Content-Length: 1293092 | pFad | https://unsa-ba.academia.edu/HarisDubravac

Haris Dubravac | University of Sarajevo - Academia.edu

Skip to main content

Haris Dubravac

University of Sarajevo, Faculty of Islamic Studies in Sarajevo, MA

Followers

285

Following

149

Co-authors

11

Public Views

Haris Dubravac je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu magistrirao 2016. god. iz oblasti akaida. Trenutno pohađa završnu godinu doktorskog studija na istom fakultetu iz oblasti islamske filozofije. Učestvovao je na dva međunarodna i jednom internom naučnom skupu a piše i prevodi s engleskog jezika za: ‘Novi Muallim’, ‘Živa baština’, ‘Znakovi vremena’, ‘Logos’, ‘Takvim’, ‘Glasnik’, ‘Preporod’, ‘Stav’, ‘Bilten’. Zaposlen je u El-Kalemu – Izdavačkom centru Rijaseta IZ u BiH. Oženjen je.
Address: Sarajevo

less

University of Rijeka

Friedrich-Schiller-Universität Jena

Bruno Petrušić

Katolički bogoslovni fakultet Split

Slobodan Stamatović

University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences [Filozofski fakultet]

Ana Dobrilović

University of Sarajevo

Marko Matijević

University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences [Filozofski fakultet]

William C. Chittick

SUNY: Stony Brook University

InterestsView All (23)

Uploads

Papers by Haris Dubravac

Muslimanima je potreban “četvrti učitelj”

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2024

Bez obzira na važnost kolektivnih pregnuća, svako djelovanje mora započeti od pojedinca, zbog čeg... more Bez obzira na važnost kolektivnih pregnuća, svako djelovanje mora započeti od pojedinca, zbog čega se vidi potreba i za “četvrtim učiteljem”, koji će u vidu jednog savremenog mislioca omogućiti islamskoj civilizaciji da se blagotvorno susretne s različitim naukama, metodologijama i filozofijama ujedinjujući ih te uspostavljajući ravnotežu između znanosti i različitih obzira islamskog intelektualnog života kao i same religije. Otuda bi bilo potrebno da “četvrti učitelj” ublaži misaoni darmar i anarhiju u muslimanskom umu. Osobito bi trebao pomoći muslimanima da se izbore s kolonizacijom njihovog mišljenja i izazovima postnormalnog svijeta. Svakako, nije važno samo da se on pojavi. Bitno je da bude prepoznat.

Platonov mit o pećini i Poslanikova misija

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2024

Razmišljajući duže vrijeme o jednom od najpoznatijih i najveličanstvenijih filozofskih odlomaka –... more Razmišljajući duže vrijeme o jednom od najpoznatijih i najveličanstvenijih filozofskih odlomaka – “mitu/alegoriji o pećini”, iz Platonovog djela ‘Država’, koji predstavlja osnovu za različita tumačenja, imali smo potrebu skrenuti pažnju na određene usporedbe. Nakon skraćenog navođenja spomenutog ulomka slijedi brzopotezni komentar.

Muslimansko spoznavanje pod stegama kolonijalnosti

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2024

Ove godine je u časopisu ‘Religions’ (Religije) objavljen zapažen tekst uglednog muslimanskog int... more Ove godine je u časopisu ‘Religions’ (Religije) objavljen zapažen tekst uglednog muslimanskog intelektualca i istraživača Josepha E. B. Lumbarda pod naslovom “Islam and the Challenge of Epistemic Sovereignty” (Islam i izazov epistemičke suverenosti). Smatrajući da u njemu autor otvara brojna bitna pitanja koja se tiču islamske intelektualnosti, u ovom osvrtu pokušat ćemo predstaviti najupečatljivije stavove i promišljanja koja iznosi Lumbard.

Šejtan – beznadni opsjenar

‘Takvim za 2024. godinu’, 2023

Smatramo da se danas ne govori dovoljno o čovjekovom otvorenom i doživotnom neprijatelju, “drugor... more Smatramo da se danas ne govori dovoljno o čovjekovom otvorenom i doživotnom neprijatelju, “drugorazrednom” uzroku ljudske propasti, načinu njegova, uvjetno kazano, razmišljanja, njegovim metodama i slično. Očekivano je skretati pažnju na onoga koji će čovjeku prilaziti “i sprijeda i otraga, i zdesna i slijeva”, jer je ljudima najvažnija Božija milost i onosvjetski spas, a on ih svojim djelovanjem od njih udaljava – naravno, riječ je o šejtanu. Nažalost, gotovo da je intelektualcima ispod dostojanstva govoriti o njemu, jer je lakše kazivati o unutarnjoj borbi i samoobračunu, budući da je, na neki način, govor o šejtanu, o Iblisu, protjeran u područje mitskog. Čak i u pisanjima i u govorima o zlu izostaje osvrt na to ognjeno biće, ili se pak tumači apstraktno i metaforički.

Islamska pravda, muslimanska nepravda

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2024

U romanu ‘Bogovo roblje’ Enesa Karića, kad je mladić htio objasniti profesorici Zehri zašto će uč... more U romanu ‘Bogovo roblje’ Enesa Karića, kad je mladić htio objasniti profesorici Zehri zašto će učenicima Medrese za finale suditi fra Mile Babić, rekao je: “Pa, ne vjerujemo muslimanu da nam sudi! Nijedna ekipa neće da rizikuje gubitak finala zbog sudije muslimana…” Ovaj odgovor nam je poslužio kao svojevrsna misao vodilja za ovaj kraći osvrt. Iako je oštar i bolan, mislimo da je prosvjetljujući za samopropitivanje, odnosno propitivanje vlastitog odnosa prema životu, svijetu a ponajprije prema vjeri.

Historijske okolnosti intelektualnog stasavanja klasičnih muslimanskih filozofa u djelu Josefa van Essa i Marshalla G. S. Hodgsona (Historical Circumstances of Intellectual Growth of Classical Muslim Philosophers Given in the Works of Josef van Ess and Marshall G. S. Hodgson)

‘Novi Muallim: časopis za odgoj i obrazovanje’, 2023

U ovom radu tretiraju se historijske okolnosti misaonog oblikovanja klasičnih muslimanskih filozo... more U ovom radu tretiraju se historijske okolnosti misaonog oblikovanja klasičnih muslimanskih filozofa u djelu Josefa van Essa i Marshalla G. S. Hodgsona. Mislimo prije svega na njihova djela ‘Theology and Society in the Second and Third Century of the Hijra’ od prvog (uz knjigu ‘The Flowering of Muslim Theology’) i ‘The Venture of Islam’ drugog. Na samom početku govori se općenito o islamskoj filozofiji kakva je predstavljena u njihovim djelima. Također, kratko se iznose poveznice s kelamom i ‘stranim’ utjecajem. Spomenute su te poveznice zbog pozicioniranja filozofije u odnosu na pravovjernost koju je zastupao kelam a koja bi se u slučaju filozofije ozbiljno dovela u pitanje usljed upliva susjednih tradicija. Nakon toga, djelimično se konkretizira govor o filozofiji pri čemu se rasvjetljava njena pozicija u tadašnjem društvu s posebnim osvrtom na elitizam. Prirodno, govor o društvenom ambijentu iziskuje i govor o političkoj stvarnosti. Tako će se navoditi poticaji koji su dolazili s dvora da se pokrenu ili u najmanju ruku pojačaju filozofske aktivnosti u svijetu islama. U zaključku se ističu razlike u pristupima Van Essa i Hodgsona.

Oholost kvaziuleme je najpogubnija

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2024

Imajući u vidu da oholost najbrže zahvati nazoviznalce te da je najgora vrsta oholosti ona koja č... more Imajući u vidu da oholost najbrže zahvati nazoviznalce te da je najgora vrsta oholosti ona koja čovjeka sprečava da se okoristi znanjem, posvetit ćemo nekoliko redaka ovoj pojavi. Javljanje uznositosti kod spomenute skupine na prvi pogled iznenađuje, jer se očekuje da je ona najudaljenija od gordosti. Zato je njena uobraženost najkobnija.

Kratki prikaz radova o hafizu Salihu Gaševiću i njegovim djelima na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku (A Short Review of the Works Written about Hafiz Salih Gašević and His Works Written in Bosnian, Croatian and Serbian Languages)

‘Zbornik radova sa naučnog skupa ‘Hafiz Salih ef. Gašević, život i djelo i uticaj Mevluda na širenje islama i nacionalnog identiteta Bošnjaka u Crnoj Gori i šire’’, 2022

U ovom radu autor ukratko prikazuje napise koji dotiču Gaševića, odnosno njegov život i djelo. Uv... more U ovom radu autor ukratko prikazuje napise koji dotiču Gaševića, odnosno njegov život i djelo. Uvršteni su samo radovi o njemu napisani, ili prevedeni na bosanski, hrvatski i srpski jezik te su hronološki poredani. Svakako da se ne može tvrditi kako su ovdje ubrojani svi radovi na spomenutim jezicima, ali se zasigurno većina djela nabraja na jednom mjestu. Pored toga, nisu uvrštavani samo radovi koji u naslovu tretiraju Gaševića ili većim svojim sadržajem obrađuju temu vezanu za njega, već se nabrajaju i radovi koji makar u jednom odlomku oslovljavaju Gaševića odnosno njegov ‘Mevlud’. Spomenuta su četrdeset i tri rada, od kojih je jedan prijevod s turskog jezika. Navedeni spisi se kreću u vremenskom rasponu od 1912. do 2020. godine. Izgleda da se protokom vremena poboljšavaju ocjene Gaševićevog ‘Mevluda’. Znakovito, u literaturi se kaže da je ‘Mevlud’ napisan na srpskom, hrvatskom, bosanskom, bošnjačkom i “našem” jeziku.

Filozofijom protiv jednoumlja

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2023

Ove godine UNESCO-ov Svjetski dan filozofije se obilježava 16. novembra, budući da je tog datuma ... more Ove godine UNESCO-ov Svjetski dan filozofije se obilježava 16. novembra, budući da je tog datuma treći novembarski četvrtak. Prvi put je obilježen 21. novembra 2002. godine. Obilježavajući taj dan, UNESCO nastoji istaći trajnu vrijednost filozofije za razvoj ljudskog mišljenja, za svaku kulturu i svakog pojedinca. Filozofija je, kako se naglašava, nadahnjujuća disciplina, kao i svakodnevna praksa koja može preobražavati društva.

“Čovjek kao odraz vječne Svjetlosti”: Ljudsko biće u muslimanskoj (pro)duhov(lje)noj literaturi (“The Human Being as a Reflection of Eternal Light”: The Human Being in Muslim Spiritual Literature)

‘Živa baština: časopis za filozofiju i gnozu’, 2022

U ovom tekstu autor izlaže gledišta o ljudskom biću koja se nalaze u muslimanskoj (pro)duhov(lje)... more U ovom tekstu autor izlaže gledišta o ljudskom biću koja se nalaze u muslimanskoj (pro)duhov(lje)noj literaturi, koju su ponajviše oblikovali muslimanski autori iz područja tesavvufa i islamske filozofije. U prvom dijelu spominje se odnos između nevidljive i vidljive zbilje, odnosno, skrivenog i očitovanog svijeta u čovjeku kao halifi. Potom se govori o ljudskim težnjama koje streme ka dostizanju duhovnog savršenstva te o tome šta sve ta savršenost podrazumijeva. Nakon toga slijedi dio o čovjekovoj zadaći i onome što mu osigurava posebno mjesto u poretku egzistencije. Izvršenje tog zadatka i ozbiljenje spomenutog savršenstva vodi do lijepočinstva, zbog čega se autor ukratko osvrće i na njega. U posljednjem dijelu predstavljena je veza između čovjeka kao sluge i Boga kao Služenog.

Filozofijom do Boga: Ibn Rušdov utjecaj na poimanje vjerskih načela (Through the Philosophy to God: Ibn Rushd’s Influence on the Understanding of Religious Principles)

‘Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u BiH’, 2023

Ovaj rad se usredsređuje na one vidove života i djela Ibn Rušda koji su često bivali manje osvije... more Ovaj rad se usredsređuje na one vidove života i djela Ibn Rušda koji su često bivali manje osvijetljeni u istraživanjima. Prvo se prikazuje Ibn Rušdov govor o “šerijatu filozofâ” kao proučavanju, odnosno istraživanju bićâ koje u konačnici vodi Bogu. Također, prema Ibn Rušdu, određivanje islama kao istinske filozofije dovodi do toga da je istinska filozofija prirodno “islamska”. Njegov primjer je posebno značajan po tome što njegova filozofija, zapravo, zadovoljava sve osnovne zahtjeve da se označi kao “islamska”: nju je oblikovao poznati muslimanski učenjak te oslovljava različita pitanja relevantna za islamsko vjerovanje. Potom se izlažu djelimično nepoznati utjecaji Ibn Rušdovih djela koji se očituju u knjigama Ibn Tejmijje i Ibn Qajjima el-Dževzijje. Raširenu tvrdnju da Ibn Rušdovo učenje nije imalo odjeka u muslimanskim područjima nakon njegove smrti te da njegovo mišljenje nije imalo utjecaj na filozofske radove na muslimanskom istoku, sve više savremeni autori dovode u pitanje. Ovaj osvrt je, zapravo, informativni prikaz koji predstavlja samo smjernice što bi mogle biti od koristi budućim istraživačima.

O granicama razuma: Ibn Haldūnova kritika filozofije (On Limitations of Reason: Ibn Khaldūn’s Criticism of Philosophy)

‘Novi Muallim: časopis za odgoj i obrazovanje’, 2023

Autor u ovom radu izlaže promišljanja poznatog filozofa povijesti Ibn Haldūna (u. 1406. god.) vez... more Autor u ovom radu izlaže promišljanja poznatog filozofa povijesti Ibn Haldūna (u. 1406. god.) vezana za filozofiju. U proučavanju povijesti on je isticao jaku racionalnu notu, dok je razmatrajući filozofiju ukazivao na njenu spoznajnu ograničenost. U prvom dijelu rada se predstavlja Ibn Haldūnova podjela filozofije. Zatim slijedi njegov kratki povijesni presjek “razvoja” filozofije i njenog dospijevanja u islamski svijet. Potom je najveći dio posvećen Ibn Haldūnovoj kritici filozofije. U zaključku se ističe da je glavna Ibn Haldūnova zamjerka filozofima to što nemaju u vidu da je bitak šire područje od filozofskog shvaćanja. Ipak, pozitivno se izjašnjava o logici kao najispravnijoj normi filozofskog mišljenja. To što je skretao pažnju na granice razuma ne znači da je napadao razum već je potcrtavao da ga treba koristiti kritički. Ibn Haldūn se nije suprotstavljao filozofskim učenjima uz pomoć vjerskih tekstova već racionalnim dokazima, što znači da nije zastupao antiracionalistički stav.

‘William C. Chittick u Bosni’: knjige, članci i intervjui na bosanskom jeziku (‘William C. Chittick in Bosnia’: books, articles and interviews in Bosnian language)

‘Logos: časopis za filozofiju i religiju’, 2022

Ovaj tekst se bavi prijevodima djela Williama C. Chitticka na bosanski jezik, dajući o njima odre... more Ovaj tekst se bavi prijevodima djela Williama C. Chitticka na bosanski jezik, dajući o njima određene napomene, a prije toga iznoseći kraću biografiju njihova autora. U ovom radu se vidi da je u posljednje vrijeme došlo do učestalijeg prevođenja knjiga i članaka na bosanski jezik ovog čuvenog američkog istraživača klasične islamske filozofije i sufizma – u 2019. godini su objavljena tri prijevoda njegovih knjiga, pa možda ne bi bilo pretjerano reći da je riječ o svojevrsnom prevodilačkom zamahu. Pretpostavljamo da se razlog takve pojave krije u jednostavnosti Chittickovog jezika kojim na pitak, učen i akademski način nastoji predstaviti najdublje istine islama dok istovremeno njegovi spisi ne gube na sveobuhvatnosti i prilježnosti. Otuda je moguće govoriti o znatnom uticaju njegovih djela na bosansko čitalaštvo.

Izvan metafizičke idolatrije: Mulla Sadra o mentalnim konstruktima Boga (Živa baština, 2022)

by Mohammed Rustom and Haris Dubravac

Slavni islamski filozof Mulla Sadra napisao je brojne radove i o tumačenju Kur'ana. U jednom od s... more Slavni islamski filozof Mulla Sadra napisao je brojne radove i o tumačenju Kur'ana. U jednom od svojih takvih spisa, u djelu Tefsir sure al Fatiha, upušta se u razmatranje prirode idolatrije, osobito metafizičke, u svjetlu religijskog vjerovanja. Tu zapravo podrobno govori o varljivosti mentalnih konstrukta koji dovode do idolā vjerovanja. U prvom dijelu govori se o njima, a u drugom o religiji savršenog čovjeka koji umije vidjeti Boga u svakoj formi, u svakoj slici i u svakom stanovištu. Sadrina promišljanja često otkrivaju Ibn Arebijev utjecaj. Na kraju rada nalazi se odabrani pojmovnik ključnih termina u Mulla Sadrinom spomenutom djelu.

Naš "udio" na ovom svijetu (Preporod, 2022)

by Mohammed Rustom and Haris Dubravac

Priroda i značaj Mulla Sadrinih spisa o Kur’anu (Živa baština, 2022)

by Mohammed Rustom and Haris Dubravac

Mulla Sadra, njegova djela i ideje u prijevodima na bosanski, hrvatski i srpski jezik (Mulla Sadra and Mulla Sadra’s works and ideas in Bosnian, Croatian and Serbian Language)

‘Živa baština: časopis za filozofiju i gnozu’, 2022

Ovaj se rad bavi Mulla Sadrinim prevedenim djelima uz kraće napomene o njima. Također, ovdje navo... more Ovaj se rad bavi Mulla Sadrinim prevedenim djelima uz kraće napomene o njima. Također, ovdje navodimo i radove koji tretiraju Mulla Sadrin život i djelo. Uvršteni su samo oni prijevodi i radovi o njemu napisani na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku te su hronološki poredani. Ne možemo tvrditi da su uključeni svi prevedeni Mulla Sadrini radovi te autorski i prevedeni radovi o njemu na spomenutim jezicima, ali smo zasigurno uspjeli objediniti većinu djela. U nekim djelima iznenađuje izostanak odrednice o ovom velikom islamskom misliocu.

El-Gazali i filozofi u očima Osmanlija (Al-Ghazālī and the Philosophers in the View of the Ottomans)

‘Novi Muallim: časopis za odgoj i obrazovanje’, 2022

U ovom radu se predstavlja prilično zanemarena tumačenjska tradicija u okviru islamske filozofije... more U ovom radu se predstavlja prilično zanemarena tumačenjska tradicija u okviru islamske filozofije – osmanski pristup raspravi između Ebu Hamida el-Gazalija i filozofā. Najprije se govori općenito o prenebregavanju osmanskih intelektualnih doprinosa, tj., povijesnoj pozadini, a zatim o započinjanju spomenute tumačenjske tradicije posredstvom inicijative sultana Mehmeda II. Kasnije se tretira dugi lanac komentarā koji su iznjedrili kritičke uvide u ranije rasprave glede filozofskih pregnuća. Potom se konkretnije osvrće na komentar Hodžazadea i ‘Ala’uddina et-Tusija, kao i na kritički odnos spram El-Gazalija. Također, ukazuje se na potpuno odsustvo Ibn Rušda iz predmetnih rasprava. Osmanski autori nisu zasnivali svoje napore na pukom prihvaćanju El-Gazalijevih gledišta i argumenata, već su umjesto toga naglašavali nedovoljno potkrijepljene stavove i kritikovali njegove tvrdnje kad su uvidjeli proturječja u njima. Oni se nisu prvenstveno zanimali za izgradnju novih filozofskih sistema ili teorija, već za razumijevanje, proširivanje i podrobniji pristup već postojećim idejama.

Namaz je ogledalo srca

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2023

Budući da je namaz u velikoj mjeri izvrgnut formalnosti i formalizmu, jer je to propis koji se mo... more

Počinilac velikog grijeha u mišljenju Ebu Hanife (The Cardinal Sinner in the Thought of Abū Ḥanīfah)

‘Imam Ebu Hanife: zbornik radova sa konferencije ‘Imam Ebu Hanife’ održane 14. i 15. decembra 2021. godine u Sarajevu’, 2022

U ovom radu autor će se baviti Ebu Hanifinim razviđanjem jednog od bitnih akaidskih pojmova – ‘mu... more U ovom radu autor će se baviti Ebu Hanifinim razviđanjem jednog od bitnih akaidskih pojmova – ‘murtekib el-kebire’ (počinilac velikog grijeha). Prvi dio je posvećen podjeli grijeh(ov)a. Zatim se predstavlja Ebu Hanifino gledište o ‘imanu’, pa stajalište sukladno kojem djela nisu sastavni dio vjerovanja. Nijedan musliman ne može biti proglašen nevjernikom na temelju velikog grijeha, jer je “mjesto” vjerovanja i nevjerovanja srce, a “mjesto” griješenja su ljudski udovi. Nakon toga se govori o prihvatanju tog stanovišta unutar maturidijske akaidske škole i, svakako, kritikama koje su usmjerene protiv učenja Imami Azama. Kroz ovaj rad se razbistruju Ebu Hanifini stavovi posredstvom tumačenja Tahavija, Maturidija, Nesefija, Teftazanija, Sabunija, Hasana Kafije Pruščaka i šejha Juje. Također, navode se političke konotacije Ebu Hanifinog promišljanja. Zaključno, autor se brzopotezno osvrće na savremene mogućnosti koje bi mogle proizlaziti iz učenja Ebu Hanife o velikom grešniku, prvenstveno imajući u vidu širinu i uravnoteženost njegove vizije.

Muslimanima je potreban “četvrti učitelj”

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2024

Bez obzira na važnost kolektivnih pregnuća, svako djelovanje mora započeti od pojedinca, zbog čeg... more Bez obzira na važnost kolektivnih pregnuća, svako djelovanje mora započeti od pojedinca, zbog čega se vidi potreba i za “četvrtim učiteljem”, koji će u vidu jednog savremenog mislioca omogućiti islamskoj civilizaciji da se blagotvorno susretne s različitim naukama, metodologijama i filozofijama ujedinjujući ih te uspostavljajući ravnotežu između znanosti i različitih obzira islamskog intelektualnog života kao i same religije. Otuda bi bilo potrebno da “četvrti učitelj” ublaži misaoni darmar i anarhiju u muslimanskom umu. Osobito bi trebao pomoći muslimanima da se izbore s kolonizacijom njihovog mišljenja i izazovima postnormalnog svijeta. Svakako, nije važno samo da se on pojavi. Bitno je da bude prepoznat.

Platonov mit o pećini i Poslanikova misija

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2024

Razmišljajući duže vrijeme o jednom od najpoznatijih i najveličanstvenijih filozofskih odlomaka –... more Razmišljajući duže vrijeme o jednom od najpoznatijih i najveličanstvenijih filozofskih odlomaka – “mitu/alegoriji o pećini”, iz Platonovog djela ‘Država’, koji predstavlja osnovu za različita tumačenja, imali smo potrebu skrenuti pažnju na određene usporedbe. Nakon skraćenog navođenja spomenutog ulomka slijedi brzopotezni komentar.

Muslimansko spoznavanje pod stegama kolonijalnosti

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2024

Ove godine je u časopisu ‘Religions’ (Religije) objavljen zapažen tekst uglednog muslimanskog int... more Ove godine je u časopisu ‘Religions’ (Religije) objavljen zapažen tekst uglednog muslimanskog intelektualca i istraživača Josepha E. B. Lumbarda pod naslovom “Islam and the Challenge of Epistemic Sovereignty” (Islam i izazov epistemičke suverenosti). Smatrajući da u njemu autor otvara brojna bitna pitanja koja se tiču islamske intelektualnosti, u ovom osvrtu pokušat ćemo predstaviti najupečatljivije stavove i promišljanja koja iznosi Lumbard.

Šejtan – beznadni opsjenar

‘Takvim za 2024. godinu’, 2023

Smatramo da se danas ne govori dovoljno o čovjekovom otvorenom i doživotnom neprijatelju, “drugor... more Smatramo da se danas ne govori dovoljno o čovjekovom otvorenom i doživotnom neprijatelju, “drugorazrednom” uzroku ljudske propasti, načinu njegova, uvjetno kazano, razmišljanja, njegovim metodama i slično. Očekivano je skretati pažnju na onoga koji će čovjeku prilaziti “i sprijeda i otraga, i zdesna i slijeva”, jer je ljudima najvažnija Božija milost i onosvjetski spas, a on ih svojim djelovanjem od njih udaljava – naravno, riječ je o šejtanu. Nažalost, gotovo da je intelektualcima ispod dostojanstva govoriti o njemu, jer je lakše kazivati o unutarnjoj borbi i samoobračunu, budući da je, na neki način, govor o šejtanu, o Iblisu, protjeran u područje mitskog. Čak i u pisanjima i u govorima o zlu izostaje osvrt na to ognjeno biće, ili se pak tumači apstraktno i metaforički.

Islamska pravda, muslimanska nepravda

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2024

U romanu ‘Bogovo roblje’ Enesa Karića, kad je mladić htio objasniti profesorici Zehri zašto će uč... more U romanu ‘Bogovo roblje’ Enesa Karića, kad je mladić htio objasniti profesorici Zehri zašto će učenicima Medrese za finale suditi fra Mile Babić, rekao je: “Pa, ne vjerujemo muslimanu da nam sudi! Nijedna ekipa neće da rizikuje gubitak finala zbog sudije muslimana…” Ovaj odgovor nam je poslužio kao svojevrsna misao vodilja za ovaj kraći osvrt. Iako je oštar i bolan, mislimo da je prosvjetljujući za samopropitivanje, odnosno propitivanje vlastitog odnosa prema životu, svijetu a ponajprije prema vjeri.

Historijske okolnosti intelektualnog stasavanja klasičnih muslimanskih filozofa u djelu Josefa van Essa i Marshalla G. S. Hodgsona (Historical Circumstances of Intellectual Growth of Classical Muslim Philosophers Given in the Works of Josef van Ess and Marshall G. S. Hodgson)

‘Novi Muallim: časopis za odgoj i obrazovanje’, 2023

U ovom radu tretiraju se historijske okolnosti misaonog oblikovanja klasičnih muslimanskih filozo... more U ovom radu tretiraju se historijske okolnosti misaonog oblikovanja klasičnih muslimanskih filozofa u djelu Josefa van Essa i Marshalla G. S. Hodgsona. Mislimo prije svega na njihova djela ‘Theology and Society in the Second and Third Century of the Hijra’ od prvog (uz knjigu ‘The Flowering of Muslim Theology’) i ‘The Venture of Islam’ drugog. Na samom početku govori se općenito o islamskoj filozofiji kakva je predstavljena u njihovim djelima. Također, kratko se iznose poveznice s kelamom i ‘stranim’ utjecajem. Spomenute su te poveznice zbog pozicioniranja filozofije u odnosu na pravovjernost koju je zastupao kelam a koja bi se u slučaju filozofije ozbiljno dovela u pitanje usljed upliva susjednih tradicija. Nakon toga, djelimično se konkretizira govor o filozofiji pri čemu se rasvjetljava njena pozicija u tadašnjem društvu s posebnim osvrtom na elitizam. Prirodno, govor o društvenom ambijentu iziskuje i govor o političkoj stvarnosti. Tako će se navoditi poticaji koji su dolazili s dvora da se pokrenu ili u najmanju ruku pojačaju filozofske aktivnosti u svijetu islama. U zaključku se ističu razlike u pristupima Van Essa i Hodgsona.

Oholost kvaziuleme je najpogubnija

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2024

Imajući u vidu da oholost najbrže zahvati nazoviznalce te da je najgora vrsta oholosti ona koja č... more Imajući u vidu da oholost najbrže zahvati nazoviznalce te da je najgora vrsta oholosti ona koja čovjeka sprečava da se okoristi znanjem, posvetit ćemo nekoliko redaka ovoj pojavi. Javljanje uznositosti kod spomenute skupine na prvi pogled iznenađuje, jer se očekuje da je ona najudaljenija od gordosti. Zato je njena uobraženost najkobnija.

Kratki prikaz radova o hafizu Salihu Gaševiću i njegovim djelima na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku (A Short Review of the Works Written about Hafiz Salih Gašević and His Works Written in Bosnian, Croatian and Serbian Languages)

‘Zbornik radova sa naučnog skupa ‘Hafiz Salih ef. Gašević, život i djelo i uticaj Mevluda na širenje islama i nacionalnog identiteta Bošnjaka u Crnoj Gori i šire’’, 2022

U ovom radu autor ukratko prikazuje napise koji dotiču Gaševića, odnosno njegov život i djelo. Uv... more U ovom radu autor ukratko prikazuje napise koji dotiču Gaševića, odnosno njegov život i djelo. Uvršteni su samo radovi o njemu napisani, ili prevedeni na bosanski, hrvatski i srpski jezik te su hronološki poredani. Svakako da se ne može tvrditi kako su ovdje ubrojani svi radovi na spomenutim jezicima, ali se zasigurno većina djela nabraja na jednom mjestu. Pored toga, nisu uvrštavani samo radovi koji u naslovu tretiraju Gaševića ili većim svojim sadržajem obrađuju temu vezanu za njega, već se nabrajaju i radovi koji makar u jednom odlomku oslovljavaju Gaševića odnosno njegov ‘Mevlud’. Spomenuta su četrdeset i tri rada, od kojih je jedan prijevod s turskog jezika. Navedeni spisi se kreću u vremenskom rasponu od 1912. do 2020. godine. Izgleda da se protokom vremena poboljšavaju ocjene Gaševićevog ‘Mevluda’. Znakovito, u literaturi se kaže da je ‘Mevlud’ napisan na srpskom, hrvatskom, bosanskom, bošnjačkom i “našem” jeziku.

Filozofijom protiv jednoumlja

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2023

Ove godine UNESCO-ov Svjetski dan filozofije se obilježava 16. novembra, budući da je tog datuma ... more Ove godine UNESCO-ov Svjetski dan filozofije se obilježava 16. novembra, budući da je tog datuma treći novembarski četvrtak. Prvi put je obilježen 21. novembra 2002. godine. Obilježavajući taj dan, UNESCO nastoji istaći trajnu vrijednost filozofije za razvoj ljudskog mišljenja, za svaku kulturu i svakog pojedinca. Filozofija je, kako se naglašava, nadahnjujuća disciplina, kao i svakodnevna praksa koja može preobražavati društva.

“Čovjek kao odraz vječne Svjetlosti”: Ljudsko biće u muslimanskoj (pro)duhov(lje)noj literaturi (“The Human Being as a Reflection of Eternal Light”: The Human Being in Muslim Spiritual Literature)

‘Živa baština: časopis za filozofiju i gnozu’, 2022

U ovom tekstu autor izlaže gledišta o ljudskom biću koja se nalaze u muslimanskoj (pro)duhov(lje)... more U ovom tekstu autor izlaže gledišta o ljudskom biću koja se nalaze u muslimanskoj (pro)duhov(lje)noj literaturi, koju su ponajviše oblikovali muslimanski autori iz područja tesavvufa i islamske filozofije. U prvom dijelu spominje se odnos između nevidljive i vidljive zbilje, odnosno, skrivenog i očitovanog svijeta u čovjeku kao halifi. Potom se govori o ljudskim težnjama koje streme ka dostizanju duhovnog savršenstva te o tome šta sve ta savršenost podrazumijeva. Nakon toga slijedi dio o čovjekovoj zadaći i onome što mu osigurava posebno mjesto u poretku egzistencije. Izvršenje tog zadatka i ozbiljenje spomenutog savršenstva vodi do lijepočinstva, zbog čega se autor ukratko osvrće i na njega. U posljednjem dijelu predstavljena je veza između čovjeka kao sluge i Boga kao Služenog.

Filozofijom do Boga: Ibn Rušdov utjecaj na poimanje vjerskih načela (Through the Philosophy to God: Ibn Rushd’s Influence on the Understanding of Religious Principles)

‘Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u BiH’, 2023

Ovaj rad se usredsređuje na one vidove života i djela Ibn Rušda koji su često bivali manje osvije... more Ovaj rad se usredsređuje na one vidove života i djela Ibn Rušda koji su često bivali manje osvijetljeni u istraživanjima. Prvo se prikazuje Ibn Rušdov govor o “šerijatu filozofâ” kao proučavanju, odnosno istraživanju bićâ koje u konačnici vodi Bogu. Također, prema Ibn Rušdu, određivanje islama kao istinske filozofije dovodi do toga da je istinska filozofija prirodno “islamska”. Njegov primjer je posebno značajan po tome što njegova filozofija, zapravo, zadovoljava sve osnovne zahtjeve da se označi kao “islamska”: nju je oblikovao poznati muslimanski učenjak te oslovljava različita pitanja relevantna za islamsko vjerovanje. Potom se izlažu djelimično nepoznati utjecaji Ibn Rušdovih djela koji se očituju u knjigama Ibn Tejmijje i Ibn Qajjima el-Dževzijje. Raširenu tvrdnju da Ibn Rušdovo učenje nije imalo odjeka u muslimanskim područjima nakon njegove smrti te da njegovo mišljenje nije imalo utjecaj na filozofske radove na muslimanskom istoku, sve više savremeni autori dovode u pitanje. Ovaj osvrt je, zapravo, informativni prikaz koji predstavlja samo smjernice što bi mogle biti od koristi budućim istraživačima.

O granicama razuma: Ibn Haldūnova kritika filozofije (On Limitations of Reason: Ibn Khaldūn’s Criticism of Philosophy)

‘Novi Muallim: časopis za odgoj i obrazovanje’, 2023

Autor u ovom radu izlaže promišljanja poznatog filozofa povijesti Ibn Haldūna (u. 1406. god.) vez... more Autor u ovom radu izlaže promišljanja poznatog filozofa povijesti Ibn Haldūna (u. 1406. god.) vezana za filozofiju. U proučavanju povijesti on je isticao jaku racionalnu notu, dok je razmatrajući filozofiju ukazivao na njenu spoznajnu ograničenost. U prvom dijelu rada se predstavlja Ibn Haldūnova podjela filozofije. Zatim slijedi njegov kratki povijesni presjek “razvoja” filozofije i njenog dospijevanja u islamski svijet. Potom je najveći dio posvećen Ibn Haldūnovoj kritici filozofije. U zaključku se ističe da je glavna Ibn Haldūnova zamjerka filozofima to što nemaju u vidu da je bitak šire područje od filozofskog shvaćanja. Ipak, pozitivno se izjašnjava o logici kao najispravnijoj normi filozofskog mišljenja. To što je skretao pažnju na granice razuma ne znači da je napadao razum već je potcrtavao da ga treba koristiti kritički. Ibn Haldūn se nije suprotstavljao filozofskim učenjima uz pomoć vjerskih tekstova već racionalnim dokazima, što znači da nije zastupao antiracionalistički stav.

‘William C. Chittick u Bosni’: knjige, članci i intervjui na bosanskom jeziku (‘William C. Chittick in Bosnia’: books, articles and interviews in Bosnian language)

‘Logos: časopis za filozofiju i religiju’, 2022

Ovaj tekst se bavi prijevodima djela Williama C. Chitticka na bosanski jezik, dajući o njima odre... more Ovaj tekst se bavi prijevodima djela Williama C. Chitticka na bosanski jezik, dajući o njima određene napomene, a prije toga iznoseći kraću biografiju njihova autora. U ovom radu se vidi da je u posljednje vrijeme došlo do učestalijeg prevođenja knjiga i članaka na bosanski jezik ovog čuvenog američkog istraživača klasične islamske filozofije i sufizma – u 2019. godini su objavljena tri prijevoda njegovih knjiga, pa možda ne bi bilo pretjerano reći da je riječ o svojevrsnom prevodilačkom zamahu. Pretpostavljamo da se razlog takve pojave krije u jednostavnosti Chittickovog jezika kojim na pitak, učen i akademski način nastoji predstaviti najdublje istine islama dok istovremeno njegovi spisi ne gube na sveobuhvatnosti i prilježnosti. Otuda je moguće govoriti o znatnom uticaju njegovih djela na bosansko čitalaštvo.

Izvan metafizičke idolatrije: Mulla Sadra o mentalnim konstruktima Boga (Živa baština, 2022)

by Mohammed Rustom and Haris Dubravac

Slavni islamski filozof Mulla Sadra napisao je brojne radove i o tumačenju Kur'ana. U jednom od s... more Slavni islamski filozof Mulla Sadra napisao je brojne radove i o tumačenju Kur'ana. U jednom od svojih takvih spisa, u djelu Tefsir sure al Fatiha, upušta se u razmatranje prirode idolatrije, osobito metafizičke, u svjetlu religijskog vjerovanja. Tu zapravo podrobno govori o varljivosti mentalnih konstrukta koji dovode do idolā vjerovanja. U prvom dijelu govori se o njima, a u drugom o religiji savršenog čovjeka koji umije vidjeti Boga u svakoj formi, u svakoj slici i u svakom stanovištu. Sadrina promišljanja često otkrivaju Ibn Arebijev utjecaj. Na kraju rada nalazi se odabrani pojmovnik ključnih termina u Mulla Sadrinom spomenutom djelu.

Naš "udio" na ovom svijetu (Preporod, 2022)

by Mohammed Rustom and Haris Dubravac

Priroda i značaj Mulla Sadrinih spisa o Kur’anu (Živa baština, 2022)

by Mohammed Rustom and Haris Dubravac

Mulla Sadra, njegova djela i ideje u prijevodima na bosanski, hrvatski i srpski jezik (Mulla Sadra and Mulla Sadra’s works and ideas in Bosnian, Croatian and Serbian Language)

‘Živa baština: časopis za filozofiju i gnozu’, 2022

Ovaj se rad bavi Mulla Sadrinim prevedenim djelima uz kraće napomene o njima. Također, ovdje navo... more Ovaj se rad bavi Mulla Sadrinim prevedenim djelima uz kraće napomene o njima. Također, ovdje navodimo i radove koji tretiraju Mulla Sadrin život i djelo. Uvršteni su samo oni prijevodi i radovi o njemu napisani na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku te su hronološki poredani. Ne možemo tvrditi da su uključeni svi prevedeni Mulla Sadrini radovi te autorski i prevedeni radovi o njemu na spomenutim jezicima, ali smo zasigurno uspjeli objediniti većinu djela. U nekim djelima iznenađuje izostanak odrednice o ovom velikom islamskom misliocu.

El-Gazali i filozofi u očima Osmanlija (Al-Ghazālī and the Philosophers in the View of the Ottomans)

‘Novi Muallim: časopis za odgoj i obrazovanje’, 2022

U ovom radu se predstavlja prilično zanemarena tumačenjska tradicija u okviru islamske filozofije... more U ovom radu se predstavlja prilično zanemarena tumačenjska tradicija u okviru islamske filozofije – osmanski pristup raspravi između Ebu Hamida el-Gazalija i filozofā. Najprije se govori općenito o prenebregavanju osmanskih intelektualnih doprinosa, tj., povijesnoj pozadini, a zatim o započinjanju spomenute tumačenjske tradicije posredstvom inicijative sultana Mehmeda II. Kasnije se tretira dugi lanac komentarā koji su iznjedrili kritičke uvide u ranije rasprave glede filozofskih pregnuća. Potom se konkretnije osvrće na komentar Hodžazadea i ‘Ala’uddina et-Tusija, kao i na kritički odnos spram El-Gazalija. Također, ukazuje se na potpuno odsustvo Ibn Rušda iz predmetnih rasprava. Osmanski autori nisu zasnivali svoje napore na pukom prihvaćanju El-Gazalijevih gledišta i argumenata, već su umjesto toga naglašavali nedovoljno potkrijepljene stavove i kritikovali njegove tvrdnje kad su uvidjeli proturječja u njima. Oni se nisu prvenstveno zanimali za izgradnju novih filozofskih sistema ili teorija, već za razumijevanje, proširivanje i podrobniji pristup već postojećim idejama.

Namaz je ogledalo srca

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2023

Budući da je namaz u velikoj mjeri izvrgnut formalnosti i formalizmu, jer je to propis koji se mo... more

Počinilac velikog grijeha u mišljenju Ebu Hanife (The Cardinal Sinner in the Thought of Abū Ḥanīfah)

‘Imam Ebu Hanife: zbornik radova sa konferencije ‘Imam Ebu Hanife’ održane 14. i 15. decembra 2021. godine u Sarajevu’, 2022

U ovom radu autor će se baviti Ebu Hanifinim razviđanjem jednog od bitnih akaidskih pojmova – ‘mu... more U ovom radu autor će se baviti Ebu Hanifinim razviđanjem jednog od bitnih akaidskih pojmova – ‘murtekib el-kebire’ (počinilac velikog grijeha). Prvi dio je posvećen podjeli grijeh(ov)a. Zatim se predstavlja Ebu Hanifino gledište o ‘imanu’, pa stajalište sukladno kojem djela nisu sastavni dio vjerovanja. Nijedan musliman ne može biti proglašen nevjernikom na temelju velikog grijeha, jer je “mjesto” vjerovanja i nevjerovanja srce, a “mjesto” griješenja su ljudski udovi. Nakon toga se govori o prihvatanju tog stanovišta unutar maturidijske akaidske škole i, svakako, kritikama koje su usmjerene protiv učenja Imami Azama. Kroz ovaj rad se razbistruju Ebu Hanifini stavovi posredstvom tumačenja Tahavija, Maturidija, Nesefija, Teftazanija, Sabunija, Hasana Kafije Pruščaka i šejha Juje. Također, navode se političke konotacije Ebu Hanifinog promišljanja. Zaključno, autor se brzopotezno osvrće na savremene mogućnosti koje bi mogle proizlaziti iz učenja Ebu Hanife o velikom grešniku, prvenstveno imajući u vidu širinu i uravnoteženost njegove vizije.

Ibrahim Kalin – “Znanje u kasnijoj islamskoj filozofiji: Mullā Ṣadrā o egzistenciji, intelektu i intuiciji” (“Knowledge in Later Islamic Philosophy: Mullā Ṣadrā on Existence, Intellect, and Intuition”)

Ova knjiga se sastoji od tri poglavlja. Prvo poglavlje prati povijest argumenta o ujedinjenju od ... more Ova knjiga se sastoji od tri poglavlja. Prvo poglavlje prati povijest argumenta o ujedinjenju od Grkâ do Mullā Ṣadrāa. Drugo poglavlje je posvećeno podrobnoj analizi Ṣadrāove teorije o znanju. Pošto Ṣadrā ustrajava na načelnosti egzistencije u svim filozofskim problemima, na početku se nalazi pregled njegovog razrađenog rječnika egzistencije. Ṣadrāove analize povezuju tri obzira klasične filozofije: ontologiju, epistemologiju i aksiologiju. Tu se također analizira samoznanje i Božije znanje o stvarima kao dva najvažnija primjera argumenta o ujedinjenju. U trećem poglavlju se izvlače implikacije drugog poglavlja te se pokušava iznijeti ontološki i mistički element u Ṣadrāovom mišljenju. Tu se autor usredsređuje na dva pitanja. Prvo je pitanje mističkog znanja i mjere do koje se takav termin odnosi na Ṣadrāovu epistemologiju. Drugo pitanje je definicija znanja kao nalaženja egzistencije. Naime, Ṣadrā uspostavlja blisku vezu između razina egzistencije i nivoâ svijesti.

William C. Chittick – “Ibn ‘Arabi: nasljednik vjerovjesnikâ” (“Ibn ‘Arabi: Heir to the Prophets”)

U ovoj knjizi, William C. Chittick ne pokušava ponuditi cjelovit uvod u Ibn ‘Arabijeva učenja. Po... more U ovoj knjizi, William C. Chittick ne pokušava ponuditi cjelovit uvod u Ibn ‘Arabijeva učenja. Poglavlja ovog djela su radije niz prodorâ u njegov način gledanja na stvari. Autorov cilj je jednostavno predstaviti njegovu misao čitaocima koji joj nisu bili izloženi, odnosno pružiti doobrazovanje onima koji joj jesu bili izloženi. Prva dva poglavlja bave se odnosom Ibn ‘Arabijevih učenja i njegovog samoopažanja kao Pečata muhammedanskih evlija te zaljubljenika u Boga. Treće i četvrto poglavlje opisuju odnos između Boga i ljudskih bića u pogledu ljubavi i prisjećanja. Peto i šesto raspravljaju o prirodi znanja, njegovoj ulozi u ljudskom postajanju i važnosti ispravnog razumijevanja pojavnog svijeta. Sedmo i osmo nude nekoliko opažanja u svijetu imaginacije, posebno njegov odnos prema duši i smrti. Deveto i ujedno završno poglavlje motri središnju ulogu božanske milosti na Onome svijetu.

William C. Chittick – “Nauka o kosmosu, nauka o duši: punovažnost islamske kosmologije u modernom svijetu” (“Science of the Cosmos, Science of the Soul: The Pertinence of Islamic Cosmology in the Modern World”)

Veći dio ove knjige razvija implikacije o razlici između dva načina spoznavanja koji su temeljni ... more Veći dio ove knjige razvija implikacije o razlici između dva načina spoznavanja koji su temeljni za velike religije pod različitom nomenklaturom, iako se obično ignoriraju u raspravama o savremenim pitanjima. Islamski izvori govore o tome na razne načine. Ovdje se usredsređujem na standardnu diferencijaciju načinjenu između prenesenog – ‘naqlī’ i intelektualnog – ‘‘aqlī’. Odlika prenesenog znanja je da se prenosi s generacije na generaciju. Jedini mogući način da se nauči jeste stjecanjem od nekog drugog. Nasuprot tome, intelektualno znanje se ne može prenijeti, ali su potrebni učitelji za napućivanje u pravom smjeru. Način da se ono postigne jeste naći ga u sebi usavršavanjem uma ili, kako mnogi tekstovi govore, “glačanjem srca”. Bez raskrivanja takvog znanja kroz samootkrivanje bit ćemo ovisni o drugima u svemu što znamo.

John Walbridge – “Filozofija i religija prije islama” (“Philosophy and Religion Before Islam”)

‘Živa baština: časopis za filozofiju i gnozu’, 2024

Rani grčki filozofi bavili su se slabljenjem tradicionalne religije na jedan od dva načina. U prv... more Rani grčki filozofi bavili su se slabljenjem tradicionalne religije na jedan od dva načina. U prvom pristupu, mogli su gotovo u potpunosti ostaviti po strani pitanje religije. Stoga su jonski fizičari tražili objašnjenja o univerzumu i njegovim pojavama koja su, uopćeno govoreći, nereligijska. Drugi pristup je bio pristup takozvane “italijanske škole” – Pitagore, Empedokla, Parmenida i njihovih sljedbenika. Oni su uspostavljali filozofske religije s vjerovanjima, tabuima i praksama štovanja. Ovaj drugi pristup imao je jasne veze s kultovima misterija koji su postajali sve popularniji u grčkom svijetu. Ta dva pristupa približila su se u tri najveće ličnosti antičke filozofije: Sokratu, Platonu i Aristotelu. S druge strane, objavljena religija prvi put se pojavila kao glavna intelektualna sila u mediteranskom svijetu u 1. i 2. stoljeću naše ere. Filozofi su zanemarivali pojavu objavljene religije dokle god su mogli. Oni su bili posljednji intelektualno značajni branioci drevnog paganizma, pružajući pagansko obrazovanje sve dok u šestom stoljeću njihove škole nisu bile zatvorene, a njihovi nastavnici protjerani. Na kraju, filozofija je ipak bila pomirena s objavljenom religijom, a posebno s kršćanstvom. Kasnije, dok je interesiranje filozofije za religiju poraslo tokom helenističkog i rimskog doba, njeno zanimanje za politiku je opalo.

Mohammed Rustom – “Pripovijedanje kao filozofska pedagogija: primjer Suhrawardīja” (“Storytelling as Philosophical Pedagogy: The Case of Suhrawardī”)

‘Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u BiH’, 2024

Ovo je prijevod teksta koji tretira možda najpoznatiju simboličku pripovijest Shihāb al-Dīna Suhr... more Ovo je prijevod teksta koji tretira možda najpoznatiju simboličku pripovijest Shihāb al-Dīna Suhrawardīja (u. 587/1191), a to je njegovo djelo ‘Āwāz-i par-i Jibrā’īl’ (Odjek Džibrilovog krila). Naime, među spisima Suhrawardīja, osnivača Škole prosvjetljenja i ključne ličnosti u postibnsīnāovskoj islamskoj filozofiji, nalazi se niz vizionarskih kazivanja, jer je korištenje pripovijedanja da bi se prenijela etička, filozofska i duhovna učenja bilo prilično uobičajeno u islamskoj civilizaciji. U kontekstu svake od ove pripovijesti, on upotrebljava brojne simboličke slike da bi prenio nekoliko bitnih ideja koje naglašavaju njegovu filozofiju. S obzirom na njihov konkretan jezik, ova kazivanja daju dimenziju dubine koja se ne može lahko uočiti u Suhrawardījevim, strogo govoreći, filozofskim djelima, jer se oslanjaju na apstraktan jezik. Lik melekanskog vodiča zauzima istaknuto mjesto u ovim pripovijestima, služeći kao svojevrsna pedagoška veza koja vodi čitaoce kroz višestruke nivoe kosmičkog poretka i do samih dubina njihovog bića. Da bi razumio pedagoški stav koji Suhrawardī zauzima u spomenutoj pripovijesti, autor nam nudi jedno pomno čitanje njenih simbola, što će doseći vrhunac analizom uloge Džibrilovog krila.

Mohammed Rustom – “Neki savjeti i opomene u pogledu islamskih nauka” (“Some Pointers and Reminders in Islamic Studies”)

‘Novi Muallim: časopis za odgoj i obrazovanje’, 2024

U ovom nevelikom tekstu Mohammed Rustom, redovni profesor islamskih nauka na Carleton univerzitet... more U ovom nevelikom tekstu Mohammed Rustom, redovni profesor islamskih nauka na Carleton univerzitetu (Kanada), upućuje savjete koji su u vezi s napredovanjem kroz različite faze akademskog života u islamskim naukama. Često su ti savjeti iz praktičnog domena zbog čega onome ko se osposobljava kao proučavalac mogu biti od iznimne koristi, naročito studentima islamskih nauka. Pažljivom čitaocu neće promaći to da se kroz ovih sedamdeset naputaka povremeno mogu vidjeti proplamsaji spoznaja stečenih autorovim marljivim proučavanjem klasičnih tekstova iz islamske filozofije i sufizma, s tim što su iskazane na savremen način. Ovaj rad je objavljen u dva različita časopisa i preveden je na perzijski jezik.

William C. Chittick – “Ibn ‘Arabi: Kapija intelektualne tradicije” (“Ibn al-‘Arabī: The Doorway to an Intellectual Tradition”)

‘Uvod u islamsku filozofiju’, 2022

Pripadnici intelektualne tradicije smatrali su da je konačni cilj cjelokupnog islamskog naučavanj... more Pripadnici intelektualne tradicije smatrali su da je konačni cilj cjelokupnog islamskog naučavanja osvijestiti u ljudima njihovu vlastitu intelektualnu i duhovnu narav, a to je božanska slika koja se nalazi u srcu. Kada autor kaže da je Ibn ‘Arabī kapija ‘intelektualne’ tradicije, on koristi riječ ‘intelektualno’ nasuprot prenesenom, odnosno misli na prepoznatu i spoznatu istinu, a ne na pûkê informacije. Da bismo shvatili značaj Ibn ‘Arabījevog živog naslijeđa, važno je jasno razumijevati razliku između ove dvije vrste (s)poznavanja. Islamski svjetonazor najobuhvatnije i najrazrađenije tretirao je upravo Ibn ‘Arabī. Za njega nije bilo načina opravdati oštro razdvajanje između etike i ontologije, odnosno subjektivnosti i objektivnosti. Zapravo, njegova namjera bila je pokazati da će se istinsko prepoznavanje sebe i Boga, stvarni život, potpuno ostvarenje čovjekova položaja, otkriti jedino slijedeći stope predvodnikâ koje je poslao Zbiljski.

Mohammed Rustom – “Je li Ibn Arebijeva ontologija panteistička?” (“Is Ibn al-‘Arabī’s Ontology Pantheistic?”)

‘Uvod u islamsku filozofiju’, 2022

Ibn Arebijeva ontologija, koja je postala poznata kao ‘waḥdat al-wujūd’ (jedinstvo Bitka), iako s... more Ibn Arebijeva ontologija, koja je postala poznata kao ‘waḥdat al-wujūd’ (jedinstvo Bitka), iako sam nikad nije koristio taj izraz, predmet je mnogih rasprava i u savremenim akademskim istraživanjima. Ideju da postoji samo jedan ‘wujūd’ u egzistenciji – naime, Božiji Bitak – Ibn Arebi je smatrao najvišim izrazom ‘tevhida’ (Božijeg jedinstva). Njegova ontologija se često pogrešno smatra panteističkom zbog redukcionističkih sklonosti većine proučavalaca koji su pisali u devetnaestom i početkom/sredinom dvadesetog stoljeća. Pritom treba imati u vidu da ne postoji srednjovjekovna arapska istovjetnica engleskoj riječi ‘pantheism’ (panteizam). U ovom radu autor na početku sažeto prikazuje Ibn Arebijevu ontologiju, a zatim objašnjava glavne razloge zbog kojih se ona opisuje kao panteistička. Na kraju iznosi nekoliko argumenata kako bi pokazao zašto takav pojam, kao i panenteizam te monizam, posve krivo prikazuju njegov metafizički svjetonazor koji se nije ispoljio u vidu sistema. Dok Ibn Arebi naglašava Božiju imanenciju, on zasigurno nikad ne prestaje isticati Njegovu transcendenciju.

Carl W. Ernst – “Kontroverze u vezi s Ibn ‘Arabijevim ‘Fususom’: Faraonova vjera” (“Controversies over Ibn al-‘Arabī’s ‘Fuṣūṣ’: The Faith of Pharaoh”)

‘Uvod u islamsku filozofiju’, 2022

Većina komentatora Kur’ana smatra da je Faraon osuđen na Džehennem, dočim u sufijskim krugovima o... more Većina komentatora Kur’ana smatra da je Faraon osuđen na Džehennem, dočim u sufijskim krugovima ova uobičajena interpretacija nije uvijek bila prihvaćena. Ibn Arebijeva teza o ispravnosti Faraonovog potvrđivanja vjere, koja zauzima samo nekoliko stranica u ‘Fususu al-Hikamu’, privukla je veoma veliki broj komentara i njegovih pobornika i njegovih kritičara. U odbranu Ibn Arebijevog gledišta možda je najprikladniji primjer kratka rasprava o Faraonovoj vjeri koju je napisao Al-Dawwānī. Ovo djelo pokušao je opovrgnuti u jednom detaljnom komentaru pravnik iz 16. stoljeća ‘Alī al-Qārī. U ovome tekstu ukratko su prikazani stavovi obojice po ovom pitanju, a prije toga gledišta samog Ibn Arebija. Na kraju vidimo koliko se ovo pitanje tiče sufijskog tumačenja Kur’ana, jer je ovdje osnovno pitanje, mada nije neposredno navedeno, pitanje tekstualne egzegeze. Prema autoru, Faraonova vjera zapravo se mora razumjeti u kontekstu ‘Fususa’, gdje okončava zapanjujuće tumačenje Musaa i Faraona kao manifestacijâ polarne napetosti u Božanskom Biću. Faraonova vjera samo je jedan aspekt Ibn Arebijevog razumijevanja Teksta koji je smatrao da božanska milost ne(će) trpi(ti) ograničenje. Odstupanje ove sufijske interpretacije od standardnog konsenzusa predstavlja trajnu napetost unutar svake religijske tradicije.

John Walbridge – “‘Propadanje’ islamske nauke” (“The ‘Failure’ of Islamic Science”)

by Haris Dubravac and John Walbridge

‘Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u BiH’, 2024

Ovo je prijevod teksta iz petog poglavlja zapažene knjige Johna Walbridgea ‘God and Logic in Isla... more Ovo je prijevod teksta iz petog poglavlja zapažene knjige Johna Walbridgea ‘God and Logic in Islam: The Caliphate of Reason’ (Bog i logika u islamu: hilafet razuma). Autor na početku ukazuje na izuzetnost i važnost naučne revolucije koja se dogodila u zapadnoj Evropi. Potom ističe da svaka teorija koja naučnu revoluciju, odnosno uspon moderne nauke zasniva na ‘srednjovjekovnom’ razvoju mora dodatno objasniti zašto se naučna revolucija nije dogodila u islamskom svijetu. To je problem s kojim se suočavaju i povjesničari islamske nauke. Iako se ne može jednostavno objasniti odsustvo naučne revolucije u islamu, mogu se dati neka opažanja, koja se ovdje naznačavaju radi djelimičnog objašnjenja. Prvo, čini se vjerovatnim da razjašnjavanje naučne revolucije uključuje nešto izvanredno što se dogodilo u Evropi a ne nešto što se nije dogodilo u islamskom svijetu. Drugo, središnja uloga misticizma u islamskom društvu usmjerila je islam na intelektualno veoma različit put od onog zapadnog.

Mohammed Rustom – “Student i mudrac” (“The Student and the Sage”)

by Haris Dubravac and Mohammed Rustom

‘Živa baština: časopis za filozofiju i gnozu’, 2023

Autor, u zamišljenom dijaloškom obliku, poput Platona, nastoji predstaviti najdublje spoznaje fil... more Autor, u zamišljenom dijaloškom obliku, poput Platona, nastoji predstaviti najdublje spoznaje filozofije i religije koje iznosi jedan mudrac (‘ḥakīm’) ljubopitljivom studentu. Student otkriva da mudrac posjeduje posebnu vrstu znanja za koju je potrebna duhovna spremnost. U tom kontekstu mudrac mu kazuje o djelimičnoj inteligenciji i Inteligenciji. Ono što naročito muči studenta jest problem zla. Mudrac će mu naglasiti da jedino mudri ljudi mogu stvarno odgovoriti na to pitanje posredstvom srca. Na kraju će mu savjetovati da odgrne zastor zla da bi istinski živio.

Ibrahim Kalin – “Razum i racionalnost u Kur’anu” (“Reason and Rationality in the Qur’an”)

‘Živa baština: časopis za filozofiju i gnozu’, 2022

Ovo je prijevod knjižice Ibrahima Kalina, koja je zasnovana na temeljitom proučavanju povijesti f... more Ovo je prijevod knjižice Ibrahima Kalina, koja je zasnovana na temeljitom proučavanju povijesti filozofije. Zbog prostorne ograničenosti, izostavljena su tri poglavlja koja su ranije objavljivana, čime se uopće ne narušava tekstualna cjelovitost, što će biti primjetno svakom pažljivom čitaocu. Ovaj rad analizira kategorije razuma i racionalnosti unutar islamskog intelektualnog konteksta kako ga je oblikovala temeljna teorija koja leži u osnovi Kur’ana i kako ju je razvila islamska teološka i intelektualna tradicija. Predmetni tekst ističe da razum, ne bivajući samostalan entitet, djeluje unutar većeg konteksta egzistencije, inteligibilnosti i moralnog promišljanja. Racionalnost se pojavljuje u kontekstu značenja i znakovitosti, koji nadilaze unutarnje procese pojedinačnog čovjekovog uma. Razum sam po sebi nije ni načelo niti osnova znanja, istine ili racionalnosti, jer se naš epistemički susret sa svijetom odvija u širem kontekstu ontoloških odnosa i znakovitosti. U Kur’anu se razum i racionalnost oslovljavaju u takvom širem kontekstu promišljanja. Hitan zadatak savremenog muslimanskog svijeta jeste obnavljanje kur’anskog puta promišljanja i tradicionalnog značenja “‘akla”, koji se prostire na različita polja, kao što su pravo, obrazovanje, nauka i politika, a što nije ograničeno na interese i težnje samo muslimanskih država.

Mohammed Rustom – “Izvan metafizičke idolatrije: Mulla Sadra o mentalnim konstruktima Boga” (“Beyond Metaphysical Idolatry: Mullā Ṣadrā on Mental Constructs of God”)

‘Živa baština: časopis za filozofiju i gnozu’, 2022

Slavni islamski filozof Mulla Sadra napisao je brojne radove i o tumačenju Kur’ana. U jednom od s... more Slavni islamski filozof Mulla Sadra napisao je brojne radove i o tumačenju Kur’ana. U jednom od svojih takvih spisa, u djelu ‘Tefsir sure Al-Fātiha’, upušta se u razmatranje prirode idolatrije, osobito metafizičke, u svjetlu religijskog vjerovanja. Tu zapravo podrobno govori o varljivosti mentalnih konstrukta koji dovode do idolā vjerovanja. U prvom dijelu govori se o njima, a u drugom o religiji Savršenog čovjeka koji umije vidjeti Boga u svakoj formi, u svakoj slici i u svakom stanovištu. Sadrina promišljanja često otkrivaju Ibn Arebijev utjecaj. Na kraju nalazi se odabrani pojmovnik ključnih termina u Mulla Sadrinom spomenutom djelu.

Mohammed Rustom – “Priroda i značaj Mulla Sadrinih spisa o Kur’anu” (“The Nature and Significance of Mullā Ṣadrā’s Qur’ānic Writings”)

‘Živa baština: časopis za filozofiju i gnozu’, 2022

S obzirom na nedostajanje sveobuhvatnog opisa Mulla Sadrinih tefsirskih djela u modernoj nauci, o... more S obzirom na nedostajanje sveobuhvatnog opisa Mulla Sadrinih tefsirskih djela u modernoj nauci, ovaj članak nudi podroban prikaz sadržaja, ustrojstva i opsega svakog njegovog spisa o Kur’anu. Ovdje predstavljena građa ne samo da proširuje razumijevanje važnosti Sadrinih djela o Kur’anu već i omogućava prefinjeniji pristup teorijskim dimenzijama njegove svetotekstualne hermeneutike. U popisu koji slijedi, Sadrini spisi o Kur’anu podijeljeni su u četiri opće kategorije: komentari pojedinačnih sura, komentari pojedinačnih ajeta, teorijska djela o Kur’anu i djela o Kur’anu upitne vjerodostojnosti. Ovaj spisak prati dodatak koji predstavlja okvirni redoslijed onih djela koja pripadaju prvim trima kategorijama. Ti se naslovi razmatraju u odnosu na njih same i u pogledu drugih Sadrinih databilnih spisa koji se ne bave Kur’anom.

John Walbridge – “Gdje je islamska logika? Slavodobitnost skolastičkog racionalizma u islamskom obrazovanju” (“Where Is Islamic Logic? The Triumph of Scholastic Rationalism in Islamic Education”)

‘Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u BiH’, 2023

Ovo je prijevod većeg dijela šestog poglavlja iz zapažene knjige Johna Walbridgea “God and Logic ... more Ovo je prijevod većeg dijela šestog poglavlja iz zapažene knjige Johna Walbridgea “God and Logic in Islam: The Caliphate of Reason” (“Bog i logika u islamu: hilafet razuma”). Autor se pita da li je uopće “manṭiq” sveukupna islamska logika, ili samo naziv određene tradicije islamske logike, pri čemu bi, može biti, islamsko mišljenje ponudilo neke druge logike, koje bismo mogli pronaći u arapskoj gramatici, arapskoj retorici, usuli-fikhu i kelamu. U tekstu se dovodi u pitanje navodnô “okoštavanje” islamske logike, posebno u kasnijem “srednjem vijeku” te se posredno ukazuje na prisutnost jake racionalne note unutar tradicionalnog islamskog obrazovanja. Čini se da je glavni razlog zašto se logika podučavala u medresama to što su muslimanski učenjaci bili dobrahno svjesni da je usuli-fikh čvrsto vezan za logiku.

Mohammed Rustom – “Naš ‘udio’ na ovom svijetu” (“Our ‘Share’ in this World”)

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2022

Očuvanje tradicionalnih religijskih normi jeste od najveće važnosti za muslimane danas, bilo da ž... more Očuvanje tradicionalnih religijskih normi jeste od najveće važnosti za muslimane danas, bilo da žive na Istoku ili Zapadu. Sa svijetom oko nas koji postaje sve materijalističniji kako dani prolaze i koji se zbog toga može obraćati samo najspoljašnijem dijelu čovjeka, to jest njegovom tijelu, suočeni smo s velikim izazovom: kako mi kao sljedbenici vjerovjesnika Muhammeda, a.s., da se vjerno pridržavamo njegovih duhovnih učenja usred svijeta koji općenito zaboravlja na Boga i koji teži zamijeniti sjećanje na Boga sjećanjem na lažne bogove modernog svijeta, od kojih je glavni među njima bog materijalizma?

Mohammed Rustom – “O slušanju: čuti Božiji glas usred patnje” (“On Listening: Hearing God’s Voice in the Face of Suffering”)

‘Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u BiH’, 2022

Jedno od pitanja koje može spadati u područje filozofije religije s jedne i oblast teologije s dr... more Jedno od pitanja koje može spadati u područje filozofije religije s jedne i oblast teologije s druge strane jeste pitanje “Božije tišine” koja se primijeti usred ljudske patnje. Za mnoge današnje teologe to ne znači da Bog na neki način nije svjestan ili da je nemaran spram nedaća ljudi. Umjesto toga, uprkos Njegovom sveznanju i dobrohotnosti, Bog dopušta da se ljudima dogode određene vrste nepravdi. Traženje smisla toga zašto je to tako i šta to može značiti na duže staze pripada promišljanjima o onome što se možda može nazvati “teologijom Božije tišine”.

William C. Chittick – “Perzijski filozof Bābā Afḍal Kāshānī” (“A Persian Philosopher”)

‘Živa baština: časopis za filozofiju i gnozu’, 2022

Tekst govori o životu i djelu perzijskog filozofa Afḍal al-Dīna Kāshānīja, poznatog i kao Bābā Af... more Tekst govori o životu i djelu perzijskog filozofa Afḍal al-Dīna Kāshānīja, poznatog i kao Bābā Afḍal. Prema autorovom mišljenju iznesenom na drugim mjestima, Bābā Afḍal je najvažniji islamski filozof i ličnost koja zapravo ovaploćuje islamsku filozofsku tradiciju. Prvo se govori o životu ovog savremenika Suhrawardīja al-Maqtūla, Ibn Rushda i Ibn ‘Arabīja, s tim da o njemu nema mnogo podataka. Zatim se izlažu Bābā Afḍalova učenja. Njegov cilj bio je razjasniti prirodu potrage za mudrošću koja mora potaknuti svaku filozofiju dostojnu tog imena. Filozofija je za njega način života koji uključuje uvježbavanje duše i stjecanje vrlina. Nastojao je (u) svojim spisima potaknuti čežnju za izvorištem značenja, a to je inteligencija koja leži u srcu mudrosti. Naročito je zanimljiv način na koji tumači svoja stanovišta, s obzirom na to da prevladava izravan jezik koji ide u srce stvarî. Nakon toga se govori o perzijskoj filozofiji te o izazovima prevođenja arapskih tehničkih termina. U nastavku autor daje kratke opise svih poznatih Kāshānījevih spisa, raspoređenih u šest kategorija, spominjući također patvorena djela. Možda paradoksalno, sama činjenica da je Bābā Afḍal pisao prvenstveno na perzijskom jeziku objašnjava zašto je ostao donekle nepoznat unutar same perzijske filozofske tradicije. Otuda se važnost ovog rada ogleda u predstavljanju ove gotovo nepoznate ličnosti u povijesti islamske filozofije, posebno na bosanskom govornom području.

Mustafa Tahralı – “Opći prikaz Ibn ‘Arebījevog utjecaja na osmansko razdoblje” (“A General Outline of the Influence of Ibn ‘Arabî on the Ottoman Era”)

‘Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u BiH’, 2021

Osmansku državu osnovao je zet šejha po imenu Edebali pa je nova država počela cvjetati u okružen... more Osmansku državu osnovao je zet šejha po imenu Edebali pa je nova država počela cvjetati u okruženju i na intelektualnoj osnovi sufizma. Za svo vrijeme njenog trajanja sufizam je u njoj uživao povlašten položaj. Ogroman utjecaj vršio je i Ibn ‘Arebī, jedan od najvećih autoriteta sufizma do danas. Autor u ovom radu daje prikaz njegovog utjecaja za vrijeme trajanja Osmanske države.

Phil Dorroll – “‘Tursko razumijevanje religije’: ponovno otkrivanje Māturīdīja u modernoj Turskoj” (“‘The Turkish Understanding of Religion’: Rediscovering Māturīdī in Modern Turkey”)

by Haris Dubravac and Philip Dorroll

‘Novi Muallim: časopis za odgoj i obrazovanje’, 2021

U ovom tekstu autor pokušava opisati oživljavanje i ponovno otkrivanje Māturīdījeve teologije u m... more U ovom tekstu autor pokušava opisati oživljavanje i ponovno otkrivanje Māturīdījeve teologije u modernoj Turskoj – pokret koji on naziva “turskim neomāturīdizmom.” Ovaj pokret ima svoje korijene u velikom broju važnih kelamskih rasprava, kao i teoloških i institucionalnih razvoja u kasnom Osmanskom Carstvu te ranoj Turskoj Republici. Moderno tursko teološko zanimanje za Māturīdīja je jedno važno nastojanje “islamskog modernizma” među mnogim primjerima u modernoj Turskoj. Turski neomāturīdizam je širok pokret kroz modernu tursku historiju koji je započeo u potrazi za izrazito turskim nacionalnim islamskim naslijeđem. Kao dio ove potrage, muslimanski teolozi u Turskoj su prepoznali Māturīdīja ključnim dijelom turskog naslijeđa islama i islamskog mišljenja. Prema autorovom mišljenju, to ponovno otkrivanje Māturīdīja može se smatrati dijelom historije māturīdījske škole mišljenja općenito, a ono izrasta iz uticajnih i uvjerljivih tumačenja Māturīdījevih teoloških ideja.

Ibrahim Kalin – “Ontološka osnova kur’anske racionalnosti” (“The Ontological Ground of Qur’anic Rationality”)

‘Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u BiH’, 2021

Da bi se razumjelo mjesto razuma i racionalnosti u Kur’anu te kasnijoj islamskoj intelektualnoj t... more Da bi se razumjelo mjesto razuma i racionalnosti u Kur’anu te kasnijoj islamskoj intelektualnoj tradiciji, autor istražuje novu ontološku osnovu razuma i način promišljanja koji je u Kur’anu uveden i tako potaknut kroz kazivanja, dove, dedukcije, silogizme, naredbe, upozorenja, pohvale, obećanja o nagradi i kazni. Bogati popis logičkih dedukcija i moralnih podsticanja koje pronalazimo u Kur’anu i Hadisu imaju namjeru razbuditi nam svijest da bismo mogli početi koristiti svoje osjetilne i racionalne sposobnosti na način koji pristaje našem stanju egzistencije.

Ibrahim Kalin – “Sveto protiv sekularnog: Nasr o nauci” (“The Sacred versus the Secular: Nasr on Science”)

‘Živa baština: časopis za filozofiju i gnozu’, 2021

Kratak uvid u Seyyed Hossein Nasrova šarolika djela pokazuje da pitanje nauke zauzima središnje m... more Kratak uvid u Seyyed Hossein Nasrova šarolika djela pokazuje da pitanje nauke zauzima središnje mjesto u njegovom mišljenju, zbog čega se autor osvrće na nju. Slijedeći dvostruku strategiju, Nasr se ne zadovoljava kritikom moderne zapadne nauke, pa otuda predstavlja svoje zamjensko gledište o nauci na osnovu tradicionalnih doktrina. Snažan naglasak na razlici između tradicionalnog i modernog, odnosno svetog i svjetovnog, provlači se kroz cjelokupno Nasrovo djelo. Njegov pristup nauci s religijske tačke gledišta nagovještava novi način gledanja na sporno pitanje religije i nauke. Ovaj esej se ograničava na kritičku analizu Nasrovog koncepta nauke kako u njenom tradicionalnom smislu tako i u modernom obličju, pri čemu se iznosi pet odlika moderne nauke. Ovdje valja naglasiti da smo uvrstili i Nasrov odgovor na ovaj esej, što zaista predstavlja dragocjenost, jer možemo vidjeti u kojoj se mjeri sam Nasr slaže s onim što je izneseno u vezi s njegovim promišljanjima.

Caner K. Dagli – “Prijevod i tumačenje Ajeta o svjetlosti u djelu ‘The Study Quran’” (“The Translation and Commentary of the Āyat al-Nūr [the Light Verse] in ‘The Study Quran’”)

by Haris Dubravac and Caner K Dagli

‘Živa baština: časopis za filozofiju i gnozu’, 2021

Godine 2015. objavljen je novi prijevod i komentar Kur’ana na engleskom jeziku pod nazivom ‘The S... more Godine 2015. objavljen je novi prijevod i komentar Kur’ana na engleskom jeziku pod nazivom ‘The Study Quran: A New Translation and Commentary’. Ukupan broj stranica ovog znamenitog djela koje uključuje uvod koji prethodi prijevodu i komentaru a napisao ga je glavni urednik Seyyed Hossein Nasr, prijevod i komentar, petnaest eseja međunarodno priznatih učenjaka koji pokrivaju gotovo sve punovažne teme za prohodnost kur’anskim sadržajem, tri apendiksa, biografije komentatora, indeks i mape, iznosi više od dvije hiljade stranica. Riječ je o djelu na kojem su radili desetak godina spomenuti Nasr i uređivački odbor sastavljen od naučnika – američkih muslimana koji su svoje doktorate iz islamskih nauka stekli na vodećim američkim univerzitetima te imaju bogato iskustvo islamskoga svijeta i dobro poznaju tradicionalne islamske nauke odnosno klasični arapski jezik. U komentar su uvrštena brojna djela tradicionalnih mufesira, kako sunijskih tako i šiijskih, dok su izostavljena djela za koja su urednici smatrali da se ne uklapaju u dugu tradiciju tumačenja Božije Riječi. Svakako, djela nemuslimanskih proučavalaca i orijentalista isključena su jednostavno zbog toga što ne prihvaćaju Kur’an kao Božiju Objavu. Ovdje iz spomenutog djela donosimo prijevod i tumačenje Ajeta o svjetlosti – jedan od najpoznatijih i najčešće učenih kur’anskih ajeta, koji se tumačio metafizički, kosmološki, kosmogonički, epistemološki i psihološki te je imao velik utjecaj u islamskoj umjetnosti i arhitekturi.

Pogovor djelu “Sufizam – zastor i bit” od Frithjofa Schuona

by Haris Dubravac and Bajram Dizdarevic

Ono što je bitno naglasiti u vezi sa ovim djelom jeste da se Frithjof Schuon oduvijek bavio sufiz... more Ono što je bitno naglasiti u vezi sa ovim djelom jeste da se Frithjof Schuon oduvijek bavio sufizmom kao srcem islama – kao ezoterijskom ravni, a ne kao odvojenom, da ne kažemo, islamu stranom zbiljom. Možda se zato u predgovoru iznosi tvrdnja da ovo djelo nije samo knjiga o sufizmu već i sufijska knjiga. Otuda je bila neizostavna već spomenuta “igra između dvije vatre”, to jeste, razmatranje odnosa egzoterijskog i ezoterijskog – kao i u brojnim drugim Schuonovim spisima – što se vidi u samom podnaslovu knjige, zatim velova religije islama koji povremeno skrivaju (ili ublažavaju radi lakšeg suočenja?) proplamsaje bîti. Pored toga, ponekad se raspravlja i o odnosu samih ezoterizama. Sve u svemu, sufizam se na stranicama ove knjige prikazuje na intelektualno uvjerljiv način što samo može igrati korisnu ulogu u smislu da izdiže sufizam ponad površnih djela čija je sva pažnja usmjerena na začudnosti i pikanterije, pri čemu prenebregavaju blještavu spoznajnu riznicu.

Prikaz djela “The Essence of Reality: A Defense of Philosophical Sufism” od ‘Ayn al-Quḍāta

by Haris Dubravac and Mohammed Rustom

‘Živa baština: časopis za filozofiju i gnozu’, 2022

Djelo “Zubdat al-ḥaqā’iq” (“Suština stvarnosti”) napisao je tokom samo tri dana 514/1120. godine ... more Djelo “Zubdat al-ḥaqā’iq” (“Suština stvarnosti”) napisao je tokom samo tri dana 514/1120. godine učenjak koji je imao tek dvadeset i četiri godine. Riječ je o filozofu, sufiji i kadiji ‘Ayn al-Quḍātu (u. 525/1131), koji je rođen u zapadnoiranskom gradu Hemedanu. Bio je učenik šejha Aḥmada al-Ghazālīja (u. 520/1126), brata čuvenog Abū Ḥāmida al-Ghazālīja (u. 505/1111). Ovog osobenjaka Seldžuci su pogubili kad je imao trideset i četiri godine, navodno pod optužbom za otpadništvo. Nakon 902 godine izašao je novi prijevod tog djela na engleski jezik pod naslovom “The Essence of Reality: A Defense of Philosophical Sufism” (“Suština stvarnosti: odbrana filozofskog sufizma”), koji je sačinio Mohammed Rustom.

Prikaz djela “Geneza i razvoj moderne evropske ezoterijske tradicije” od Samira Beglerovića

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2022

Ovih jesenjih dana je pod izdavaštvom El-Kalema i Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Saraje... more Ovih jesenjih dana je pod izdavaštvom El-Kalema i Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu iz štampe izašlo djelo pod naslovom “Geneza i razvoj moderne evropske ezoterijske tradicije” autora rahmetli prof. dr. Samira Beglerovića. Knjigu sačinjava uvod i dvije osnovne cjeline. Prvo poglavlje oslovljava društveno-historijski te kulturološki kontekst unutar kojeg se javila i razvila ezoterijska religioznost. Drugo poglavlje se usredsređuje na pojavu slobodnog zidarstva (masonerija). Knjiga je obrubljena predgovorom dr. Samedina Kadića i pogovorom dr. Kerima Sušića.

Prikaz djela “Glavne teme savremenih škola tefsira” od Enesa Karića

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2022

Ovih ljetnih dana je pod izdavaštvom El-Kalema i Muftijstva tuzlanskog iz štampe izašlo djelo pod... more Ovih ljetnih dana je pod izdavaštvom El-Kalema i Muftijstva tuzlanskog iz štampe izašlo djelo pod naslovom ‘Glavne teme savremenih škola tefsira’ autora akademika Enesa Karića. Knjiga se sastoji od eseja, tekstova i radova koji su objavljeni u protekla dva desetljeća. Pridodata su im i tri prijevoda s engleskog jezika. Na stotinama stranica ove knjige, u okviru petnaest poglavlja, izlaže se tefsirski angažman reformatorski i obnoviteljski usmjerenih učenjaka.

Prikaz djela “Krikovi” od Enesa Karića

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2022

Sazviježđe knjiga koje je napisao uvaženi akademik Enes Karić bogatije je za još jednu ‘zvijezdu’... more Sazviježđe knjiga koje je napisao uvaženi akademik Enes Karić bogatije je za još jednu ‘zvijezdu’ – riječ je o dvosvezačnom djelu pod naslovom ‘Krikovi’. Naime, već odavno, gotovo četiri desetljeća, autor ima nekoliko fascikli u koje pohranjuje svoje crtice i eseje bilježeći “krikove”. Na tim fasciklama je tintali-olovkom napisao “Krikovi 1.”, “Krikovi 2.”

Prikaz djela “Sufijski put spoznaje: Ibn al-Arabijeva metafizika imaginacije” od Williama C. Chitticka

‘Znakovi vremena: časopis za filozofiju, religiju, znanost i društvenu praksu’, 2021

Na ogrlicu nanizanu od prevedenih djela Williama C. Chitticka na bosanski jezik, pridodaje se još... more Na ogrlicu nanizanu od prevedenih djela Williama C. Chitticka na bosanski jezik, pridodaje se još jedna vrijedna knjiga pod naslovom ‘Sufijski put spoznaje: Ibn al-Arabijeva metafizika imaginacije’ (‘The Sufi Path of Knowledge: Ibn al-‘Arabi’s Metaphysics of Imagination’) u izvrsnom prijevodu akademika Rešida Hafizovića. Onome ko se želi upoznati, ističemo, na pregledan način, prije svega sa Šejhovim ‘promišljanjima’, ili bolje kazano ‘otvaranjima’, a ne tuđim učitavanjima, ovo djelo će biti od silne koristi. Zbog spomenutog, ali i nespomenutog, preporučujemo ovo dragocjeno djelo za čitanje koje će zasigurno predstavljati osvježenje za čitaoce našeg govornog područja i zaljubljenike u uvide Najvećeg učitelja koji trajno obasjavaju nepregledne pustopoljine (samo)spoznajnog, ili tačnije kazano, bogospoznajnog pregnuća.

Prikaz djela “U blizini straha: iznova o problematici zaštite okoliša u bioetičkom kontekstu” od Tomislava Krznara

‘Logos: časopis za filozofiju i religiju’, 2018

Prema teološkom nauku, božanska mudrost koja je stvorila ljudska bića, stavila im je u obavezu da... more Prema teološkom nauku, božanska mudrost koja je stvorila ljudska bića, stavila im je u obavezu davati právo svemu što ima právo (‘ḥaqq’). Čovjek je dužan poštivati prava svih bića, a ne samo prava njemu srodnih. Suštinski gledano, čini se da i knjiga, čiji prikaz nudimo u narednim recima, stavlja naglasak upravo na to. Kažimo i to da se na stranicama ovoga djela često pomalja riječ ‘promjena’. Kako vidimo, radi se o čovjekovoj potrebi da nešto promijeni nabolje, a bioetika tu može biti od značajne pomoći. Autor isto tako ističe da je srce svake promjene obrazovanje, kao jedina platforma oblikovanja nove svijesti. Otuda i ova knjiga ima udžbeničku intenciju.

Prikaz djela “Riznica mevlevijske mudrosti” od Elvira Musića

by Haris Dubravac and Elvir Musić

‘Živa baština: časopis za filozofiju i gnozu’, 2019

Prošle godine svjetlo dana ugledalo je izuzetno vrijedno djelo iz područja tesavvufa. Riječ je o ... more Prošle godine svjetlo dana ugledalo je izuzetno vrijedno djelo iz područja tesavvufa. Riječ je o knjizi ‘Riznica mevlevijske mudrosti’ istraživača Elvira Musića. U njoj se na jedan primamljiv način predstavlja mevlevijska misaona tradicija, koja je, kako će kazati autor, umnogome zasnovana na snazi kombinacije (raz)uma i emocija u procesu spoznaje, uvažavanja svih živih bića kao savršenih Božijih stvorenja i otvorenosti prema svemu kao dijelu sebe, a nikako nečemu što je izvan čovjekova postojanja.

Prikaz djela “Tajna jamačnog uvjerenja” od Abdullaha Bošnjaka

‘Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u BiH’, 2019

Ljubitelji sufijske misli u Bosni se obraduju kada god se prevede neko djelo iz prebogate baštine... more Ljubitelji sufijske misli u Bosni se obraduju kada god se prevede neko djelo iz prebogate baštine tesavvufa. Osobito kada je riječ o djelima napisanim od strane Bošnjakâ, a koja su ostavila znatan trag u naučnim krugovima svojevremenog islamskog svijeta. Jedan od autora koji je svojim perom ostao zapažen, naročito kao komentator Ibn ‘Arebījeva ‘Fuṣūṣa’ (‘Šāriḥu’l-fuṣūṣ’), jeste i hazreti Abdullah Bošnjak (u. 1644.), jedan od najvećih bošnjačkih intelektualnih velikana, čije je neveliko djelo ‘Tajna jamačnog uvjerenja’, što ga napisa na perzijskom jeziku, početkom ove godine ugledalo svjetlo dana u prijevodu na bosanski jezik koji je vješto načinila Mubina Moker.

Prikaz djela “Filozofski triptih” od Željka Kaluđerovića

‘Logos: časopis za filozofiju i religiju’, 2015

Ovo djelo iznosi zainteresiranom čitateljstvu aktuelna i šarolika (bio)etička razmatranja koja će... more Ovo djelo iznosi zainteresiranom čitateljstvu aktuelna i šarolika (bio)etička razmatranja koja će sve više biti na značaju, ali isto tako izvorne i vječne teme, prije svega u filozofiji, kao što su pravda i pravednost. Osnovna orijentacija ovog djela, na osnovu takovrsnog sadržinskog opsega, jeste njegovanje filozofskog senzibiliteta koji pazi da se most između tradicionalnog i savremenog u filozofiji nipošto ne ugrožava. Ne treba zaboraviti da je po Hegelu istina u cjelini.

Interview with Haris Dubravac on the Occasion of Rumi’s Death Day (Preporod, 2021)

by Mohammed Rustom and Haris Dubravac

Intervju s Mohammedom Rustomom – “Rumijeve poeme oslovljavaju najbitnije obzire ljudskog postojanja” (“Rumi’s poems address the most essential aspects of human existence”)

by Haris Dubravac and Mohammed Rustom

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2021

Haris Dubravac je vodio razgovor s istaknutim kanadskim istraživačem klasičnog islamskog naslijeđ... more Haris Dubravac je vodio razgovor s istaknutim kanadskim istraživačem klasičnog islamskog naslijeđa, ili bolje kazano, klasične islamske filozofije, sufizma i tumačenja Kur’ana, Mohammedom Rustomom – redovnim profesorom islamskih nauka na Carleton univerzitetu (Kanada) te dobitnikom mnogih međunarodnih akademskih priznanja i nagrada. U ovom intervjuu se govori o proučavanju Rumijevih djela u Bosni, akademskom i ‘New Age’ pristupu Rumiju, važnosti mevlevijske tumačenjske tradicije u pogledu nastavljanja Rumijevih učenja i značaju uvidâ ostvarenih ljudi za političke predvodnike. Na kraju, Rustom navodi Rumijeve stihove koji, prema njegovom mišljenju, lijepo sažimaju srž njegove poruke.

Intervju s Williamom C. Chittickom – “Cilj religije je sjedinjenje s Bogom, a ne znanje o Bogu” (“The goal of the religion is union with God, not knowledge about God”)

by Haris Dubravac and Amar Imamović

‘Živa baština: časopis za filozofiju i gnozu’, 2021

Amar Imamović i Haris Dubravac obavili su razgovor s čuvenim američkim istraživačem klasičnog isl... more Amar Imamović i Haris Dubravac obavili su razgovor s čuvenim američkim istraživačem klasičnog islamskog naslijeđa, ili tačnije kazano, klasične islamske filozofije i sufizma, Williamom C. Chittickom, čiji se angažman ogleda u pisanju stručnih i obimnih studija te djelâ za širu čitalačku publiku često vezanim za Ibn ‘Arebīja i Rūmīja, ali i u prevođenju važnih tekstova iz prebogate intelektualne zaostavštine islama. U ovom intervjuu se govori o (ne)prepoznavanju islamske duhovnosti i filozofije, naročito ekberijanske škole mišljenja, na Zapadu, Abdullahu Bosnevīju, Tradiciji, odnosu između modernosti i postmodernosti, istraživačkim prioritetima, višedisciplinarnim i pluriperspektivnim pristupima, prirodi potrage za Bogom, Bābā Efdalu, te (ne)prevođenju tehničkih pojmova. Na kraju se nalazi Chittickov savjet misliocima koji pokušavaju u modernom vremenu predstaviti klasične islamske tekstove punovažnim, a zatim odgovor na čemu trenutno radi.

Zaključci učesnikâ naučnog skupa s međunarodnim učešćem “Imam Ebu Hanife”

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2022

Druga manifestacija “Dani islamske tradicije Bošnjaka”, u organizaciji Instituta za islamsku trad... more Druga manifestacija “Dani islamske tradicije Bošnjaka”, u organizaciji Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka održavala se od 14. do 24. decembra 2021. godine u Sarajevu. Najznačajniji naučni projekat na toj manifestaciji bila je četvrta naučna konferencija s međunarodnim učešćem “Imam Ebu Hanife” koja se održavala od 14. do 15. decembra u velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Umjesto izvještaja s ove konferencije, ovdje se predstavljaju zaključci koji su se mogli izvesti iz radova učesnikâ.

O naučnom skupu s međunarodnim učešćem “Imam Ebu Hanife”

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2021

Druga manifestacija “Dani islamske tradicije Bošnjaka”, u organizaciji Instituta za islamsku trad... more Druga manifestacija “Dani islamske tradicije Bošnjaka”, u organizaciji Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka održava se od 14. do 24. decembra u Sarajevu. Najznačajniji naučni projekat na ovogodišnjoj manifestaciji bila je četvrta naučna konferencija s međunarodnim učešćem “Imam Ebu Hanife” koja se održavala od 14. do 15. decembra u velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.

O odbrani magistarskog rada

‘Preporod: islamske informativne novine’, 2016

Magistarski rad nosi naslov “Nasrovo razumijevanje dijaloga među religijama”.

K. Čedićev prikaz djela “Znanje u kasnijoj islamskoj filozofiji: Mullā Ṣadrā o egzistenciji, intelektu i intuiciji” od Ibrahima Kalina

‘Znakovi vremena: časopis za filozofiju, religiju, znanost i društvenu praksu’, 2022

Autor prikaza kaže da knjiga ‘Znanje u kasnijoj islamskoj filozofiji: Mullā Ṣadrā o egzistenciji,... more Autor prikaza kaže da knjiga ‘Znanje u kasnijoj islamskoj filozofiji: Mullā Ṣadrā o egzistenciji, intelektu i intuiciji’, u odličnom prijevodu s engleskog jezika Harisa Dubravca, traži put do čitaoca koji je prethodno pohodio ne tako prohodne pute islamske filozofije. On drži da ovo djelo zauzima veomo značajno mjesto, budući da nam je Mullā Ṣadrā relativno nepoznata ličnost, a i zato jer se danas pojavljuju autori koji misle da je islamska filozofija nestala sa horizonta smrću Ibn Rušda. Stoga, smatra da bi se ova knjiga trebala naći na policama kućnih biblioteka naših intelektualaca, studenata, napose onih koji se bave islamskim naukama, filozofijom, orijentalnim jezicima, kao i šire zajednice.

H. Hasićev prikaz djela “Nauka o kosmosu, nauka o duši: punovažnost islamske kosmologije u modernom svijetu” od Williama C. Chitticka

by Haris Dubravac and Hasan Hasić

‘Živa baština: časopis za filozofiju i gnozu’, 2020

U jesen 2019. godine u izdanju El-Kalema objavljen je prijevod knjige, u posljednje vrijeme pozna... more U jesen 2019. godine u izdanju El-Kalema objavljen je prijevod knjige, u posljednje vrijeme poznatijeg autora na našim prostorima, Williama C. Chitticka, pod naslovom ‘Nauka o kosmosu, nauka o duši: punovažnost islamske kosmologije u modernom svijetu’. Opus djela Williama Chitticka predstavlja odveć referentnu tačku za sve koji se bave islamskom filozofijom, prije svega filozofijom klasičnog perioda islama. Prijevod spomenutog djela u vrlo jedrom jeziku dolazi iz pera Harisa Dubravca, mastera islamskih nauka, mladog autora i prevodioca. Svojim prevodilačkim pristupom potvrdio je – ono što već znamo iz njegove mlade biografije – svoje kontinuirano bavljenje temama islamske filozofije, akaida i tesavvufa, te je na razini jezika-cilja pokazao vješto snalaženje u korištenju važnih i etabliranih termina ovih disciplina i u bosanskom jeziku. Prijevod ovog Chittickovog djela na bosanski jezik prilog je i potrazi za odgovorima o tome može li muslimanski čovjek iznijeti i ponuditi duh islama savremenom svijetu, odnosno prilog muslimanskoj kolektivnoj ‘muḥāsebi’ (‘samopropitivanju’) o načinima razumijevanja i odnosa i spram konstitutivne i spram interpretativne tradicije islama.

H. Ridžalov prikaz djela “Ibn ‘Arabi: nasljednik vjerovjesnikâ” od Williama C. Chitticka

‘Stav: sedmični časopis za politiku i društvo’, 2020

Krajem 2019. godine publicirana je u odličnom prijevodu Hamze Muratspahića i Harisa Dubravca knji... more Krajem 2019. godine publicirana je u odličnom prijevodu Hamze Muratspahića i Harisa Dubravca knjiga “Ibn ‘Arabi – nasljednik vjerovjesnikâ” Williama C. Chitticka. Prijevod je posvećen Abdullahu Bošnjaku, “Allahovom usamljeniku na Zemlji Njegovoj”, jednom od najvažnijih i najpoznatijih komentatora Ibn ‘Arabijevih djela. Time je ukazano na vezu Bosne i Bošnjaka s prominentnim islamskim učenjakom Ibn ‘Arabijem, u sufijskim krugovima nazvanog “šejhul-ekberom”, “najvećim učiteljem”.

H. Ridžalov prikaz djela “Nauka o kosmosu, nauka o duši: punovažnost islamske kosmologije u modernom svijetu” od Williama C. Chitticka

‘Stav: sedmični časopis za politiku i društvo’, 2019

Prije nekoliko sedmica publicirana je u izdanju “El-Kalema” i izvanrednom prijevodu Harisa Dubrav... more Prije nekoliko sedmica publicirana je u izdanju “El-Kalema” i izvanrednom prijevodu Harisa Dubravca knjiga Williama C. Chitticka “Nauka o kosmosu, nauka o duši”. Riječ je o jednom od najvažnijih djela ovog savremenog filozofa i interpretatora klasičnih filozofskih tekstova islamske civilizacije. Sama knjiga otvara mnoštvo izuzetno važnih tema, njen veći dio posvećen je prepoznavanju, definiranju i implikacijama proizišlim iz razlika između dvaju modela znanja u islamskoj kulturi. Riječ je o ‘naqlī’, prenesenom znanju (jezik, historija, pravo…), i ‘aklī’, intelektualnom znanju (matematika, fizika, filozofija…).

Vaḥdetu-l-vudžūd Jedinstvo Egzistencije

by William C. Chittick and Haris Dubravac

Napomena prevodioca: Vjerovatno najkontroverznije pitanje koje se veže za Ibn 'Arebījevo ime jest... more Napomena prevodioca: Vjerovatno najkontroverznije pitanje koje se veže za Ibn 'Arebījevo ime jeste ono o vaḥdetu-l-vudžūdu. Stoga smo odlučili iznijeti čitaocima u najkraćoj mogućoj formi glavne smjernice koje je za spomenuto pitanje ponudio William C. Chittick, jedan od najboljih poznavaoca Ibn 'Arebījevog mišljenja danas u svijetu. Prvi dio nosi naslov "Vaḥdetu-l-vudžūd i tevḥīd", gdje se objašnjava bliska veza između vaḥdetu-l-vudžūda i tevḥīda; drugi dio je naslovljen "Značenja pojma vaḥdetu-l-vudžūd", u kojem će se ukratko iznijeti razumijevanje ovoga izraza od strane Ibn 'Arebījevih poštovalaca i njegovih protivnika, a treći će se usredotočiti na glavnog oponenta Ibn 'Arebījevih stajališta, Ibn Tejmijju, zato je naslov tog dijela "Ibn Tejmijje i vaḥdetu-l-vudžūd". Na kraju, navest ćemo nekoliko naslova koje toplo preporučujemo zainteresiranim čitaocima, jer im mogu pružiti dodatne informacije i dublje razumijevanje ovog važnog, pa nekada i gorućeg pitanja. *** Ne postoji mnogo tehničkih pojmova sufizma koji su općepoznati kao

Perzijski filozof

by William C. Chittick and Haris Dubravac

Tekst govori o životu i djelu perzijskog filozofa Afdal alDīna Kāshānīja, poznatog i kao Bābā Afd... more Tekst govori o životu i djelu perzijskog filozofa Afdal alDīna Kāshānīja, poznatog i kao Bābā Afdal. Prema autorovom mišljenju iznesenom na drugim mjestima, Bābā Afdal je najvažniji islamski filozof i ličnost koja zapravo ovaploćuje islamsku filozofsku tradiciju. Prvo se govori o životu ovog savremenika Suhrawardīja alMaqtūla, Ibn Rushda i Ibn 'Arebija, s tim da o njemu nema mnogo podataka. Zatim se izlažu Bābā Afdalova učenja. Njegov cilj bio je razjasniti prirodu potrage za mudrošću koja mora potaknuti svaku filozofiju dostojnu tog imena. Filozofija je za njega način života koji uključuje uvježbavanje duše i stjecanje vrlina. Nastojao je (u) svojim spisima potaknuti čežnju za izvorištem značenja, a to je inteligencija koja leži u srcu mudrosti. Naročito je zanimljiv način na koji tumači svoja stanovišta, s obzirom na to da prevladava izravan jezik koji ide u srce stvari. Nakon toga se govori o perzijskoj filozofiji te o izazovima prevođenja arapskih tehničkih termina. U nastavku autor daje kratke opise svih poznatih Kāshānījevih spisa, raspoređenih u šest kategorija, spominjući također patvorena djela. Možda paradoksalno, sama činjenica da je Bābā Afdal pisao prvenstveno na perzijskom jeziku objašnjava zašto je ostao donekle nepoznat unutar same perzijske filozofske tradicije. Otuda se važnost ovog rada ogleda u predstavljanju ove gotovo nepoznate ličnosti u povijesti islamske filozofije, posebno na bosanskom govornom području.

Bozanstva moderniteta

by William C. Chittick and Haris Dubravac

Cilj religije je sjedinjenje s Bogom, a znanje je sredstvo postizanja tog cilja

by William C. Chittick and Haris Dubravac

ŽIVA BAŠTINA: Prije svega, zahvaljujemo Vam se na izdvojenom vremenu i ukazanoj nam časti za ovaj... more ŽIVA BAŠTINA: Prije svega, zahvaljujemo Vam se na izdvojenom vremenu i ukazanoj nam časti za ovaj razgovor. Na početku, želimo Vas pitati kako objašnjavate to što se u jednoj maloj Bosni, koju ste posjetili, sve više prevode i čitaju Vaša djela? Prošle godine su objavljena tri prijevoda Vaših knjiga, a dosad je prevedeno više od dvadeset Vaših članaka.

Osnovni filozofski pojmovi

by William C. Chittick and Haris Dubravac

Osnovni filozofski pojmovi UDK 28-1 Sažetak Svrha ovog poglavlja iz knjige William C. Chitticka T... more Osnovni filozofski pojmovi UDK 28-1 Sažetak Svrha ovog poglavlja iz knjige William C. Chitticka The Heart of Islamic Philosophy jeste prikazati značenje i upotrebu dijela osnovne terminologije iz islamske filozofije. Autorova nakana ovdje jeste samo postepeno upoznati čitaoce s određenim riječima i navesti ponešto od njihovog korištenja u filozofskoj tradiciji, s naglaskom na upotrebu Bābā Afḍala, koji je, prema autorovom mišljenju iznesenom na drugim mjestima, naj važniji islamski filozof i ličnost koja zapravo otjelovljuje islamsku filozofsku tradiciju. Također, Chittick navodi primjere iz Teologije Aristotela (tj. arapskog Plotina), rasprava Ikhwān al-Ṣafā' i Ibn Sinaovih spisa. Sve troje predstavljaju vododijelnicu u historiji islamske filozofije, iako je još mnogo toga značajnog bilo napisano u istom razdoblju. Glavni pojmovi koji se razmatraju su: filozofija ili mudrost, svjetovi, tijela i duhovi, duša, nivoi svjesnosti, nadopunjenosti, Ishodište i Povratak, forma i materija, supstancija i akcidencija. Budući da je pojmovlje svake nauke ključ koji otvara riznicu znanja, smatrali smo potrebnim prevesti ovaj dragocjeni tekst kako bi lakše došle do izražaja spoznaje islamske filozofije. .). Za život i poziv Ibn Sinaa, uz obzirno filozofsko bavljenje mnogim njegovim važnim idejama, vidjeti: L. E. Goodman, Avicenna. U svim historijama islamske filozofije raspravlja se o Teologiji, a ima i dobar prijevod Geoffrey Lewisa koji se nalazi u: Paul Henry i Hans-Rudolf Schwyzer, Plotini Opera. Tomus II. Enneades IV-V (Pariz: Desclée de Brouwer i Brisel: L'Édition Universelle, 1959.). Ovaj prijevod udešen je prema redoslijedu grčkog Plotina, koji se razlikuje od arapske verzije, a štampan je s uporednim grčkim tekstom, što ga čini posebno vrijednim za klasične proučavaoce.

Kur'an i sufizam

by William C. Chittick and Haris Dubravac

William C. Chittick S engleskog preveo Haris Dubravac Kur'an i sufizam 1 UDK 28-23 141.336 Sažeta... more William C. Chittick S engleskog preveo Haris Dubravac Kur'an i sufizam 1 UDK 28-23 141.336 Sažetak Sukladno autorovom mišljenju, sufizam se ponajbolje može razumjeti u odnosu na samo ustrojstvo islamske tradicije. Izrazita odlika sufijskog pristupa islamskoj tradiciji jest usredotočenje na stapanje duše s Božanskom Riječju, uvijek na osnovu obrasca koji je utvrdio Vjerovjesnik. Sufijski učitelji su često govorili o cilju islamske tradicije u vidu ostvarenja koje zahtijeva preobražavanje samog bića tragaoca, pri čemu je nezaobilazna uloga Kur'ana. Sažimajući prirodu puta ka Bogu, ti učitelji često su govorili o pročišćavanju duše (tezkijetu'n-nefs). Kao i drugi muslimani, sufije ne samo da su visoko cijenili pamćenje i učenje Kur'ana te zazivanje Božijih imena sadržanih u Kur'anu, nego su svoja učenja, također, iskazivali kur'anskim jezikom. Ova posebna posvećenost Kur'anu može se jasno uočiti među sufijskim učiteljima ranih pokoljenja koji se pamte uglavnom po kratkim izrekama, što rasvjetljavaju duhovnu znakovitost ključnih kur'anskih riječi i izraza. Kad su kasnije sufije počele pisati podrobna objašnjenja ljudskog položaja u odnosu na Boga i kosmos, oni su ispunili svoja djela tumačenjima kur'anskih ajeta. Zajednički uvid sufijskih učitelja jest da Kur'an, uz sunnet, pruža smjernice za ostvarenje Božanskog Oblika koji je pritajen u svakoj ljudskoj duši. Prema tome, autor u ovome tekstu razmatra odnos između Kur'ana i sufizma ukazujući na njihovu blisku isprepletenost.

Ljubav u islamskom mišljenju

by William C. Chittick and Haris Dubravac

Ljubav je od davnina privlačila pažnju brojnih muslimanskih učenjaka. Nadahnjujući se Kur'anom, h... more Ljubav je od davnina privlačila pažnju brojnih muslimanskih učenjaka. Nadahnjujući se Kur'anom, hadisom, predislamskom poezijom i helenističkim naslijeđem, oni su objasnili prirodu ljubavi kako bi prikazali egzistencijalni smisao temeljnog učenja islama -potvrđivanje božanskog jedinstva (tevhid). U ra zdo blju od petog do šestog/jedanaestog do dvanaestog stoljeća došlo je do procvata ljubavne književnosti, naročito perzijske. Teore tičari i pjesnici su ljubav objasnili kao poticajnu snagu koja dovodi sve stvari u egzistenciju te sve vodi do konačnog cilja. Oni su smatrali da je Bog stvorio ljudska bića upravo zbog Njegove bespočetne ljubavi prema njima i da su ljudi urođeno obdareni ljubavlju jer su bili stvoreni na Njegovu sliku. Vrste ljudske ljubavi su se shvaćale kao metafore (majāz) za stvarnost (haqīqa) ljubavi, a to je Božija ljubav prema ljepoti. Autori takvih djela su usmjerili svoje napore ne prema upućivanju ljudi na pravilno ponašanje, što je uloga pravnika, niti na razjašnjavanje ispravnog vjerovanja, što je posao kelamskih stručnjaka, nego na to da im pomognu kako bi prepoznali da su svaka bol i patnja znaci odvojenosti od Jedinog Voljenog, te da je jedini uistinu ljudski cilj predati se zahtjevima ljubavi.

Islamska kosmologija

by William C. Chittick and Haris Dubravac

Sažetak: U islamu su se razvila složena i prefinjena kosmološka učenja kako na osnovu islamskih i... more Sažetak: U islamu su se razvila složena i prefinjena kosmološka učenja kako na osnovu islamskih izvora tako i različitih domaćih svjetonazora predislamskih društava. Ono što islamsku kosmologiju čini izrazito islamskom jeste činjenica da ishodišno kur'ansko gledište objedinjuje i usklađuje preuzete koncepte. Izraz "islamska kosmologija" se može općenito razumjeti u značenju svjetonazora zabilježenog u Kur'anu i Hadisu te prihvaćenog izričito ili neizričito od strane većine muslimanâ. Užê se odnosi na različite teorije univerzuma koje su postepeno razvili muslimanski mislioci. Autor u ovom pregledu navodi neke temeljne premise islamskih kosmoloških teorija pokušavajući opisati islamski kosmos onakav kakav su opažali muslimanski kosmolozi. On to čini govoreći o Bogu i kosmosu, dva lûka postojanja i ljudskim bićima u kosmosu u smislu njihova namjesništva imajući u vidu da je osnovni cilj kosmologije pokazati kako se božanska svojstva očituju u makrokosmosu i mikrokosmosu.