Historija poljoprivrede
Poljoprivreda se prvi put razvila prije 10.000 godina i od vremena prvih kultura prošla kroz značajan razvoj. Dokazi sugeriraju kako se u Plodnom polumjesecu na Bliskom istoku prvi put sijale i žele biljke koje su prije toga bile prikupljane u divljini. Vjeruje se da su se slične tehnike nezavisno razvile i u sjevernoj i južnoj Kini, afričkom Sahelu, Novoj Gvineji te Amerikama. Poljoprivredne tehnike kao navodnjavanje, plodored, gnojivo i pesticidi su se davno razvile, ali su tek u posljednja dva vijeka zabilježile značajan napredak. Haber-Boschova metoda za sintezu amonijum nitrata je, pak, omogućila da se prinosi različitih poljoprivrednih kultura premaše dotadašnja ograničenja.
U 20. vijeku je poljoprivredu karakterizirala povećana produktivnost, zamjena ljudskog rada sa sintetičkim gnojivom i pesticidima, selektivan uzgoj i mehanizacija. Razvoj poljoprivrede u najnovijem dobu je, pak, vezan uz politička pitanja kao što su zagađenje voda, biogoriva, genetski modificirani organizmi, carinske tarife i poljoprivredne subvencije. U posljednje vrijeme se u razvijenim zemljama Zapada bilježi sve snažniji pokret za odbacivanje mehanizirane poljoprivrede te "povratak prirodi" u obliku organske poljoprivrede.
Prvi stočari su pripitomljavali divlje životinje, držali ih u krdima i koristili za meso, mlijeko, kožu i vunu. Za razliku od njih, nomadski stočari neprestano premještaju svoje životinje u potrazi za novim pašnjacima.
- Neolitska revolucija
Nakon mlađeg kamenog doba, oko 8000. pne. u neolitiku su ljudi u zapadnoj Aziji počeli uzgajati usjeve. Na taj način moglo se prehraniti 10 puta više ljudi nego lovom i skupljanjem plodova.
- Navodnjavanje
Drevnim ratarima je za uzgoj usjeva bila potrebna voda. Rijeke i sustavi umjetnih kanala imali su presudnu ulogu u drevnim agrikulturnim civilizacijama Egipta, doline Inda i Kine.
Od 1750. niz velikih promjena najavio je eru moderne poljoprivrede. Ključne novine su bile uzgoj naveliko, intezivan uzgoj životinja i poboljšanje poljoprivrednih tehnika kao što je četverogodišnja izmjena kulture a sve su se najprije počele primjenjivati u Britaniji.
Robert Bakewell (1725.-1795.), peti vojvoda od Bedforda (1765.-1802.), te ostali britanski uzgajivači tijekom agrarne revolucije na svojim su farmama i gazdinstvima primjenjivali selektivan uzgoj da bi razvili veće i zdravije životinje, primjerice goveda, koze, ovce i purane, s većim prinosom mesa i mlijeka. Kasniji su uzgajivači koristili taj isti sustav kod uzgoja životinja za određene namjene. Naprimjer, bik Camargue uzgajao se samo za borbe.
Tijekom agrarne revolucije poljoprivednici su otkrili da ako na parceli iz godine u godinu izmjenjuju kulture kao što su repa, dijetelina, ječam i pšenica, neće morati zemlju ostavljati na ugaru. Korjenaste kulture, kao što je repa, obogaćuju tlo pa tako i kvalitetu sljedeće berbe.
Zemljoradnici u srednjovjekovnoj Europi dijelili su zemljište oko sela u tri polja. Svaka je obitelj u svakom polju imala njivu od 12 hektara. Svi su se prdržavali istog trogodišnjeg ciklusa obrade zemlje: svake godine jedno je polje bilo na ugaru (odmaralo se) kako bi se obnovile hranjive tvari u tlu, a na preostala dva uzgajao se ječam, zob, raž ili pšenicu.
Od početka 16. stoljeća engleski zemljoposjednici počeli su zajedničko zemljište ograđivati ogradama, rovovima ili živicama i pretvarati ga u privatno vlasništvo. Tako je kooperativna srednjovjekovna obrada zemlje prerasla u sustav privatnog vlasništva, a zemljovlasnici su donosili sve odluke o tome što će uzgajati.
Jedan od preteča agrarne revolucije, vikont Townshend (1674.-1738.) napustio je sjajnu političku karijeru i posvetio se poljoprivredi. Popularizirao je četverogodišnju izmjenu usjeva i među prvima je počeo kao gnojivo koristiti smjesu gline i vapnenca. Unaprijedio je uzgoj repe, kao krmiva kojim se stoka hranila tijekom zime i po tom je dobio nadimak >>Turnip<< (Repa).
Godina 1960-ih dogodila se zelena revolucija. Izumljene su mnoge visokorodne vrste radi povećenja proizvodnje pšenice i riže, osobito u gusto naseljenim zemljama kao što su Indija i Kina. Kritičari su tvrdili da takav proces uništava okoliš zbog prekomjerne uporabe umjetnih gnojiva i kocentriranja na samo nekoliko vrsta. U novije vrijeme poljoprivednici ponovo otkrivaju tradicionalne metode uzgoja i korištenje organskih gnojiva i pesticida.
Strojevi kao što je vršalica, koju je 1786. konstruirao škotski izumitelj Andrew Meikle olakšali su ukupan rad i povećeli produktivnost. Vršalice, koje su odvajale zrno od slame, postale su učinkovitije nakon 1850. kad su radnici na farmama priključili parne strojeve koji su ih pokretali.
- Prva poljoprivredna revolucija: predstavlja početak obrade tla, s prvom obradom tla i počecima bilinogojstva počinje smišljeno unošenje “poremećaja” u prirodni sustav.
- Druga poljoprivredna revolucija: predstavlja razdoblje korištenja lemešnog pluga i uvođenje plodoreda, smatra se do danas jedinim uravnoteženim razdobljem u razvitku svjetske poljoprivrede.
- Treća poljoprivedna revolucija (kemijska): temelji se na znanstveno provjerenim zahvatima uzgoja bilja i stoke, koristi se velika količina različitih kemijskih sredstava; minimalno je sudjelovanje ljudske radne snage.
- Neolitska revolucija
- Poljoprivreda u drevnoj Grčkoj
- Poljoprivreda u drevnom Rimu
- Poljoprivreda u Indiji
- Poljoprivreda u Mezoamerici
- Inkanska poljoprivreda
- Arapska poljoprivredna revolucija
- Britanska poljoprivredna revolucija
- Industrijska poljoprivreda
- Zelena revolucija
- Early Agricultural Remnants and Technical Heritage Arhivirano 2009-09-28 na Wayback Machine-u is a multidisciplinary project investigating the development of non-industrial agricultural techniques, with a focus on Europe.
- Tracing the Evolution of Organic/Sustainable Agriculture Arhivirano 2010-05-28 na Wayback Machine-u A Selected and Annotated Bibliography. Alternative Farming Systems Information Center, National Agricultural Library.