Siemens
| Siemens AG | |
|---|---|
 | |
| Vrsta | Dioničko društvo |
| Osnovano | 1847, Berlin |
| Osnivač(i) | Werner von Siemens |
| Sjedište | Berlin, München i Erlangen, Njemačka |
| Ključne osobe | Joe Kaeser Wolfgang Dehen Heinrich Hiesinger Hermann Requardt |
| Prihod | 69.577 milijardi evra |
| Operativni prihod | 5.773 milijardi evra |
| Neto dobit | 5.886 milijardi evra |
| Zaposleni | 346.000 |
| Veb-sajt | Siemens.com |
Siemens AG je jedna od najvećih, i po tradiciji najstarijih kompanija svijeta, s oko 346 hiljada zaposlenih (2012.) u 190 zemalja svijeta, s djelatnošću na području elektrotehnike i elektronike.[1]
Historija
[uredi | uredi izvor]Werner von Siemens je znatno poboljšao telegraf čime je povećana razdaljina bežične komunikacije na 50 km. Zahvaljujući toj inovaciji postao je poznat. Siemens osniva 1847 kompaniju pod nazivom Siemens und Halske. 1848 Siemens und Halske dobija tender za izgradnju prve telegrafske mreže u Evropi. U istoj godini isporučuje se 75 telegrafa za Rusko carstvo za relaciju Moskva-Sankt Peterburg. Osniva se i podružnica u Ruskom carstvu. Siemens poboljšava 1958 telegraf uvođenjem diname na ručni pogon, tako da nisu više potrebna baterije za napajanje. Sir William Siemens, brat Wernera Siemensa, osniva iste godine podružnicu u Engleskoj. Tu se u gradu Woolwichu otvara fabrika za proizvodnju podmorskih kablova. Werner von Siemens otkriva 1866 dinamoelektrični princip i poboljšava električni generator do te mjere da počinje masovna prizvodnja. Nakon samo dvije godine izgradnje uzima se u pogon 1870 prva indoevropska telegrafska linija Berlin-Kalkuta. Siemens počinje 1874 s vlastitim brodom Faraday polaganje podmorskog kabla između Engleske i SAD. Na sajmu u Parizu 1879 Siemens predstavlja prvu električnu lokomotivu. Werner von Siemens umire 1892 godine. U godini njegove smrti Siemens und Halske je zapošljavao 6500 radnika, od toga 4775 u Njemačkoj. Kao prvo preduzeće u Njemačkoj Siemens und Halske smanjuje dnevno radno vrijeme sa 10 na 8,5 sati. U Budimpešti počinje 1896 izgradnja prvog podzemnog voza. U prvoj godini puštanja u promet prevozi se 4 miliona putnika na dužini trase od 3,75 km.[2]
Pretvaranje u dioničko društvo
[uredi | uredi izvor]U 1897 godini donosi se odluka za pretvaranje preduzeća Siemens i Halske u dioničko društvo. Većina dionica nije bila dostupna ulagačima nego ostala je u rukama porodice Siemens. Time su bili u stanju imati znatan utjecaj na poslovanje dioničkog društva. Siemens je već 1903 godine bio vodeće preduzeće u oblasti energetike i telekomunikacija. Proizvodena je i vlastita sijalica s metalnim vlaknom (tantal) od koje je do 1914 na svjetskom tržištu prodato preko 50 miliona komada. Iste godine izgrađuje se glavno sjedište u Berlinu pod nazivom Siemensstadt (Siemens grad). [2]
Prvi svjetski rat
[uredi | uredi izvor]Posljedicama Prvog svjetskog rata Siemens und Halske gubi 40% svih podružnica u svijetu kao i veliki broj patenata. U Njemačkoj vlada od 1918 ekonomska kriza i velika nezaposlenost. 1919 Siemens osniva zasebno preduzeće za proizvodnju sijalica pod nazivom OSRAM GmbH. Siemens se ponovo širi u inostranstvu. 1921 osniva se Joint Venture sa japanskom korporacijom Furukawa pod nazivom Fuzi Denki Seizo KK. U prodaju Siemens 1923 pušta radio prijemnik, pod licencom Telefunkena, u to doba su bili 467 korisnika prijavljeni.
Od 1924 kreće masovna proizvodnja pomoću montažnih traka. Siemens proizvodi električnu lokomotivu E 44 koja, zahvaljujući tome što je pretežno varena, 50% manje teži nego tadašnje lokomotive.U Berlinu se 1928 pravi termocentrala jačine 224 MW koja je tada bila najsavremenija na svijetu.
Siemens und Halske prave 1937 elektronski mikroskop kojeg tada nazivaju "nadmikroskop" (njem.Übermikroskop) [2]
Proizvodi i usluge
[uredi | uredi izvor]Siemens u današnje vrijeme nudi veliki broj proizvoda energetike, automatizacije, zdravstva kao i finansijskih usluga.
Energetika
[uredi | uredi izvor]Za potrebu energetskih kompanija proizvode se: gasne i parne turbine, generatori a preuzima se i izgradnja elektrana gdje Siemens nastupa kao generalno preduzeće. Također proizvode se solarne ploče, turbine za vjetro i hidrocentrale.[3] [4]
Prenos električne energije
[uredi | uredi izvor]Za prenos električne energije proizvode se visokonaponski šalteri, transformatori, kondenzatori.[5]
Zdravstvo
[uredi | uredi izvor]Za potrebe zdravstva proizvode se: slušni aparati, kompjuterski tomografi, ultrazvuk. [6]
Zastupljenost u svijetu
[uredi | uredi izvor]Siemens je zastupljen u mnogim zemljama svijeta kao i u BiH (Sarajevo). [7]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Godišnji izvještaj od 2012 na oficijelnoj stranici Arhivirano 16. 1. 2014. na Wayback Machine učitano 12.02.2014 njem.
- ^ a b c Historijski razvoj na oficijelnoj stranici Arhivirano 6. 3. 2014. na Wayback Machine učitano 12.02.2014 njem.
- ^ Prozvodi za energetiku na oficijelnoj stranici Arhivirano 19. 3. 2014. na Wayback Machine učitano 12.02.2014 njem.
- ^ Prozvodi za obnovljive izvore energije na oficijelnoj stranici Arhivirano 29. 1. 2014. na Wayback Machine učitano 12.02.2014 eng.
- ^ Prozvodi za prenos električne energije na oficijelnoj stranici Arhivirano 31. 1. 2014. na Wayback Machine učitano 12.02.2014 njem.
- ^ Aparati za zdravstvo na oficijelnoj stranici učitano 18.02.2014 njem.
- ^ Oficijelna stranica Siemensa u Arhivirano 31. 3. 2014. na Wayback Machine BiH učitano 18.02.2014 bos.
