Ordovicij

Era	Period		Milioni godina
Paleozoik	Perm		298,9 ±0,2
	Karbon	Pensilvanij	323,2 ±0,4
		Misisipij	358,9 ±0,4
	Devon		419,2 ±3,2
	Silur		443,4 ±1,5
	Ordovicij		485,4 ±1,9
	Kambrij		541,0 ±1,0

Ordovicij je dio geološke vremenske skale koji pripada aleozojskoj eri. Paleozoik je podijeljen u šest razdoblja od kojih je ordovicij zauzeo drugo mjesto nakon kambrija i prethodi siluru. Započeo je pre oko 485 miliona godina, a završio prije oko 444 miliona godina.

U klasičnim djelima smatra se da je ordovicijski raspon bio od prije 505 do 440 miliona godina. Ime duguje keltskom plemenu Ordovics, koje je živjelo u centru i sjeverno od Walesa, gdje je engleski geolog Charles Lapworth identificirao ovaj sistem, 1879. godine.

Glavna obilježja

U odnosu na ranija razdoblja, ordovicij je obilježen znatno prostranijim morskim prostranstvima, što je omogućilo veću raznovrsnost i raznolikost na novonastalim sedimentima. U pojasu epikontinentalnog mora, snažno je porasla mogućnost za razvoj organskog svijeta, pa se tada desio jedan od vrhunaca u razvoju života na Zemlji.

Klima je bila topla, a samo oko njegove polovine došlo je do zahlađenja, pa je glacijacija zahvatila velike prostore Gondvane, vjerovatno zbog pomjeranja južnog pola prema današnjoj Africi. U takvim klimatskim uvjetima bujala je i flora, a osobito alge. Među morskim životinjama, pojavili su se glavonošci, trilobiti, Brachiopoda, spužve, korali, školjke, puževi, bodljokošci, ribe. Posebno su obilježavajući bili graptoliti, tada na evolucijskom vrhuncu. Pojavili su se i prvi kičmenjaci, grupe bezviličnih Agnatha. Tokom ordovicija započelo je postupno približavanje tadašnjih kontinentskih masa, što je odredilo tok kasnijih tektonskih procesa.

Pretpostavlja se da je još u ranom ordoviciju započelo približavanje Afrike i Evrope, poznato kao Sardinijska tektonska faza. U kasnom dijelu ovog razdoblja započelo je sučeljavanje Evrope i Sibira, što je izazvalo izdizanje uralskog lanca.

Također pogledajte

• Paleozoik