John Adams
John Adams | |
---|---|
2. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država | |
Vrijeme na dužnosti 4. mart 1797 – 4. mart 1801. | |
Prethodnik | George Washington |
Nasljednik | Thomas Jefferson |
1. potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država | |
Vrijeme na dužnosti 21. april 1789 – 4. mart 1797. | |
Nasljednik | Thomas Jefferson |
Lični podaci | |
Rođenje | Braintree, Massachusetts, SAD | 30. oktobar 1735.
Smrt | 4. juli 1862 Quincy, Massachusetts, SAD | (126 godina)
Nacionalnost | Amerikanac |
Politička stranka | Federalistička stranka |
Supružnik | Abigail Adams |
Djeca | 5, među njima John Quincy |
Obrazovanje | Harvard University |
Vjera | Unitarijanizam |
Potpis |
John Adams (30. oktobar 1735 – 4. juli 1826) bio je američki političar i drugi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država od 1797. do 1801.[1]
Također je prvi potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država, te potpisnik Deklaracije nezavisnosti. Adamsov sin John Quincy je također obnašao dužnost predsjednika SAD-a.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Adams je bio pisac, a glavno mu je djelo Rasprava o kanonskom i feudalnom pravu. U Bostonu se istakao kao jedan od najuglednijih pravnika, te je 1774. postao član Kontinentalnog kongresa. Dvije godine kasnije bio je jedan od potpisnika i ključnih autora Američke deklaracije o nezavisnosti.
U posljednjim godinama američkog rata za nezavisnost služio je kao predstavnik američkih revolucionara u Evropi, te je uspješno zagovarao priznanje američke nezavisnosti. Godine 1785. postao je prvi američki ambasador u Velikoj Britaniji.
Kada je George Washington 1789. izabran za prvog američkog predsjednika, Adams je postao njegov potpredsjednik. Na istu je dužnost izabran 1792. Bio je česta meta javnih kritika, a 1796. godine se priključio novostvorenoj Federalističkoj stranci te se kandidovao protiv Thomasa Jeffersona iz Demokratsko-republikanske stranke. Adams je pobijedio, ali je njegov mandat ostao zabilježen po žestokim ideološkim i političkim sukobima između dvije novostvorene stranke, kao i pravca kojim se treba razvijati nova država. Adams je, uprkos učešću u revoluciji, bio konzervativac, uvjeren da se SAD trebaju oslanjati na bivšu maticu, te da su tradicionalna prava Britanaca ujedno i prava svakog čovjeka uopće. Jefferson i njegova stranka su, s druge strane, oduševljeni idejama francuske revolucije, smatrali da se SAD trebaju osloniti na Francusku te joj pomagati u ratu s Velikom Britanijom. Adams nikada nije posjedovao robove i iz principa nije prihvatao robovski rad.[2]
Adams se također, zajedno s Alexanderom Hamiltonom, zalagao za snažnu centralnu vlast i nacionalnu ekonomiju zasnovanu na industriji, dok se Jefferson zalagao za prava saveznih država i nacionalnu ekonomiju zasnovanu na poljoprivredi.
Adamsova konzervativna i probritanska politika je svoj vrhunac dostigla godine 1798. izbijanjem neobjavljenog pomorskog rata s Francuskom, te zakonima usmjerenim protiv francuske revolucionarne propagande. Tek pred kraj mandata Adams je odlučio popraviti odnose s Francuskom, ali je nepopularni zakon prilično doprinio njegovom porazu na izborima 1800, na kojima ga je pobijedio Thomas Jefferson.
Nakon poraza se Adams povukao iz javnog života. Godine 1812. su se on i Jefferson javno pomirili, a zanimljivo je da su umrli na isti dan.
Adams je također poznat i kao praotac jedne od najdugovječnijih američkih političkih dinastija. Njegov sin John Quincy Adams je 1824. postao predsjednik SAD, što je do izbora Georgea W. Busha bio jedini takav slučaj u američkoj historiji.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "John Adams | Biography, Presidency, & Facts". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 16. 12. 2017.
- ^ Littlefield, Daniel C. "John Jay, the Revolutionary Generation, and Slavery." New York History 2000 81(1): p 91–132. ISSN 0146-437X
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- John Adams na Wikimedia Commonsu
Nedovršeni članak John Adams koji govori o biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.