Herbarij

Herbarijski arak, Vitellaria paradoxa zapadnoafrička biljka

Herbarij (lat. herbarium) je zbirka presovanog sušenog bilja. Biljke se lijepe na listove papira (herbarijske arke) i razvrstavaju po vrstama, rodovima i porodicama. Uz svaku biljku se na herbarijskom arku nalaze naziv herbarijske zbirke, latinsko ime biljke, nalazište, tj. mjesto gdje je biljka ubrana, zatim stanište, tj. ekološke značajke nalazišta, datum sakupljanja, ime sakupljača i ime onoga ko je biljku odredio (determinirao), a mogu biti navedeni i drugi važniji podaci.

Historija

Početkom 16. vijeka Luca Ghini, profesor botanike sa Univerziteta u Bologni, počeo je sušiti biljke pod pritiskom i sakupljati ih u zbirku - herbarij. Vrlo brzo tu su tehniku prihvatili botaničari širom Evrope i svijeta, pa je do danas nezamjenjiva u čuvanju i proučavanju biljnog materijala. Ako se herbarij pravilno čuva i održava, može trajati neograničeno. Tako su najstarije zbirke starije od 500 godina, a još su u itekako upotrebljivom obliku. Herbarijske zbirke vrlo su bitan komparativni materijal u mnogim taksonomskim i florističkim i geobotaničkim istraživanjima, pa se najčešće nalaze uz botaničke institucije i prirodoslovne muzeje.

Herbariji u institucijama

Tri najstarija herbarija na svijetu nalaze se u Kasselu (Njemačka) iz 1569., Bologni (Italija) iz 1570. i Baselu, (Švicarska) iz 1588. Neki od najvećih herbarija su Muséum National d'Histoire Naturelle u Parizu (Francuska) s 10 500 000 primjeraka, Komarov Botanical Institute u Sankt Peterburgu (Rusija) i Conservatoire et Jardan Botanique u Ženevi (Švicarska) sa više od 5 000 000 primjeraka.

Velike herbarijske zbirke se nalaze i u Beču i Budimpešti.

Vanjski linkovi

• http://sciweb.nybg.org/science2/IndexHerbariorum.asp Arhivirano 28. 12. 2009. na Wayback Machine
• http://linnaeus.nrm.se/botany/fbo/welcome.html.en
• https://web.archive.org/web/20120313193004/http://www.lamarck.cnrs.fr/herbier.php?lang=en
• https://web.archive.org/web/20091013115839/http://coldb.mnhn.fr/Consultation?locale=en