Sabor u Konstanzu
| Sabor u Konstanzu | |
|---|---|
| Ekumenski sabori | |
| Datum | 1414. – 1418. |
| Prihvaćaju ga | Katolička Crkva |
| Prethodni sabor | Sabor u Vienni |
| Sljedeći sabor | Sabor u Baselu-Ferrari-Firenci |
| Sazvao ga | protupapa Ivan XXIII. |
| Predsjedao | |
| Sudionici | 600 |
| Teme rasprave | izbor pape |
| Dokumenti i odluke | odbacivanje protupapa, izbor Martina V. za papu, osuda heretika |
| Odbacuju ga | |
| Portal: Kršćanstvo | |
Sabor u Konstanzu je 16. ekumenski sabor rimokatoličke crkve koji obuhvaća razdoblje između 1414. i 1418. godine.
Saziva ga protupapa Ivan XXIII. s carem Žigmundom Luksemburškim, u Konstanzu (Njemačka) 1414. godine, s ciljem rješavanja izbora pape, jer su izabrani tri pape u isto vrijeme (pravi papa Grgur XII. i dva protupape Ivan XXIII. i Benedikt XIII.). Sabor je trajao do 1418. godine. Raspravljalo se i o: nacionalnom suverenitetu, pravima pogana, o sukobu između Kraljevine Poljske i Reda vitezova Teutonaca. Sabor je važan i za pitanja o papinskoj nadmoći i koncijalirizmu. Sabor je osudio učenja Johna Wycliffea i Jana Husa.
Prethodni Sabor u Pisi 1409. godine, smatrao se nelegitimnim, koji ne samo da nije riješio pitanje raskola, nego ga je i zakomplicirao. Protupapa Ivan XXIII. tvrdio je, da se jedinstvo Crkve može postići zbacivanje s prijestolja sva tri pape i odabirom novog zajedničkog pape.
Protupapa Ivan XXIII. osudio je Jana Husa na smrt, u međuvremenu, završio je u zatvoru zbog ubojstava, preljuba, kupovanja papinske dužnosti i drugih nedjela. Protupapom ga je službeno nazvao ovaj Sabor u Kostanci 1415. godine, koji mu je i sudio te ga zatvorio u dvorac Hausen kod Mannheima, a potom u Heidelbergu. Pušten je iz zatvora 1418., a 23. lipnja 1419. u Firenci dolazi pred papu Martina V. te ga priznaje zakonitim rimskim papom. Umro je 27. prosinca iste godine.
Godine 1378. godine došlo je do Velikog Crkvenog raskola nakon čega su dvojica papa uspostavila svoju djelatnost u Rimu i Avignonu.
| |||||||||||