Prijeđi na sadržaj

Istrijanstvo

Izvor: Wikipedija

Istrijanstvo je naziv za regionalni identitet razvijen kod dijela građana Istre, uglavnom njenog hrvatskog dijela.

Istrani i Istrijani

[uredi | uredi kôd]

Standardni naziv u hrvatskom jeziku za stanovnike Istre jest Istrani. Stanovnici Istre u većini slučajeva koriste naziv Istrijani, temeljen na talijanskom Istriani. Izraz Istrijani se ponekad koristi i izvan Istre, no u tom slučaju može imati političke konotacije, jer se time naglašava regionalni identitet, a ne samo mjesto stanovanja, kao što je slučaj kod izraza Istrani.

Na Popisu stanovništva 2011. u Republici Hrvatskoj Istranima se u regionalnom smislu izjasnilo 25.491 stanovnika odnosno 96,3% svih regionalno izjašnjenih stanovnika Hrvatske. U Istarskoj županiji se Istranima izjasnilo 12,1% stanovnika.

Kritike i osporavanja

[uredi | uredi kôd]

Predsjednik Franjo Tuđman ratnih je godina upozoravao na autonomaško-talijanaške podvale s "posebnom nacijom" i razvojčivanjem Istre da bi Istru "porobili fašisti i iredentisti".[1]

IDS, regionalizam i istrijanstvo

[uredi | uredi kôd]

IDS je od svojeg osnutka 1990. godine zagovarao regionalizam. S obzirom na to da je to bilo vrijeme buđenja hrvatskog nacionalizma, mnogi hrvatski političari iz drugih stranaka su IDS-ovcima zamjerali manjak hrvatstva u njihovom političkom programu, gdje se Hrvatska spominjala kao labava federacija.[2] Prema svjedočenjima povjesničara Ljubomira Antića, koji je u tom periodu bio član Gotovčevog HSLS-a, postojalo je nepovjerenje prema IDS-u. U HSLS-u su odbacili svaku suradnju s njima ako ne "pohrvate" program, a Vlado Gotovac je čak zahtijevao da ih se napada, jer je smatrao s jedna takva stranka ne bi smjela biti politička stranka bez hrvatskog predznaka. Drugi HSLS-ov lider, Dražen Budiša smatrao je da "IDS-u ne treba pridavati veliku pažnju jer tko zna koga uopće predstavljaju i tko će tamo doći u prvi plan".[2] Već sredinom istog desetljeća Vlado Gotovac i Dražen Budiša blisko su surađivali s IDS-om, a sve je okrunjeno "koalicijom šestorke" u kojoj su se nalazili i IDS, LS i HSLS, i koja je pobijedila na parlamentarnim izborima 2000. godine.

IDS-u se zamjera i pozivanje na Istarski pokrajinski sabor u Poreču iz doba Austro-Ugarske, gdje se hrvatskim, zbog pritiska Talijana, nije smjelo govoriti, iako je zakonom to bilo osigurano, što je posebno isticao Zvane Črnja.[3]

Početkom 2009. godine, na posljednjem saboru Kluba mladih IDS-a, tadašnji predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić najavio da će nakon ulaska Hrvatske u EU Istra zatražiti autonomiju,[4] što se do danas (2025.) nije dogodilo.

Odnos prema talijanskom iredentizmu

[uredi | uredi kôd]

IDS-u, koji promiče istrijanstvo, se zamjera preblagi odnos prema talijanskoj iredenti. Godine 1995. je pod patronatom IDS-a organiziran Prvi kongres Istrijana u Puli, na kojem su ugostili talijanske iredentiste, među ostalim talijanskog senatora Lucia Totha, poznatom po anti-hrvatskim stavovima.[5] Drugi talijanski iredentist, parlamentarni zastupnik Roberto Menia, koji tvrdi da su Istra, Rijeka i Dalmacija nepravedno oduzeti Italiji i kako će jednoga dana biti vraćeni njihovoj zemlji, također je posjetio Hrvatsku, što je prošlo bez reakcija IDS-a.[5]

Ipak, narednih desetljeća IDS je, upravljajući županijom i jedinicama lokalne samouprave, nebrojeno puta surađivao s hrvatskim braniteljima, vladom RH, podizao spomenike braniteljima, organizirao mimohode sjećanja na Vukovar i sl.

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Problemi sjevernog Jadrana 11 (2011) Blagonić, Sandi; Istrijani vs. Istrani: dihotomizacija nominalnih i virtualnih identiteta u procesu političke mobilizacije periferije, str. 119-123
  2. a b Vijenac br.414/2010. Ljubomir Antić: Porođajne muke hrvatskog višestranačja, Dnevne bilješke Ljubomira Antića (siječanj 1990.), 14. siječnja 2010.
  3. Vijenac Josip Bratulić: Kultura je dio politike, 26. ožujka 2009.
  4. HKV Davor Dijanović: O autonomašenju, 17. ožujka 2009.
  5. a b DaljeArhivirana inačica izvorne stranice od 3. prosinca 2013. (Wayback Machine) Armando Černjul Kajin protiv Thompsona, a šuti o neofašistima, 4. kolovoza 2008.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy