Kastilja

Ovo je glavno značenje pojma Kastilja. Za druga značenja pogledajte Kastilja (razdvojba).

Teritorij povijesne Kastilije prema različitim tumačenjima

Kastilija, (špa. Castilla), također Kastilja, je zemljopisni pojam u Španjolskoj, koji obuhvaća unutrašnji dio Pirenejskog poluotoka. Ime dolazi od kastel (kaštel), po brojnim utvrdama građenim u borbi protiv Maura.

Zemljopisni podaci

Dijeli se na Staru Kastiliju na sjeveru (66.107 km²) i Novu Kastiliju južno (73.363 km²). Na području Nove Kastilije nalazi se Madrid, glavni grad Španjolske.

Obuhvća visoki ravnjak, 650 do 800 m. nadmorske visine, ograničen na sjeveru Kantabrijskim gorjem, na jugu Sierra Morenom i na istoku Betijskim Kordilierima.

Povijest

Kada su Arapi. odnosno Mauri, u VIII. st. osvojili veći dio Pirenejskog poluotoka, Vizigoti i drugo kršćansko stanovništvo održali su se na sjeveru, formirajući kraljevinu Asturija. U IX. st. Asturija preotima od Arapa područje do rijeke Duera. Formira se grofovija Kastilija. U X. st. kastilijski grofovi stječu nezavisnost.

Kraljevina Kastilija

Podrobniji članak o temi: Kraljevina Kastilija

Kršćanske državice neprekidno su ratovale protiv Arapa, ali i međusobno. Godine 1029. Kastilija potpada pod kraljevinu Navarra, koja se već 1035. raspada na Kastiliju, Navarru i Aragon. Kastilski kralj Ferdinand I (1035-1065) osvojio je León i dio Navarre. Nakon njegove smrti kraljevina je podijeljena među njegovim sinovima. Alfons VI. Hrabri u borbi sa svojom braćom ponovo ujedinjuje zemlje pod vlašću svoga oca. Godine 1085. osvaja arapski Toledo, što je prvo veće kršćansko osvajanje i početak rekonkviste.

Nakon dugotrajnih dinastičkih borbi, kralj Ferdinand III postiže odlučne uspjehe. Konačno je pod jednom krunom sjedinio Kastiliju i Léon (1230), noseći titulu "kralj Kastilije i Léona". Osvaja od Arapa Córdobu (1236), Murciju (1241) i Sevillu 1248. Time je Kastilija postala najjača država na Pirinejskom poluotoku.

Godine 1257. Alfons X. Mudri osvaja Cádiz. U isto vrijeme napreduje kraljevstvo Aragon, s kojim se Kastilija bori za prevlast.

Početkom XV. st. Henrik II zaposjeda Kanarske otoke. Godine 1462. Henrik IV. (1425-1474) osvaja Gibraltar. Henrik IV godine 1465. biva prisiljen na abdikaciju u korist svog brata Alfonsa. Ovaj međutim umire 1468. Borbe za nasljedstvo prerastaju u građanski rat.

Stvaranje Španjolske

Nakon smrti Henrika IV 1474. g., njegova polusestra Izabela I. Kastiljska (1451-1504) proglašava se kraljicom i dobiva podršku Cortesa. Ona je bila udana za aragonskog prijestolonasljednika Ferdinanda (1452-1516), koji 1479. nakon smti svog oca preuzima krunu kao Ferdinand II.

Iako svako zadržava svoje titule, zajedno vladaju Kastiljom, Léonom i Aragonom. Vladaju kao apsolutisti i provode odlučne i često okrutne političke i administrativne mjere za ujedinjenje sve tri kraljevine. (Vidi više o tome u članku Španjolska.)

Izabelina nasljednica je, nakon smrti nekoliko braće i sestara, postala njihova kći Ivana Luda (1479. – 1555.). Nakon smrti njenog muža Filipa Lijepog zbog bizarnog i opsesivnog ponašanja Cortes ju je proglasio ludom i zatočio, ali Ferdinand nije uspio u pokušaju da bude proglašen kraljem.

Njen sin Karlo I. (1500. – 1558.) biva proglašen za suvladara; faktički će, od svojeg punoljetstva, vladati sam. Od oca je naslijedio titulu burgundskog vojvode, od djeda 1516. krunu Aragona, a 1519. izabran je za njemačkog cara kao Karlo V.)

Kada Karlo I. abdicira godine 1556., njegov sin Filip II. nasljeđuje krunu ujedinjene Španjolske.