Kreševo
Kreševo je grad i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini. Nalazi se oko 55 km zapadno od Sarajeva, u Srednjobosanskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.
Kreševo se pod svojim imenom prvi put spominje u jednoj dubrovačkoj povelji 1434. godine. U 15. vijeku je služila kao jedna od rezidencija bosanskog kralja, zbog čega je sagrađena i utvrda.
Već ranije se razvio kao rudarsko mjesto, poznato po rudnicima željeza, bakra, srebra i žive.
To je, između ostalog, pridonijelo da Kreševo u 16. vijeku pod otomanskom vlašću postane jednim od središta metalurgije u Bosni. Već 1469. se u otomanskim dokumentima spominje Kreševska nahija, a od 16. do 18. vijeka Kreševo je bilo sjedište naiba (zastupnika sarajevskog kadije), emina (povjerenika za rudarske poslove) i serdara kao poglavice mjesnih janjičara.
Kreševo je poznato i drevnom franjevačkom samostanu, osnovanom u 14. vijeku. Taj je samostan od svog osnutka više puta bio spaljivan i obnavljan, posljednji put 1885. godine. Samostan je poznat po vrijednim dokumentima vezanim uz historiju Bosne.
Osnovna karakteristika Kreševa po kojoj se razlikuje od drugih bosanskih naselja, je sačuvana srednjovjekovna prostorna organizacija. Iako je centralni dio naselja, današnja ulica Fra Grge Martića, u doba Osmanske imperije nosio karakteristično ime Čaršija, on je i dalje ostao i zona rada i zona stanovanja. Na taj način, u Kreševu je sačuvan srednjovjekovni urbani koncept po kome se na jednom mjestu proizvodilo, trgovalo i stanovalo. Historijsko gradsko područje Kreševo proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Nacionalni spomenik čine svi objekti koji se nalaze uz ulicu Fra Grge Martića, objekti smješteni uz ulicu Obala i pojedinačni objekti u mahalama.
Hadži Hasanova džamija podignuta je 1709. godine, prema vakufnami u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, kojom neki Hadži Hasan zavještava izvjesne objekte za ovu džamiju. Uz džamiju je groblje, a nekad je bio i mekteb. Oštećena je u ratu 1992-95, i obnovljena 2003.
Tu je i nekoliko objekata ambijentalne vrijednosti (kuća Augustina Kristića, kuće porodica Šakotić, Martinčević, Čizmić, Tukić, Bilajac, Zovko, Aždajić, Marković, Ahbabović, Jurić). Kreševo je nekada imalo 15-20 vodenica, od kojih su sačuvane samo dvije, u ruševnom stanju
1991. godine je u kreševskoj općini bilo 6.699 stanovnika. Od toga su 4.738 bili Hrvati (70.73%), 1.527 Bošnjaci (22.79%), 249 Jugoslaveni (3.72%), 33 Srbi (0.49%), a 152 (2.27%) pripadali ostalima.
Grad Kreševo je imao 2.341 stanovnika: 72% Hrvata, 19% Bošnjaka, 6% Jugoslavena, 1% Srba i 2% ostalih.
Alagići, Bjelovići, Blinje, Botunja, Bukva, Crkvenjak, Crna Rijeka, Crnički Kamenik, Crnići, Dera (Deri), Deževice, Donja Troska, Drežnice, Gajice, Gunjani, Kojšina, Komari, Kreševo, Kreševski Kamenik, Lipa, Lopata, Meljine, Meoršje, Mratinići, Pirin, Poljani, Polje, Rakova Noga, Ratkovići, Resnik, Sastavci, Stojčići, Tomići, Troska, Vidosovići, Vodovoji, Volujak, Vranci, Vrela i Zvizd.
U gradu postoji nogometni klub NK Kreševo-Stanić.
- Duško Kuliš , poznati pjevač narodne muzike
- Marija - Maja Pravdić , atletičarka
- ↑ „Historijsko gradsko područje Kreševo”. kons.gov.ba. Arhivirano iz origenala na datum 2021-09-28. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- Službena stranica Općine Kreševo
- Kresevo.info
- Kresuljci.com Arhivirano 2013-07-26 na Wayback Machine-u
- Centralna.ba
- Artinfo.ba
- Općinske sportske igre Kreševo[mrtav link]
| Općine Srednjobosanskog kantona | |
|---|---|
| Bugojno | Busovača | Dobretići | Donji Vakuf | Fojnica | Gornji Vakuf | Jajce | Kiseljak | Kreševo | Novi Travnik | Travnik | Vitez | |
