Idi na sadržaj

Makedonska azbuka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Makedonski jezik
"Za makedonckite raboti"
Historija
Literatura
Institut
Dijalekti
Gramatika:

Pravopis:

Makedonska azbuka je službeno pismo u Sjevernoj Makedoniji i jedino pismo u makedonskom. Ovo pismo je ćirilično sa određenim modifikacijama prema potrebama makedonskog fonetkog sistema. Savremena makedonska azbuka bazirana je na azbuci Krsta Misirkova[1] i Vuka Karadžića. Naime, svi današnji makedonski glasovi su bili korišćeni u Misirkovom djelu, ali grafemi nisu bili isti. Tako su iz srpske azbuke uvedena slova љ, њ, j umjesto staromakedonskih slova л’, н’ и i, a umjesto slovo џ koristio se digraf дж (dž).

Azbuka

[uredi | uredi izvor]

Makedonska azbuka ima 31 glas, i oni su:

  • Velika slova
А
/a/
Б
/b/
В
/v/
Г
/ɡ/
Д
/d/
Ѓ
/ɟ/
Е
/ɛ/
Ж
/ʒ/
З
/z/
Ѕ
/ʣ/
И
/i/
Ј
/j/
К
/k/
Л
/l/
Љ
/ʎ/
М
/m/
Н
/n/
Њ
/ɲ/
О
/ɔ/
П
/p/
Р
/r/
С
/s/
Т
/t/
Ќ
/c/
У
/u/
Ф
/f/
Х
/h/
Ц
/ʦ/
Ч
/ʧ/
Џ
/ʤ/
Ш
/ʃ/
  • Mala slova
a
/a/
б
/b/
в
/v/
г
/ɡ/
д
/d/
ѓ
/ɟ/
е
/ɛ/
ж
/ʒ/
з
/z/
ѕ
/ʣ/
и
/i/
ј
/j/
к
/k/
л
/l/
љ
/ʎ/
м
/m/
н
/n/
њ
/ɲ/
о
/ɔ/
п
/p/
р
/r/
с
/s/
т
/t/
ќ
/c/
у
/u/
ф
/f/
х
/h/
ц
/ʦ/
ч
/ʧ/
џ
/ʤ/
ш
/ʃ/
Napomena: Rukopisno pismo ove azbuke je veoma različito.

Azbuka makedonskih prosvjetitelja

[uredi | uredi izvor]

Ova azbuka se ne razlikuje mnogo od današnje verzije. Razlike su u grafemima t.j. glasovi u obe verzije su iste, ali grafemi različiti. Tako se danas, umjesto starih makedonskih grafema upotrebljuju srpske pozajmice (ovo važi samo za slova џ, њ, љ i ј, dok su ostali isti kao u staroj makedonskoj azbuci).[2]

Velika slova
А Б В Г Д Г’ Е Ж З Дз И І К Л Л’ М Н Н’ О П Р С Т К’ У Ф Х Ц Ч Дж Ш
Mala slova
a б в г д г’ е ж з дз и і к л л’ м н н’ о п р с т к’ у ф х ц ч дж ш

Većina makedonskih prosvjetitelja je koristila ovu varijantu za pisanje. Često se umjesto apostrofa da se koristilo malo je.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Nekolku zboroi za makedonckijot literaturen jazik, Za Makedonckite raboti, Krste Misirkov, Sofija, 1903
  2. ^ „Борбa за македонски литерaтурен јазик“, Трaјко Стaмaтоски, Мислa, Скопје

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy