Prijeđi na sadržaj

Mihovil Glavinić

Izvor: Wikipedija
Mihovil Glavinić

Rođenje 14. listopada 1833.
Makarska
Smrt 22. kolovoza 1898.
Zadar
Narodnost Hrvat
Polje arheologija
Portal o životopisima

Mihovil Glavinić (Makarska, 14. listopada 1833.Zadar, 22. kolovoza 1898.), hrvatski arheolog i klasični filolog.[1]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Gimnazijsko školovanje završio je u Splitu, a na Sveučilištu u Padovi studij filologije (1858.). Od tada je radio kao profesor, a od 1878. do 1883. bio je ravnatelj gimnazije u Splitu. Od 1871. do 1872. u Berlinu je specijalizirao arheologiju kojom se bavio uz rad u prosvjeti. Ravnateljem Arheološkog muzeja i konzervatorom starinarskih spomenika u Splitu postao je 1872. Od 1883. premješten je u Zadar kao nadzornik srednjih škola u Dalmaciji, a rad u arheologiji nastavio je kao ravnatelj rimskog odjela Muzeja sv. Donata. Bio je član Arheološkog instituta u Beču, Arheološkog instituta u Rimu, povjerenik Narodnog muzeja u Zagrebu, Narodne slavjanske čitaonice u Splitu i Matice dalmatinske u Zadru.[2]

Znanstveni rad

[uredi | uredi kôd]

Predmet njegovih istraživanja bila je Salona, posebno područje oko kršćanske bazilike u Manastirinama, gdje je tada otkriven veći dio groblja. U splitski je muzej dao premjestiti sarkofag Hipolita i Fedre te sarkofag Dobrog pastira. Zaslužan je za konzervaciju splitske katedrale i zvonika, te restauraciju akvedukta Solin–Split. Zajedno s Josipom Alačevićem (koji ga je naslijedio na mjestu ravnatelja) 1878. pokrenuo je časopis Bullettino di archeologia e storia dalmata. Istraživao je ruševine stare Asserije kraj Benkovca.[2] Pod njegovim su vodstvom provedena prva poznata arheološka iskopavanja u Naroni 1877.[3]

Posebno je zaslužan za istraživanje, skupljanje i zaštitu arheološke baštine Nina, gdje je u vremenu od 1894. do 1897. započeo i vodio arheološka istraživanja na više položaja (rimski hram, Kreljevac, oko Sv. Križa, oko stolne crkve,...). Vodio je obnovu i konzerviranje starohrvatskih crkvica Sv. Križa i sv. Nikole, a začetnik je Starinarske zbirke u Sv. Križu u koji je bio smjestio skupljene kamene spomenike. Brinuo se oko poslova obnove, popravaka i konzerviranja crkve sv. Donata u Zadru te njena uređenja u muzej započetih 1877. a dovršenih 1897. Napisao je veći broj rasprava, izvještaja i članaka u raznim časopisima. Značajno mu je djelo Katalog rimskih natpisa u Arheološkom muzeju u Zadru 1894., obrada 79 natpisa koji su se nalazili u muzeju. Obradio je i objavio istraživanja 150 spomenika iz Solina, a u dva rada 1875. obradio je 94 natpisa iz raznih dalmatinskih mjesta. Bavio se istraživanjem i obradom starog novca, pa je tako 1872. objavio značajan rad o rimskom republikanskom novcu u Arheološkom muzeju u Splitu, a i objavio je obradu ostave od 150 rimskih denara iz Kruševa kod Obrovca.[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Glavinić, Mihovil Hrvatska enciklopedija LZMK (pristupljeno 23. siječnja 2022.)
  2. a b Glavinić, Mihovil Hrvatski biografski leksikon LZMK (pristupljeno 23. siječnja 2022.)
  3. Arheološki muzej Narona Muzejski dokumentacijski centar (pristupljeno 23. siječnja 2022.)
  4. Šime Batović: Mihovil Glavinić, Zadarska smotra, časopis Ogranka Matice hrvatske u Zadru, godina XLII., broj 4-5, 1993.
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy