Prijeđi na sadržaj

Saljut

Izvor: Wikipedija
Kozmodrom Bajkonur, 12. srpnja 2000. godine. Polijetanje rakete-nosača Protona s modulom Zvjozde (Saljut-9).

Saljut (rus. Салю́т), naziv serije upravljanih sovjetskih orbitalnih znanstvenih postaja, koje su ostvarile let u okolni svemirski prostor s kozmonautima i u automatskome režimu. Postaja je teški umjetni satelit planeta Zemlje (rus. искусственный спутник Земли, ИСЗ), koji dugo vremena funkcionira u orbiti oko Zemlje. Na postaji se može smjestiti velika količina pribora i opreme, što je dopuštalo koristiti ju za rješenja mnogih znanstvenih i sličnih zadaća - proučavanja okolozemnog svemirskog prostranstva, Zemljine atmosfere i njenih prirodnih resursa s orbite Zemljina umjetnog satelita, sprovođenja astronomskih, radioastronomskih i meteoroloških promatranja, medicinsko-bioloških i tehničkih istraživanja u uvjetima svemirskih letova i drugo. Gradnja orbitalnih postaja s promjenljivom posadom vrste Saljut bila je važna i nova dionica u razvitku sovjetske kozmonautike. Pod općim imenom Saljut u orbitu su podignute orbitalne postaje po civilnom programu Dugovremena orbitalna postaja (rus. «Долговременная орбитальная станция», ДОС) razvijatelja CKBEM (rus. ЦКБЭМ) i po vojnom programu Almaz (rus. «Алмаз», ОПС) razvijatelja CKVM (rus. ЦКБМ) Saljute su u orbitu podizale rakete-nosači Proton.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Konstantin Feoktistov. Траектория жизни. Между вчера и завтра. — Moskva: Vagrius, 2000. — str. 221—292. — 380 str. — (Мой 20 век). — 7000 pr. — ISBN 5-264-00383-1.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Saljut
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy