Lisna kost
| Lisna kost (Fibula) | |
|---|---|
 Položaj lisne kosti kod čovjeka (crvena) | |
 Poprečni presjek donjeg ljudskog uda, sa prikazanom fibulom, (latinska terminologija) | |
| Detalji | |
| Artikulacije | Gornji i donji tibiofibulski zglob Ankle |
| Identifikatori | |
| MeSH | D005360 |
| TA98 | A02.5.07.001 |
| TA2 | 1427 |
| FMA | 24479 |
| Anatomska terminologija | |
Lisna kost ili lisnjača (lat. fibula), poznata i kao "teleća kost", dio je skeleta noge kičmenjaka. Nalazi se na bočnoj strani cjevanice, s kojom je povezana sa obje strane.
To je manja od dvije kosti potkoljenice, i, u odnosu na svoje dužinu, najvitkija od svih dugih kostiju. Njen gornji dio je mali, okrenut prema unatrag smješten uz glavu tibije, ispod nivoa zgloba koljena, a isključena je iz formiranja ovog zgloba. Njen donji ekstremitet inklinira malo naprijed, tako da se u prednjoj ravnini donjeg kraja; projicira se ispod tibije, a čini lateralni dio gležanjski zglob.[1][2][3][4]
Struktura
[uredi | uredi izvor]Kost ima sljedeće komponente:
- Bočni članak (lateralni maleolus)
- Međukostna membrana povezuje lisnu kost I clevanicu (goljenjaču), formirajući sindezmozu zgloba.
- Gornje tibiofibulsko zglobljavanje je artrodni zglob između lateralnog kondila tibije i glave fibule.
- Donje tibiofibulsko zglobljavanje (tibiofibulska sindezmoza) se formira kao gruba, konveksna površina medijalne strane donjeg kraja fibule i gruba konkavna površina na bočnoj strani tibije.
Funkcija
[uredi | uredi izvor]Lisna kost ne nosi nikakvo značajno opterećenje (težine) tijela. Proteže se pored donjeg kraja tibije i formira vanjski dio gležnja, dajući stabilnost na ovom zglobu. Ima žljebove za određene ligamente koji daje poluga i umnožavaju mišićne sile. Ona pruža dodatne tačke za sljedeće mišiće:
 |
 |
| Mišić | Polazište/Hvatište | Veza[5] |
| Musculus biceps femoris | Hvatište | Glava fibule |
| Musculus extensor hallucis longus | Polazište | Medijalna strana fibule |
| Musculus extensor digitorum longus | Polazište | Proksimalni dio medijalne strane fibule |
| Musculus fibularis tertius | Polazište | Distalni dio medijalne strane fibule |
| Musculus fibularis longus | Polazište | Glava i bočna strana fibule |
| Musculus fibularis brevis | Polazište | Distalne 2/3 bočne strane fibule |
| Musculus soleus | Polazište | Proksimalna 1/3 zadnje strane fibule |
| Musculus tibialis posterior | Polazište | Bočni dio zadnje strane fibule |
| Musculus flexor hallucis longus | Polazište | Zadnja strana fibule |
Klinički značaj
[uredi | uredi izvor]Najčešće povrede lisne kosti su jednostruki prelomi koji se saniraju putem rutinskih ortopedskih intrevencija.
Tokom Opsade Sarajeva (1992-1995), za saniranje višestrukih lomova dugih kostiju usavršena je "sarajevska longeta" – fiksator i za najkompliciranije politraumatske prelome potkoljeničnih kostiju.[6][7]
Dodatne slike
[uredi | uredi izvor]-
Položaj lisne kosti (crvena) -
Oblik desne fibule -
Dijagram osifikacije fibule čovjeka -
Donji, ekstremni dio desne fibule -
Gležanjski zglob – duboka disekcija -
Koljeno i tibiofibulski zglob – duboka disekcija, prednja strana
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u:
|author=(pomoć) - ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th izd.). str. 364–367. ISBN 978-87-628-0307-7.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ Gavrankapetanović F., Gavrankapetanović I., Hadžimehmedagić A., Vranić H. (2008). Vodič za politraumu: opći dio. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo: Institut za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Gavrankapetanović F., Gavrankapetanović I., Hadžimehmedagić A., Vranić H. (2008). Vodič za politraumu: specijalni dio. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo: Institut za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
| Sisari |  | |
|---|---|---|
| Ostali kičmenjaci | ||
| Beskičmenjaci | ||
| Biljke | ||
| Discipline |
| |
| Ostale teme | ||