Ivana Brlić-Mažuranić
| Ivana Brlić-Mažuranić | |
|---|---|
 Ivana Brlić-Mažuranić 1898. godine | |
| Rođenje | 18. april 1874. Ogulin, Austro-Ugarska |
| Smrt | 21. septembar 1938 (64 godine) Zagreb, Kraljevina Jugoslavija |
| Zanimanje | Književnica |
| Jezik | Hrvatski |
| Nacionalnost | Hrvatica |
| Period | 1902–1937. |
| Žanr | Dječija književnost |
Poznata djela | |
| Suprug(a) | Vatroslav Brlić |
Ivana Brlić Mažuranić (18. april 1874 – 21. septembar 1938) bila je hrvatska književnica. Njen djed Ivan Mažuranić napisao je poznati ep Smrt Smail-age Čengića. Otac joj je bio poznati književnik i historičar Vladimir Mažuranić. Iz ove porodice potekli su još Matija, pisac putopisa Pogled u Bosnu, Vladimir Fran Mažuranić, autor zbirke pripovjedaka Lišće.
Jedan dio djetinjstva provela je u rodnom gradu, a preostali u Zagrebu, u djedovoj kući. Udala se u 18. godini za dr. Vatroslava Brlića, uglednog hrvatskog političara, i otad je živjela u Slavonskom Brodu, gdje su i nastala sva njena djela. Bila je vrlo obrazovana i načitana, govorila je i pisala francuski, njemački, ruski i engleski jezik. Nakon duge borbe sa depresijom izvršila je samoubistvo 21. septembra 1938. u Zagrebu.
Djela su joj imala velik broj izdanja i prevedena su na petnaestak jezika. Brlić-Mažuranić je prva književnica akademik, a četiri puta predložena je za Nobelovu nagradu za književnost.[1][2][3][4] Često nazivana hrvatskim Andersenom (zbog njene virtuoznosti kao pripovjedača za djecu) i hrvatskim Tolkienom (zbog posezanja u fantastični svijet mitologije), Brlić-Mažuranić svojom originalnošću i svježinom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima dječije književnosti.
O njenim djelima pisao je Muris Idrizović u svojoj kritici Čudesni svijet bajke.
Djela
[uredi | uredi izvor]- Valjani i nevaljani – pripovijetke i pjesme za dječake (vlastito izdanje, Zagreb, 1905)
- Škola i praznici – zbirka pjesama i pripovjedaka za djecu (Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1905)
- Slike – pjesme (štamparija C. Albrechta, Zagreb, 1912)
- Čudnovate zgode šegrta Hlapića – roman za djecu (Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1913)
- Priče iz davnine – bajke (Matica Hrvatska, 1916)
- Knjiga o omladini – crtice (vlastito izdanje, Zagreb, 1923)
- Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi ("Tipografija" d. d., Zagreb, 1934–35)
- Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata – roman (Knjižara "Vasić", Zagreb, 1937)
- Srce od licitara – pripovijetke i pjesme za omladinu, Zagreb, 1939)
- Basne i bajke (HIBZ, Zagreb, 1945)
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Nomination Database – Literature (1931)". Nobelprize.org. Pristupljeno 26. 2. 2017.
- ^ "Nomination Database – Literature (1935)". Nobelprize.org. Pristupljeno 26. 2. 2017.
- ^ "Nomination Database – Literature (1937)". Nobelprize.org. Pristupljeno 26. 2. 2017.
- ^ "Nomination Database – Literature (1938)". Nobelprize.org. Pristupljeno 26. 2. 2017.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- LZMK / Hrvatska enciklopedija: Brlić-Mažuranić, Ivana
- LZMK / Enciklopedija Proleksis: Brlić-Mažuranić, Ivana Arhivirano 15. 7. 2017. na Wayback Machine
- LZMK / Hrvatski biografski leksikon: Brlić-Mažuranić, Ivana Arhivirano 28. 9. 2015. na Wayback Machine (autor: Miroslav Šicel, 1989)
- Ivana Brlić-Mažuranić, arhivirana stranica s web.archive.org, 12. 10. 2007.
- "U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić", dječija manifestacija
- Naklada Bulaja - multimedijski projekt Priče iz davnine
- Potjeh[mrtav link]
- Regoč[mrtav link]
- IMDB Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997)
- Ivana Brlić-Mažuranić o modernom slikarstvu (ulomak iz Knjige omladini, 1923)