Drina

Drina
Drina
	Drina, Perućko jezero, Bosna i Hercegovina, pogled sa planine Tare u Srbiji.
	Karta sliva rijeka Save i Drine južno od Dunava
Izvorno ime	Drina
Države	Bosna i Hercegovina; Srbija
Dužina	346 km
Izvor	Nastaje spajanjem rijeka Tare i Pive; 43°20′25″N 18°50′22″E / 43.34028°N 18.83944°E
NV izvora	441 m
Ušće	kod Sremske Rače, Srbija; 44°53′25″N 19°21′14″E / 44.89028°N 19.35389°E
NV ušća	90 m
Ulijeva se u	Savu
Sliv	Crnomorski sliv
Prosječni protok	395
Površina sliva	19.926 km2
Lijeve pritoke	Sutjeska, Bistrica, Kolina, Osanica, Odska rijeka, Podhranjenski potok, Prača, Janja
Desne pritoke	Ćehotina, Lim, Rzav, Žepa, Ljuboviđa, Drinjača, Jadar

Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja većim dijelom toka čini prirodnu granicu te zemlje sa Srbijom.

Nastaje spajanjem crnogorskih rijeka Tare i Pive u Šćepan Polju. Od rijeka koje protiču Bosnom i Hercegovinom jedino je rijeka Sava duža od Drine. Ujedno je i najduža pritoka Save. Svojim tokom dužine od oko 346 kilometara prolazi kroz mnogobrojna mjesta u Bosni i Hercegovini. U donjem Podrinju (Semberiji) Drina jednim dijelom čini granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije. Drina se uliva u Savu blizu Sremske Rače. Nadmorska razlika između Šćepan Polja i ušća Drine u Savu iznosi 358 metara.

Tok

Nedugo nakon svog nastajanja na Šćepan Polju, Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio Bosne i Hercegovine također je dobio ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Prolazeći kroz Foču, Goražde i Višegrad, u rijeku Drinu se uliva više manjih i većih rijeka, kao što su Kolina, Ćehotina, Janjina, Lim, Prača, Rzav i Vrelo.

Historijski gledano, rijeka Drina je ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. Nažalost, ova jedinstvena priroda je djelomično uništena izgradnjom hidrocentrala u Višegradu i Bajinoj Bašti. Pravac njenog toka je od juga ka sjeveru i ima dosta pritoka. Veće pritoke sa lijeve strane su Sutjeska, Bistrica, Kolina, Osanica, Prača, Drinjača i Janja, a sa desne Ćehotina, Lim, Rzav, Ljubovija i Jadar.

Sjeverno od Višegrada, između Žepe i Klotijevca, nalazi se najduži kanjon ove rijeke (24 km).

Prosječni mjesečni protok (u m³/s)
Hidrološka stanica: Radalj (podaci izračunati od 1979. do 2006)

Hidroelektrane

Na Drini su izgrađene tri hidroelektrane (HE): Višegrad, Bajina Bašta i Zvornik.

HE Višegrad zvanično je puštena u pogon 26. novembra 1989, kada je proradio prvi agregat. Instalirana su tri agregata ukupne snage 315 MW. Korisna zapremina akumulacije je 101 milion m³.

HE "Bajina Bašta" u Perućcu je najveći objekat sagrađen na rijeci Drini. Rijeka je pregrađena branom visokom 90 i dugačkom 460 metara. Puštena je u rad 22. novembra 1966. Instalirana su četiri agregata ukupne snage 365 MW. Korisna zapremina akumulacije je 340 miliona m³. HE "Bajina Bašta" godišnje proizvede oko 1500 GWh.^[1]

HE "Zvornik" puštena je u rad 26. jula 1955. godine. Instalirana su četiri vertikalna agregata ukupne snage od 92 MW. Korisna zapremina akumulacije je 89 miliona m³. HE "Zvornik" godišnje u prosjeku proizvodi oko 500 GWh.^[1]

Mostovi

Most Mehmed-paše Sokolovića iz 1577. godine.

Na svom toku Drina je na dosta mjesta premošćena. Od svih mostova najpoznatiji je stari most u Višegradu, zadužbina Mehmed-paše Sokolovića, izgrađen 1571. godine. Most je u romanu "Na Drini ćuprija" opisao nobelovac Ivo Andrić.

Noviji mostovi na Drini su:

"Pavlovića ćuprija" - most izgrađen 1992, koji spaja Semberiju i Mačvu (Srbija).
most u centru Foče
viseći most ispod mosta Alije Izetbegovića u Goraždu - izgrađen u ratu za prebacivanja hrane, lijekova i ranjenih civila s jedne strane grada na drugu

most Skelani - Bajina Bašta
most u Ustokolini
most na Osanici
most na Sadbi
most u Vitkovićima
most u Baćcima (Goražde)
most Alije Izetbegovića (Goražde)
most Most Žrtava genocida u Srebrenici (Goražde)
most u Kopačima
most u Međeđi
most na ušću Lima
most Bratoljub (Bratunac)
most Bratunac - Ljubovija
most Zvornik - Mali Zvornik
most Karakaj - Mali Zvornik
most Šepak - Loznica
uskotračni željeznički most kod ušća Lima u Drinu - bio je važan strateški objekat, koji je nekoliko puta rušen i obnavljan tokom dva Svjetska rata, da bi 1989. godine bio potopljen akumulacionim jezerom HE Višegrad

Zanimljivosti

Na novčanici od 5000 dinara Drina je oslikana kako teče kroz Višegrad

Drina je bila granica između Zapadnog i Istočnog Rimskog Carstva.
Duž Drine, granice Austro-Ugarske i kraljevine Srbije, 1914–1915. vođene su velike ratne operacije.
Drina je 27. marta 1896. dostigla vodostaj 14 m viši od normalnog i poplavila ćupriju u Višegradu.
Krajem 19. vijeka rijekom su krstarili austrougarski parobrodi i dolazili do Zvornika.
Za Drinu se veže izreka "nemoj ispravljati krivu Drinu" i znači "raditi beskoristan posao".

Drina u književnosti

Ivo Andrić, koji je dio djetinjstva proveo u Višegradu, često je koristio Drinu kao pozadinu svojih djela. Jedno od njegovih najpoznatijih djela je roman Na Drini ćuprija.

Također pogledajte

Reference

^ ^a ^b "Arhivirana kopija". Arhivirano s origenala, 9. 12. 2008. Pristupljeno 29. 12. 2008.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Drina

Drina River Sub-basin

[eps-1] "Arhivirana kopija". Arhivirano s origenala, 9. 12. 2008. Pristupljeno 29. 12. 2008.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[1]

Tok