Džeda

Povijesna Džeda, vrata za Meku
	Svjetska baština – UNESCO
Država	Saudijska Arabija
Godina uvrštenja	2014. (38. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii,iv, vi
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:1361
Koordinate	21°32′34″N 39°10′22″E / 21.5428°N 39.1728°E (WD)
	Džeda

Džeda
	Jeddah, Jiddah (جدّة)
Država	Saudijska Arabija
Pokrajina	Meka
Osnutak	6. stoljeće pr. Kr.
Pridruženje Saudijskoj Arabiji	1925.
	Vlast
• Gradonačelnik	Hani Abu Ras
	Površina
• Ukupna	1.686 km²
• Metropolitansko područje	3.000 km²
Visina	12 m
Koordinate	21°32′N 39°10′E / 21.533°N 39.167°E
	Stanovništvo (2010.)
• Entitet	3.456.259; (2.921/km²)
• Metropolitansko područje	5,1 milijun
Vremenska zona	Istočnoafričko vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj	21453
Pozivni broj	+966-12
Stranica	www.jeddah.gov.sa
	; Položaj Džede u Saudijskoj Arabiji

Džeda (Džida, Jeddah, Jiddah, arapski: جدّة) je drugi po veličini grad (iza Rijada) i najveća luka Saudijske Arabije. Nalazi se nedaleko od glavnog islamskog svetog mjesta Meke i prvenstveno služi kao luka za potrebe Meke, te se razvila kao luka za prihvat hodočasnika. U gradu je sjedište Organizacije islamske konferencije.

Povijest

U predislamskom razdoblju je na prostoru grada bilo ribarsko naselje. Najstariji arheološki nalazi datiraju u doba oko 500. pr. Kr. Luku Džedu je 687. godine utemeljio kalif Uthman ibn Affan kao glavnu luku na putovima iz Meke za Indijski ocean, ali i za potrebe hodočasnika u Meku. Tijekom 11. i 12. st. gradom su vladali kalifi iz Egipta (Fatimidi i Ajubidi) koji su razvijali trgovačke veze Arapa s Azijom. Od 13. st. gradom vladaju Mameluci. Krajem 15. i početkom 16. st. se gradi utvrđenje s ciljem obrane od eventualnog napada Portugalaca koji su osnivali trgovačka uporišta uz obalu Afrike i često napadali Arape. 1517. je nakon turskog osvajanja mamelučkog Egipta grad postao dio Osmanskog Carstva. Osmanlije su grad dodatno utvrdili i sagradili zidine sa 6 vrata.

1802. su Arapi preuzeli kontrolu nad Mekom i Džidom (Prva saudijska država), ali su egipatske snage pod upravom Osmanlija nakon bitke kod Džede 1813. vratile grad. Nakon 1. svj. rata se raspalo Osmansko Carstvo, a na prostoru Meke i Džede je osnovano arapsko Kraljevstvo Hedžas. 1925. se kod Džede vodila bitka između Kraljevstva Hedžas i Kraljevstva Nedžd kojim vlada dinastija al-Saud. Nakon bitke je Nedžd okupirao Hedžas i stvorena je jedinstvena Saudijska Arabija. Tijekom 20. st. grad se brzo širi i dolazi mnogo doseljenika.

God. 2011. Džedu je zadesila katastrofalna poplava.

Zemljopis

Džeda se nalazi na zapadu Saudijske Arabije, na istočnoj obali Crvenog mora. Istočno od grada je planina Al-Sarawat. Na morskoj obali postoji duboko uvučen zaljev i nekoliko manjih otočića.

Klima je pustinjska s vrlo malo padalina koje padnu uglavnom zimi. Temperature su visoke tokom cijele godine. Zimi su česte pješčane oluje.

Gospodarstvo

Osim lučkih djelatnosti, u Džedi se danas razvija trgovački i financijski sektor. Zbog svog položaja u središnjem dijelu Crvenog mora i dobrih prometnih veza, Džeda postaje jedan od najvažnijih gospodarskih središta Bliskog istoka. Danas se u gradu otvaraju brojni trgovački centri.

Znamenitosti

Džeda ima brojne džamije i ostale građevine tradicionalne arapske arhitekture. Većina ih je smještena u povijesnom starom gradu Al-Baladu. Upravo je dvojna uloga grada kao trgovačke luke i postaje za hodočasnike dovela do njegova razvoja kao multikulturnog središta raskošne i originalne arhitekture. Originalne građevine su i stambeni tornjevi koje je gradila trgovačka elita 19. stoljeća, a na kojima je spojena tradicijska koraljna gradnja s obala Crvenog mora s utjecajima i zanatima koji su pridošli s trgovačkih putova. Zbog toga je povijesno središte Džede 2014. god. upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2014. god.^[1]

Džeda ima i brojne moderne znamenitosti. Najznačajnija je fontana kralja Fahda. To je službeno fontana s najvišim mlazom vode na svijetu koji doseže 312 m visine. Toranj Nacionalne komercijalne banke je najviša zgrada u Saudijskoj Arabiji. U ulici Tahlia postoje brojne trgovine sa značajnim svjetskim trgovačkim markama. 40 km od grada je izgrađeno turističko naselje Durrat Al-Arus.