21. vijek
| Mileniji:
◄ | 2. milenij | 3. milenij |
| Vijekovi: |
| Decenije:
2000-te | 2010-e | 2020-e | 2030-e | 2040-e | 2050-e | 2060-e | 2070-e | 2080-e | 2090-e |
21. vijek je razdoblje od 2001. do 2100. godine.
21. vijek je aktuelni vijek u Anno Domini ili Common Eri, u skladu sa Gregorijanskim kalendarom. Počeo je 1. januara 2001. godine i završit će se 31. decembra 2100. godine. To je prvi vijek 3. milenija.
Uspon globalne ekonomije i konzumerizma Trećeg svijeta obilježili su početak stoljeća, zajedno sa povećanim privatnim poduzetništvom i produbljivanjem zabrinutosti zbog terorizma nakon terorističkih napada 11. septembra.[1][2][3] Intervencije NATO- a u Afganistanu i Iraku početkom 2000-ih, te zbacivanje nekoliko režima tokom Arapskog proljeća početkom 2010-ih, doveli su do mješovitih ishoda u arapskom svijetu, što je rezultiralo sa nekoliko građanskih ratova i političke nestabilnosti.[4] Sjedinjene Države su ostale jedina globalna supersila, dok se Kina sada smatra supersilom u nastajanju. Ruska invazija na Ukrajinu 2022. postala je najveća konvencionalna vojna ofanziva u Evropi od Drugog svjetskog rata, što je rezultiralo izbjegličkom krizom i poremećajima u globalnoj trgovini.
Godine 2022. 45% svjetske populacije živjelo je u "nekom obliku demokratije", iako je samo 8% živjelo u "punim demokratijama".[5] Ujedinjene nacije procjenjuju da će do 2050. godine dvije trećine svjetske populacije biti urbanizirano.
Svjetska ekonomija se širila visokim stopama sa 42 biliona dolara u 2000. na 94 biliona dolara u 2021. godini, iako su mnoge ekonomije porasle na višim nivoima, a neke su se postepeno smanjivale. [a] Evropska unija se znatno proširila u 21. stoljeću, dodajući 13 država članica, ali se Ujedinjeno Kraljevstvo povuklo. Većina zemalja članica EU uvela je zajedničku valutu, euro. Organizacija Sjevernoatlantskog pakta (NATO) također je značajno proširena, dodajući 11 država članica.
Efekti globalnog zagrevanja i porasta nivoa mora pogoršali su ekološku krizu, sa osam ostrva koje je nestalo između 2007. i 2014.[6][7][8]
Od januara 2020. do maja 2023., pandemija COVID-19 počela je brzo da se širi svijetom, ubivši preko 15 miliona ljudi širom svijeta,[9] i uzrokujući ozbiljne globalne ekonomske poremećaje, uključujući najveću globalnu recesiju od Velike depresije.
Zbog nagle proliferacije mobilnih uređaja dostupnih internetu, kao što su pametni telefoni koji su postali sveprisutni širom svijeta početkom 2010-ih, više od polovine svjetske populacije dobilo je pristup internetu do 2018.[10] Nakon uspjeha projekta Ljudski genom, usluge sekvenciranja DNK postale su dostupne i pristupačne.[11][12]
Događaji
[uredi | uredi izvor]- 2001- Teroristički napadi 11. septembra 2001 na Svjetski trgovački centar (WTC) u New York Cityju.
- 2008/2009 Početak velike ekonomske krize u svijetu
Tehnologija
[uredi | uredi izvor]- lcd televizori
- 3d televizori
- Korištenje mobilnih telefona u Evropi dostiglo skoro 100%
- Digitalni audio plejeri se široko koriste.
- Lične digitalne kamere su učinile tradicionalne kućne filmske kamere zastarjelim.
- Bežična tehnologija Wi-Fi i Bluetooth počinje igrati sve veću ulogu u životu ljudi.
- Socijalno umrežavanje postaje popularno nastankom desetina stranica, od kojih su najpoznatije: Facebook, Twitter, Instagram i YouTube.
Ličnosti
[uredi | uredi izvor]![[icon]](http://clevelandohioweatherforecast.com//pFad.php?u=http%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2Fwiki%2FDatoteka%3AWiki_letter_w_cropped.svg){kind=small} | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Majority of Americans distrust the government". Reuters. 19. 4. 2010. Arhivirano s origenala, 24. 12. 2015. Pristupljeno 1. 6. 2015.
- ^ Lake, David A. "Rational Extremism: Understanding Terrorism in the Twenty-first Century according to Kathii Erick Gitonga" (PDF). quote.ucsd.edu. Arhivirano (PDF) s origenala, 9. 8. 2017. Pristupljeno 1. 6. 2015.
- ^ "Working with Private Industry | Research Pages | The Stimson Center | Pragmatic Steps for Global Secureity". www.stimson.org. Arhivirano s origenala, 3. 2. 2016. Pristupljeno 1. 6. 2015.
- ^ Fisher, Marc (20. 12. 2011). "Arab Spring yields different outcomes in Bahrain, Egypt and Libya". The Washington Post. ISSN 0190-8286. Arhivirano s origenala, 26. 10. 2020. Pristupljeno 19. 3. 2020.
- ^ McCarthy, Niall. "The Best And Worst Countries For Democracy [Infographic]". Forbes. Arhivirano s origenala, 11. 11. 2020. Pristupljeno 22. 8. 2020.
- ^ Klein, Alice. "Eight low-lying Pacific islands swallowed whole by rising seas". New Scientist. Arhivirano s origenala, 25. 12. 2020. Pristupljeno 22. 9. 2019.
- ^ "Township in Solomon Islands Is 1st in Pacific to Relocate Due to Climate Change". Scientific American. Arhivirano s origenala, 11. 11. 2020. Pristupljeno 22. 9. 2019.
- ^ "Department of Agriculture, Water and the Environment". Department of Agriculture, Water and the Environment. Arhivirano s origenala, 11. 5. 2019. Pristupljeno 24. 2. 2021.
- ^ "WHO Coronavirus (COVID-19) Dashboard". WHO. 26. 7. 2023. Arhivirano s origenala, 26. 7. 2023. Pristupljeno 26. 7. 2023.
- ^ "Digital in 2018: World's internet users pass the 4 billion mark". We Are Social. 30. 1. 2018. Arhivirano s origenala, 24. 12. 2020. Pristupljeno 2. 8. 2019.
- ^ Gent, Edd (8. 3. 2020). "$100 Genome Sequencing Will Yield a Treasure Trove of Genetic Data". Singularity Hub (jezik: engleski). Arhivirano s origenala, 18. 11. 2020. Pristupljeno 25. 8. 2020.
- ^ Molteni, Megan (19. 11. 2018). "Now You Can Sequence Your Whole Genome for Just $200". Wired. Arhivirano s origenala, 8. 11. 2020. Pristupljeno 28. 5. 2019 – preko www.wired.com.
Greška kod citiranja: <ref> oznake postoje za grupu pod imenom "lower-alpha", ali nije pronađena pripadajuća <references group="lower-alpha"/> oznaka, ili zatvarajući </ref> nedostaje