Prijeđi na sadržaj

Hotin

Koordinate: 48°30′N 26°30′E / 48.500°N 26.500°E / 48.500; 26.500
Izvor: Wikipedija
Hotin
Хотин

Hotinska utvrda nad Dnjestrom
Država Ukrajina
Oblast Černovačka oblast

Vlast
 • GradonačelnikMikola Palamar

Površina
 • Ukupna20.39 km2
Visina275 m
Koordinate48°30′N 26°30′E / 48.500°N 26.500°E / 48.500; 26.500

Stanovništvo (procjena 2001.)
 • Entitet11,124
(545.6 stanovnika/km2)

Poštanski broj60000–60005
Pozivni broj+380 3731
Zemljovid

Položaj grada Hotina u Ukrajini

Hotin (ukrajinski i ruski: Хотин, rumunjski: Hotin, poljski: Chocim) je mali povijesni grad u zapadnoj Ukrajini u Černovačkoj oblasti. Po popisu stanovništva iz 2001. godine imao je oko 11,124 stanovnika. Grad leži na desnoj obali rijeke Dnjestar, 69 kilometara sjeveroistočno od središta oblasti, grada Černovca u sjevernoj Besarabiji.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Hotin se prvi put spominje u pisanim dokumentima iz 1001. godine.[1]Najznačajniji objekt u gradu je slavna Hotimska tvrđava, sagrađena od 13. st. do 15. st. (nova utvrda počela se graditi 1325., a velika poboljšanja napravljena su 1380-ih i 1460-ih godina). Uz tvrđavu značajne su i dvije građevine iz 15. st. koje je podigao Moldavski vladar Stjepan Veliki: Kneževa palača (Palatul Domnesc) i Gradski toranj sa satom.

Tijekom 10. st. Hotin je bio u sastavu Kijevske Rus, zatim je ušao u sastav Galičko-Volinjskog Kraljevstva, a od 1373. je u Kneževini Moldavija. U 16. st., grad je kratko bio dio Poljske.

U Prvoj Hotimskoj bitci 1621., udružena poljsko-kozačka vojska uspjela je poraziti osmansku vojsku i obraniti utvrdu. Nedugo iza toga zbila se Druga bitka kod Hotina 11. listopada 1673., u kojoj su se sukobile iste strane. U ovoj bitci je Jan Sobjeski predvodio pobjedničku koalicionu vojsku sastavljenu od; Poljaka, Kozaka i Moldavaca.

Osmansko carstvo nakon višekratnih pokušaja konačno je uspjelo zauzeti utvrdu Hotin s okolicom 1711. godine za vrijeme Velikog sjevernog rata. Osmanlije su Hotinsku utvrdu dodatno ojačali, tako da je Hotin postao njihov značajni vojnički centar, u njemu je rođen turski veliki vezir Alemdar Mustafa Paša (Mustafa Barjaktar).

Hotinska utvrda na obalama rijeke Dnjestar

Između 1739.1808. Hotimska utvrda je više puta naizmjenično padala iz ruke u ruku, između Rusa i Turaka. Ruska carska vojska je 1808. godine zauzela Hotinsku utvrdu, a nakon 1812. godine i potpisivanja Bukureštanskog mirovnog ugovora Hotim je i službeno postao dio Carske Rusije na osnovu odredaba sporazuma.

Grad je nakon Prvog svjetskog rata podpao pod Rumunjsku, zbog tog su stanovnici Hotima čak podigli i neuspjelu bunu - 1919. godine.[2] No stanje je ostalo isto sve do 28. srpnja 1940. kad su sovjetske jedinice ušle u grad, nakon toga bio je okupiran od Trećeg Reicha. Od kraja Drugog svjetskog rata Hotin je postao sastavni dio Ukrajinske SSR.

Tijekom čitave svoje povijesti u Hotinu je živjela značajna židovska zajednica, tako da je Hotin znan kao sjedište židovske kulture. U njemu je pored ostalih živio i radio Azriel Janover (1875.1938.), pjesnik i prosvjetitelj.

Jan Karol Kodkievič u Bitci kod Hotina 1621. god.

U današnjem Hotinu živi 72% Ukrajinaca, 16% Rusa, 8% Židova i 4% Rumunja.

Hotinska utvrda u umjetnosti

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Zhukovsky, A. Khotyn. Encyclopedia of Ukraine. Pristupljeno 28. svibnja 2007.(engl.)
  2. Ігор БУРКУТ. Inačica ХОТИНСЬКЕ ПОВСТАННЯ ПРОТИ "ВЕЛИКОЇ РУМУНІЇ izvorne stranice Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć) arhivirana 14. veljače 2009. Pristupljeno 1. siječnja 2003.(ukr.)
  3. Lomonosov, Mihail. Lomonosova oda nakon osvajanja Hotina. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. svibnja 2008. Pristupljeno 28. svibnja 2007.(rus.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy