Golanska visoravan
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Golanska visoravan (arapski: هضبة الجولان; hebrejski: רמת הגול), ranije poznata kao Sirijska visoravan, jest plato na granici između Izraela, Libana, Jordana i Sirije. U posjedu je Izraela nakon Šestodnevnog rata sa Sirijom 1967, te ponovno 1973. nakon Jomkipurskog rata.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Golanska je visoravan omeđena sa zapadne strane stjenovitim gorjem koje se spušta prema Galilejskom moru i rijeci Jordan, s južne strane rijekom Yarmouk, sa sjevera granicom sa Libanom, te s južne strane Hauranom. Golanska visoravan je podjeljena na tri regije: sjevernu, centralnu i južnu.
Geologija
[uredi | uredi izvor]Golanska visoravan je plato i dio vulkanskog polja iz holocena koji se prostire na sjever gotovo do Damaska. Cijelo područje je prepuno ugaslim vulkanskim stošcima, kao što je Majdal Shams. Hermon je na sjeveru Golanske visoravni, ali je geološki odijeljen od vulkanskog polja. U blizini Hermona je kratersko jezero Birkat Ram koga napajaju podzemna vrela.
Vode Golanske visoravni
[uredi | uredi izvor]Zajednice
[uredi | uredi izvor]Najveća zajednica i administrativni centar Golanske visoravni je židovski grad Katzrin, sagrađen 1970. godine. Grad okružuju brojni kibuci i mosavi. Na sjevernoj strani Golanske visoravni su sela Druza i Čerkeza, uključujući Majdal Shams i selo Alawite blizu libanske granice.
