Orléans

Orléans
Zastava Orléansa	Grb Orléansa
Geslo:
Orléans class=notpageimage\| Orléans na karti Francuske
Koordinate : 47°54′09″N 1°54′32″E / 47.9025°N 1.9090°E / 47.9025; 1.9090 Vremenska zona : SEV (GMT +1)
Slika
Orléans
Uprava
Pokrajina	Centre-Val de Loire
Departman	Loiret (45)
Okrug	Orléans
Kanton	Središte 6 kantona
Zemljopis
Visina	najniža: 90 m, najviša: 124 m, prosječna: 116 m
Površina	27,48 km²
Stanovništvo
Broj stanovnika	116.644 stanovnika
Gustoća	4200 stan./km²
Ostalo
Poštanski broj	45000, 45100
INSEE kôd	45234
Službena stranica	orleans-metropole.fr
Portal:Francuska

Orléans je grad u Francuskoj, oko 130 kilometara jugozapadno od Pariza. Nalazi se na rijeci Loari u regiji Centar i departmanu Loire. Ima 114.644 stanovnika (2015.) Šire područje grada ima 433.000 stanovnika. Ivana Orleanska spasila je Orleans u srednjem vijeku i u Orleansu se nalaze njeni spomenici. U Orleansu se proizvodi 70% farmaceutskih proizvoda u Francuskoj.

Povijest

Keltsko pleme Karnuta osnovali su Orleans kao galski grad-državu Kenabum. Julije Cezar je osvojio područje 52. pr. Kr. Rimski car Aurelijan je ponovo osnovao grad 275. i dao mu ime Aurelianum, tj grad Aurelija.

Vandali su zajedno s Alanima harali Loirom 408. Jedna od njihovih skupina prihvatila je prijedlog da se pridruži rimskoj vojsci.

Hunski vođa Atila je 451. pokušao zauzeti i opljačkati grad. Međutim spriječila ga je vojska Vizigota pod zapovjednikom kralja Teodorika I. i rimskog generala Aecija u bitci na katalaunskim poljima.

Orleans je bio glavni grad kralja Merovinga Klodomira od 511. do 524.

Za doba Stogodišnjeg rata odvijala se velika opsada Orleansa od 1428. do 1429. Orleans je bio spašen devet dana nakon dolaska Ivane Orleanske. Opsada Orleansa je bila jedna od velikih prekretnica toga rata.

U novije vrijeme jedan ogranak Burbona su bili Orleani. Kralj Luj Filip Orleanski je bio iz orleanskog ogranka Burbona. Američki grad New Orleans dobio je ime po Orleansu.

Obrazovanje

Škole Orleansa rano su postale među najpoznatijim. U 6. stoljeću kralj Burgundije Gontran je tu obrazovao svoga sina. Kasnije je Teodolfus unapredio škole u Orleansu, pa su Karlo Veliki i Hugo Capet slali svoje sinove u Orleans. Orleansko školstvo je bilo najpoznatije od 11. do sredine 13. stoljeća. Slava orleanskih škola raširila se do Italije i Engleske, odakle su dolazili studenti.

Kada su 1230. jedno vrijeme bili raspršeni profesori Sveučilišta u Parizu, mnogi od njih su našli utočište u Orleansu. Kada je papa Bonifacije VIII. 1298. predstavio jednu knjigu pozvao je profesore Orleansa i Bologne da je komentiraju.

Sveučilište u Orleansu osnovano je 1235., a papskom bulom 1305. dobio je i sve privilegije sveučilišta. Jedno je od najstarijih Sveučilišta. Izvan Italije su samo Sorbona, Cambridge i Toulouse stariji.

Znamenitosti

Katedrala Svetog križa ((fr.) Cathédrale Ste-Croix) napoznatiji je spomenik Orleansa. Osnovan je 1278. Katedrala je tijekom povijesti na udaru brojnih ratova i pretrpjela je brojne štete. Najveće razaranje je bilo kalvinističko razaranje 1568., a obnovljena je 1601. u doba kralja Henrija IV.
Zvonik crkve svetog Pavla izgrađen između 1620. i 1627.
Crkva Notre Dame de Recouvrance izgrađena između 1513. i 1529.
Hotel Groslo izgrađen od 1550. do 1555.
Trg Matrua, predstavlja simboličko srce grada, gdje se nalazi monumentalna statua Ivane Orleanske na konju.

Industrija

farmaceutska industrija. Oko 70% farmaceutske proizvodnje Francuske dolazi iz Orleansa.
kozmetička industrija s proizvodnjom parfema. Samo Dior zapošljava oko 1500 ljudi u Orleansu.
informatika, elektronika i instrumenti
transport i logistika