka povezana s
njima podjednako opisuje junak. Na primjer, na svom drugom putovanju, Sinbad
opisuje Roc, tako veliku pticu da skriva sunce. Ptica sigurno ne postoji u suvremenoj
zoologiji, ali likovi koji ga opisuju daleko su od te sigurnosti. Trei tip je
instrumentalno udesno u kojem tehnoloki razvoj nije ostvaren u opisanom
razdoblju, ali je mogue. U pripovijesti "Prince Ahmad" udesni elementi su letei
tepih, jabuka s iscjeliteljskim silama, cijev koja se koristi za gledanje stvari s velike
udaljenosti. Danas imamo helikopter, antibiotike i dalekozore.4. etvrta vrsta
znanstveno je udesno poznata kao znanstvena fantastika. Ovdje se nadnaravno
objanjava na racionalan nain, ali prema zakonima koje znanost danas odbije.
Razliite prie u arapskim noima sadre poetne elemente znanstvene fantastike
(Irwin, 2005). Nekoliko primjera na koje se ovdje pozivam citiraju se iz cijele knjige
Arapske noi, a ne iz knjige III posebno. Jedan od primjera je "Avantura bulukiya",
gdje se glavna protagonistica Bulukiya potrazi za biljem besmrtnosti vodi da istrauje
more, putuje u raj i pakao i putuje preko kozmosa razliitim svjetovima mnogo
veim od vlastitog svijeta, oekujui elementi galaktike znanstvene fantastike (209).
Usput, susree drutva Jinnija, sirene, govorenja, drvea i drugih oblika ivota. U
"Abu al-Husn i njegovoj Slave djevojci Tawaddud", junakinja Tawaddud daje vana
predavanja o palaama Mjeseca i dobronamjernim i zlokobnim aspektima planeta. U
jo jednoj prii, Abdullah Fisherman i Abdullah the Merman, glavni protagonist
Abdullah Fisherman dobiva sposobnost disanja pod vodom i otkriva podvodni
drutvo koje se prikazuje kao preokrenuti odraz drutva. Taj podvodni drutvo slijedi
oblik primitivnog komunizma u kojem pojmovi poput novca i odjee ne postoje.
Druge prie prikazuju amerika drutva u kojima dominiraju ene, izgubljene antike
tehnologije, napredne drevne civilizacije koje su zalutale i katastrofe koje ih osvajaju.
"Grad brass" sadri skupinu arheoloke ekspedicije (Hamori, 1971) preko Sahare
kako bi pronaao drevni izgubljeni grad i pokuao oporaviti limenu posudu koju je
Salomon nekada pribjegao dinnima i, usput, susree mumificiranu kraljicu ,
ivopisni humanoidni roboti i automati, zavodljivi marioneti plesajui bez ica i
robni robotski konjanik koji usmjerava stranku prema drevnom gradu koji je postao
duhovnim gradom (Hmori, 1971; Pinault, 1992). "Ebanjski konj" ima letei
mehaniki konj koji se kontrolira pomou tipki koje mogu letjeti u svemir i prema
suncu.Neki moderni tumaenja vide ovaj konj kao robot (Pinault, 1992.) Titularni
ebanjski konj moe letjeti na udaljenosti od jedne godine u jednom danu, a koristi se
kao vozilo od strane princa Perzije, Qamar al-Aqmar, u avanturama diljem Perzije,
Arabije i Bizanta. "Trea Qalandarska pria" takoer ima robot u obliku neobinog
amca. Meutim, valja istaknuti da su mnogi elementi arapske mitologije i perzijske
mitologije danas uobiajeni u modernoj fantaziji, poput genija, bahamuta, arobnih
tepiha, arobnih svjetiljki itd., Kada je L. Frank Baum predloio pisanje bajke koja je
protjerala stereotipne elemente, on je ukljuivao dinove kao i patuljku i vilu kao
stereotipove koji su ili (Thurber, 1984). Narativne tehnike Arapskih Noi su drugi
dio nae rasprave koja zasluuje blii pogled. th e prie je poetna pria o kralju
Shahrayar i njegovoj supruzi Shahrazad i ureaju za uokvirivanje ugraene kroz
prie. Prie proizlaze iz ove izvorne prie; neki ar
Google Prevoditelj za tvrtke:Prevoditeljski alatiPrevoditelj web-lokacija
uokvirena u ovoj prii, dok drugi poinju i zavravaju vlastitim putem. Sve prie pripovijeda
Shahrazad, koji obino poinje sa svojom poznatom reenicom: "Rekli su mi, o
povoljan kralj, da ..." ili "Rekli su mi, ali Allah vidi dalje ... to ..." (1), a zatim
nastavlja opisivati heroj njezine prie u onome to Propp naziva "poetnom
situacijom". Zatim preputa likovima da svojim priama priaju monolog i dijalog
istodobno. Sljedei primjer iz Shahrazadove etiristo i osamdesete devete none prie
("Pria Abu Khira i Abu Sir") odraava narativnu tehniku koju je koristila: "Rekli su
mi ... O sretan kralj, to ... Kapetan je pitao za prijatelja , a Abu Sir je odgovorio da je
nosilac bio bolestan ... Onda je kapetan rekao: "To e uskoro proi" (5). Shahrazad
ovdje koristi tri razliite narativne tehnike: Prvo, pripovijedanje prve osobe dok
koristi zamjenicu "Ja" Drugo, pripovijedanje o drugoj osobi koja podrazumijeva
upotrebu zamjenice "ti" u njezinoj reenici "O povoljan kralj", a ovdje je referenca
kralju Shahrayaru, koji predstavlja publiku ... Konano, pripovijedanje tree osobe
kao sve likove (Abu Khir i Meutim, Shahrazad, glavni pripovjeda pria nikada ne
koristi tipine fraze koje se nalaze u arapskoj literaturi na kojoj su prie prevedene,
kao to su "Jednom na vrijeme "," Oni tvrde da ". Ona uvijek kae: "Rekli su mi ...".
Shahrazadova svrha bila je da kralj zainteresira svoje prie, tako da je ne bi ubio kao
i sa svojim prethodnim enama. Slijedom toga, uporaba ove poetne fraze prua joj
autoritet i mo koja je potaknula kraljevu radoznalost i odrala ga budan do jutra, a
onda bi zaspao cijeli dan. Vano je napomenuti da je klasini arapski izraz Shahrazad
najbolje preveden u "Rekao sam ...", a ne "povezano je" kao to su to uinili neki
prevoditelji. S druge strane, upotreba monologa vrlo je esta u priama , Najbolji
primjeri koji se ovdje navode su nosilac samoga sebe: "Ovo je jako dobro jutro" (36),
Harron al-Rashid za sebe "Ja u je kazniti sutra" (51), kralj samome sebi, "Moj
Gospodine, premali su! " (56), Qalandar u sebi: "to se dogodilo s mojim ocem?"
(56) Uporaba monologa privlai sluatelja koji se oekuje da e odgovoriti na neka
pitanja koja zahtijevaju odgovor ili da budu zainteresirani za neke izjave koje
predviaju budunost dogaaje.Neki smo ranije vidjeli kako jedna pria dovodi do
mnogih drugih pria, obino postoji velika pria iz koje proizlaze sve druge prie
Shahrazadova naracija uvijek zavrava s krajom glavne prie a ne manjom priom
Na primjer, "Talija Abu-Khir i Abu Sir" je glavni koji vodi do mnogih drugih pria:
"The Three Wishes Tale", "Djeak i guma pria", i "Postoji bijela i bijela pria". ,
pria o "Diwan of Jovial i Indecent Folk" ukljuuje i druge manje prie kao to su
"The Historical Fort's Tale", "The Two Jesters 'Tale" i "enske trikove prie". Pria o
"Tri jabuke" obuhvaa pria o "Nur al-din i Shams al-Din". Drugim rijeima, lik
Shahrazadove pripovijetke poinje govoriti o R likovi pripovijedaju svoju priu, a ta
pria moe imati jo jedan koji se navodi u njemu, to rezultira bogatim slojevitim
narativnim teksturama. Ulrich Marzolph sugerira da prie Arapskih Noi definitivno
predstavljaju rani primjer tehnike "prie u prii". Meutim, u arapskim noima, pria
se najee uvodi suptilnim sredstvima, osobito kao odgovor na pitanja postavljena u
prijanjoj prii (Marzolph, 2004). Kao to je za postavljanje, zastupljenost mjesta je
zanimljiva. Prie se obino odvijaju u velikom i ogromnom ambijentu. Ifrits letjeti
slobodno s jednog mjesta na drugo. Sputaju se u dno mora ili na podzemlje gdje
grade svoje kraljevine. Meutim, blii pogled na zemljopis mjesta opisanih u veini
pria pokazuje da je veina pria smjetena unutar granica Bagdada ili al-Basre. No,
svijet tih pria nadilazi ova dva grada u Aleksandriji, Kairu, Damasku, Omanu,
Yamaneu, Grkoj, Zemljama Ajam (ne-Arabi), Indiji i Sindu. Obino je Bagdad
jedini grad koji je detaljno opisan i prikazan kao prosperitetni trgovaki grad gdje se
tamo prodaju razne robe iz mnogih zemalja. itamo o plodovima iz razliitih krajeva
svijeta: jabukama iz Bilad al-Sham (Velika Sirijska regija), breskvama iz Oman,
limuna iz Egipta i tako dalje. Tako smo primijetili da se autor prie uvijek odnosi na
zemlje al-Mashrik al-Arabija (arapskog orijenta); a ne Al-Maghrib al-Arabi (zapadni
dio arapskog svijeta). ak i opisani putovi nikada ne prelaze na zapad, ali uvijek na
istok, poevi od rijeke Dijla (poznat u priama kao Dijla mora). Ponekad se
susreemo s drugim
mjesta za koja nikad nismo uli, kao to su otoci al-Salama (otoci sigurnosti) ili neka
mitoloka mjesta kao to je Qaf Mountain, ili grad koji lik dopire, a da nam ne dade
svoje ime. ujemo heroje govore o tajanstvenim mjestima: "Putovao sam dok sam
stigao do grada svog strica" (85), "Odetao sam iz peine dok nisam stigao do grada
koji ive dobri ljudi" (61). Nadalje, rijetko itamo priu koja ne ukljuuje putovanje
u sklopu svojih dogaaja. More je ovdje vrlo vaan element da su mnogi gradovi
uspostavljeni u blizini mora, rijeke ili jezera. Obino itamo kako se junak priprema
za putovanje u sklopu svoje avanture rijeiti zagonetku ili ponijeti princezu kui ili
dobiti novac. Slijedi opis brodova, mornara, kapetana i same avanture. S druge
strane, naii emo na borbu izmeu junaka i Jinn-a ili Ifrita na brodu. Ponekad smo
proitali o junaku koji je spaen od utapanja Jinnom ili Ifritom. Mitska mjesta, ako ih
mogu zvati tako, razlikuju prie o Sharazadu. Ta zamiljena mjesta poput Planine
Magnet, ili Grad Metamorfora ili Planina Qaf u "Porteru u Bagdadu" odraavaju
ivopisnu matu autora. Planina Magenta ne postoji u stvarnosti; meutim, njegov
opis puno dodaje svojoj misteriji. Ima veliku kupolu u kojoj je zadivljeni princ bio
zatvoren. To je prokleto mjesto koje se Ifrits koristi za unitenje brodova koji su ga
povukli zbog svoje magnetske snage. itali smo i o Metamorphosed Cityu koji je
proklet bio jer su njegovi graani uivali u uicima. Kaznili su ih munjama koje su
sve pretvorile u crne kamenje. Qaf Mountain je jo jedno mitsko mjesto koje je
poznato kao simbol velikih udaljenosti u popularnim arapskim folktalima openito.
Dostupni su samo vjeti arobnjaci ili snani Ifrits jer ih ljudi teko mogu nai.
Vrijedno je spomenuti da je Qaf Mountain spomenut u asnom Kur'anu (Qaf Surat
50: 1), koje su islamski prevoditelji Kur'ana i islamski filozofi opisali kao nevidljivu
veliku planinu, izraenu od smaragda i okruuju zemlju. Kau da je naseljen Jinni i
kako je vjerovanje u nevidljivo, to se spominje u asnom Kur'anu dio
muslimanskog uvjerenja, svi Muslimani vjeruju u njegovo postojanje. Osim toga,
princeza u etrnaestoj nonoj prii opisuje njezinu arobnu sposobnost da premjeste
grad njezina oca iza planine Qaf: "Mogu premjestiti kamenje vaeg grada iza planine
Qaf" (69). U "The Three Sisters Tale", jedna od sestara govori o enama Jinn, koji se
pojavljuje samo ako je zapaljena kose posljednjeg kose: "Dala mi je kravu i rekla,
ako eli da doem, spali ovu bradu i ja u doi ak i ako budem iza planine Qaf
"(197). To sugerira da je planina daleko u nepoznatom svijetu. Zakljuujemo da ova
strukturna studija tipova i funkcija karaktera, elementi fantazije, postavljanja i
narativne tehnike u arapskim noi omoguuju itatelju da razumije zajednike oblike
i svojstva koji razlikuju knjigu kao cjelinu i predstavljaju znaajan sustav koji je
jasna znaajka pria. Koliko ovo istraivanje ima za cilj rekonstituirati jedinicu djela
i njeno naelo koherentnosti, ona takoer znai otvoriti nove horizonte za daljnju
raspravu. Dublje itanje vie pria zasigurno e donijeti vie plodonosne kritike. O
autoru: Dr. Sura Mohammed Khrais, izvanredni profesor engleske knjievnosti na
Al-Balqa primijenjenom sveuilitu, Princess Alia University College. Moji osnovni
interesi su modemski roman i svjetska knjievnost posebno u odnosu na post
kolonijalnu kritiku. Imam nekoliko radova objavljenih na ovim temama. Knjige
navode Abbab, N. (1949). "Fragment od tisuu noi iz devetoga stoljea: novo
svjetlo na ranu povijest arapskih noi". U Ulrich Marzolph (ur.), The Arabian Nights
Reader (str. 21-82). Detroit: Wayne State University PressAli, M.J. (1980). Arapski
noi u engleskoj knjievnosti: studije na prijemu tisuu i jednog uenika u britansku
kulturu. Peter L. Caracciolo, Macmillan.Ali, M.J. (2006). "Rast znanstvenog interesa
u arapskim noima". U Ulrich Marzolph (ur.), The Arabian Nights Reader (str. 1-20).
Detroit: Dravno sveuilite Wayne Press.Aliakbari, R. (2014). "Heterotopic Gothic
Englishness i ekononopolitiki arapski noi"
sc.academia.edu/SinaMansouriZeyni/FollowersAllen, R. (1984). "Analiza" prie triju
jabuka "iz Tisuu i jedne noi. U Ulrich Marzolph (ur.), The Arabian Nights Reader.
(str. 239-248). Detroit: Dravno sveuilite Wayne PressAl-Olaqi, F. (2012). "Utjecaj
arapskih noi na englesku knjievnost: selektivna studija". Europski asopis za
drutvene znanosti 31 (3). 384-396. Barry, P. (2002). "Strukturalizam" u P Barry,
teorija poetka: Uvod u knjievnu an
Google Prevoditelj za tvrtke:Prevoditeljski alatiPrevoditelj web-lokacija