Poskok
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
| Poskok | |
|---|---|
 Poskok | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Razred | Reptilia |
| Red | Squamata |
| Porodica | Viperidae |
| Rod | Vipera |
| Vrsta | Vipera ammodytes |
Poskok (latinski: Vipera ammodytes) je ujedno najveća, najotrovnija i najopasnija evropska otrovnica. Glava mu je srcolikog izgleda, s karakterističnim roščićem na vrhu nosa. Boja tijela varira u zavisnosti od prebivališta i ide od svijetlosive do crvenkastosmeđe. Vijugava leđna šara je kontinuirana i jasno izražena. Ženke narastu oko 60 cm, a mužjaci mogu narasti i do 100 cm. U nekih je populacija uočljiva razlika u boji između mužjaka i ženki. Mužjaci su pepeljastosivi, a ženke su najčešće smeđe, sivosmeđe ili crvenosmeđe. Na leđima se nalazi karakteristična "cik - cak" linija koja je u nekih primjeraka izlomljena, te čini rombove. Nije agresivan i ako se uznemirava počinje siktati i pokušava pobjeći.
Ishrana
[uredi | uredi izvor]Poskok se hrani gušterima, sljepićima, malim miševima/glodavcima, zmijama i pticama. Zabilježeni su i slučajevi kanibalizma. Njegov snažan otrov može ubiti male kralješnjake za par sekundi.
Stanište i razmnožavanje
[uredi | uredi izvor]Poskok se sreće u svim krajevima BiH do visine od 2000 m/nv. Prebivališta su mu veoma različita, od suhih kamenjara do riječnih obala i šumskih proplanaka. Veći dio dana je izložen sunčevoj toploti. Kada je sunca manje, u proljeće i jesen, poskok je uglavnom aktivan danju. Ljeti, kada je danju vrlo vruće, poskoci postaju aktivniji u sumrak i noću[1].
Pari se u proljeće, a u jesen ženka okoti 3 - 10 (ponekad i više) živih mladih.
Otrov
[uredi | uredi izvor]Često ga je potrebno jako isprovocirati da bi ugrizao. Ako, međutim, dođe do ugriza, potrebno je potražiti ljekarsku pomoć, jer je poskok jako otrovan. Prvi simptomi trovanja su bol i/ili oticanje ugriženog dijela tijela. Otok se javlja 2 - 3 minute nakon ugriza i brzo se širi. U velikih primjeraka zubi mogu biti i 1 cm dugi, pa otrov može biti unesen u mišić što ubrzava razvoj simptoma trovanja. Neliječeni ugriz ima često smrtni ishod.
Pošto se poskoci lako održavaju i razmnožavaju u zatočeništvu, oni se često koriste kao izvor otrova za proizvodnju antiseruma.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Tadić Z, Zmije otrovnice Hrvatske Arhivirano 5. 1. 2016. na Wayback Machine, Drvo znanja broj 36, p. 15-20.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
Nedovršeni članak Poskok koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.