Prijeđi na sadržaj

Asirska domovina

Izvor: Wikipedija
Područje predložene neovisne asirske države tijekom Prvoga svjetskog rata.
Granice neovisne asiro-kaldejske države predložene na pariškoj mirovnoj konferenciji 1919. godine. Asirsko-kaldejska delegacija iznijela je ovaj etnografsko-politički zemljovid.

Asirska domovina ili Asirija (sirjački ܐܬܘܪ ), zemljopisno-kulturno-povijesni pojam koji se odnosi na zemljopisna i kulturna regija u Gornjoj Mezopotamiji u kojoj tradicijski obitavaju Asirci (i Sirjaci i Aramejci i Kaldejci). Krajevi koji tvore asirsku domovinu su dijelovi današnjeg Iraka, jugoistočne Turske, sjeverozapadni Iran i odnedavno sjeveroistočna Sirija.[1][2] Štoviše, područje koje je imalo najveću koncentraciju Asiraca na svijetu sve donedavno bilo je u Asirskom trokutu, regiji koja obuhvaća Ninivsku ravnicu te regije južni Hakkari i Barwari.[3] Ovo je mjesto gdje neke asirske skupine traže za stvaranje neovisne nacionalne države.[4][1]

Asirska domovina ugrubo odražava granice uže drevne Asirije, pa kasnije Ahemenidske, Seleukovske, partske, rimske i Sasanidske provincije Asirije (Athura/Asuristan) koja je postojala od 25. st. pr. Kr. i 7. stoljeća po Kristu. Geopolitički entitet je razbijen arapskim osvajanjem Iraka kasnog 7. stoljeća. Od pada iračke stranke Baasa 2003. godine i suočeni s islamističkim nasiljem protiv domaće asirske kršćanske zajednice, raste i razvija se pokret za asirsku neovisnost ili autonomiju.[5]

Tijekom Prvoga svjetskog rata predloženo je stvaranje neovisne asirske države.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Donabed, Sargon. 2015. Reforging a Forgotten History: Iraq and the Assyrians in the Twentieth Century (engleski). Edinburgh University Press. ISBN 978-0-7486-8605-6
  2. Carl Skutsch. 2013. Encyclopedia of the World's Minorities (engleski). Routledge. str. 149. ISBN 978-1-135-19388-1
  3. The Origins of War: From the Stone Age to Alexander the Great By Arther Ferrill – str. 70. (eng.)
  4. Minorities in the Middle East: a history of struggle and self-expression By Mordechai Nisan (eng.)
  5. Frederick Mario Fales. 2010. Production and Consumption at Dūr-Katlimmu: A Survey of the Evidence. Hartmut Kühne (ur.). Dūr-Katlimmu 2008 and beyond (engleski). Harrassowitz Verlag. str. 82
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy