Prijeđi na sadržaj

Bretanja

Izvor: Wikipedija
Bretanja
Bretagne
Položaj Bretanje u Francuskoj
Departmani Côtes-d'Armor
Finistère
Ille-et-Vilaine
Morbihan
Loire- Atlantique
Prefektura Rennes
Ukupno stanovnika 4,829,968 stanovnika
(2021.)
Gustoća 142 stanovnika/km2
Površina 34,023 km2
Broj okruga
Broj kantona
Broj općina
Predsjednik
regionalnog vijeća
Ovo je glavno značenje pojma Bretanja. Za francusku regiju (administrativnu jedinicu) pogledajte Bretanja (francuska regija).

Bretanja (francuski: Bretagne, predložak) poluotok je, povijesna država i kulturna regija na zapadu Francuske, koja zauzima zapadni dio onoga što je bilo poznato kao Armorica tijekom razdoblja rimske vladavine. Bilo je to neovisno kraljevstvo, zatim vojvodstvo, prije nego što se ujedinilo s Kraljevinom Francuskom 1532. kao pokrajina kojom je upravljala zasebna nacija pod jednom krunom.

Naziv Manja ili Mala Britanija također se koristi za Bretanju (za razliku od Velike Britanije, s kojom dijeli etimologiju).[1] Sjeverno od Bretanje je La Manche, na sjeveroistoku je Normandija, na jugoistoku je dolina Loire, na jugu je Biskajski zaljev, a na zapadu su Keltsko more i Atlantski ocean. Bretanja se prostire na površini od 34.023 km².

U Bretanji se nalazi jedna od najstarijih svjetskih arhitektura, dom Bernena, tumulusa Saint Michela i drugih, koji datiraju s početka 5. tisućljeća pr. Kr. Danas je povijesna pokrajina Bretanja podijeljena na pet departmana: Finistère na zapadu, Côtes d'Armor na sjeveru, Illes et Villeneuve na sjeveroistoku, Morbihan na jugu i Loire- Atlantique na jugoistoku.

Prema popisu stanovništva iz 2010., povijesna Bretanja imala je procijenjeno 4.475.295 stanovnika. Od toga je 71% živjelo u regiji Bretanja, dok je 29% živjelo u departmanu Loire-Atlantique. Najveća gradska područja u 2017. bila su: Nantes (972.828), Rennes (733.320) i Brest (321.364). Bretanja je tradicionalna domovina Bretonaca i jedna od šest keltskih nacija, koja je zadržala poseban kulturni identitet koji odražava njezinu povijest. Nacionalistički pokret traži veću autonomiju unutar Francuske.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Payne, Malcolm ; Shardlow, Steven (2002). Socijalni rad na Britanskom otočju. UK: Jessica Kingsley Publishers . str. 247. ISBN 978-1-8530-2833-5.
  2. Sharif Gemie (2007). Bretanja 1750.–1950. – Nevidljiva nacija . University of Wales Press

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bretanja
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy