Izvorni kod stranice Aleutska ostrva

{{Naselje
| ime =Aleuti
| ime_genitiv =Aleuta
| izvorno_ime =<small>{{native name|en|Aleutians}}{{-}}{{native name|ru|Алеуты}}</small>
| slika_panorama =Aleuten Lage.png
| veličina_slike =280px
| opis_slike =<center>Karta sa položajem Aleuta
| širina-stupnjevi = 55  | širina-minute = 0 | širina-oznaka = N  
| dužina-stupnjevi = 164 | dužina-minute = 0 | dužina-oznaka = W
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|SAD}}
| lokacija1_ime =[[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|Savezna država]]
| lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Alaska.svg|20px]] [[Aljaska]]
| površina_ukupna   = 17 670 [[km²]]
}}
'''Aleutski otoci''' ({{jez-engl|Aleutian Islands}}, {{jez-rus|Алеутские острова}}) su [[arhipelag]] od preko 300 malih [[otok]]a od kojih su mnogi [[vulkan]]skog porijekla na sjeverozapadnoj obali [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]] između poluotoka [[Aljaska (poluotok)|Aljaske]] i [[Kamčatka|Kamčatke]]. Na Aleutima ima 57 [[vulkan]]a, a na njima po popisu iz 2000. živi oko 8 162 stanovnika.

== Historija ==
Mnogi [[antropologija|antropolozi]] misle, zbog lokacije [[arhipelag]]a, da je on poslužio kao put preko kojeg su Ameriku naselili prvi ljudi još za [[Prahistorija|prahistorije]] kada je more između [[Kamčatka|Kamčatke]] i [[Aljaska|Aljaske]] bilo zaleđeno.

Do [[Arhipelag]]a su prvi došli [[Rusko Carstvo|ruski]] istraživači [[1741]]. Najstarija trajna naselja ljudi nalaze se na 2. po veličini otoku [[Unalaska]], a najstarije je bilo Iliuliuk (nazivano i Unalaska), naseljeno između [[1760]]. i [[1775]]. godine. Aleutski otoci su sve do [[1867]]. bili zajedno sa [[Aljaska|Aljaskom]] dio [[Rusko Carstvo|Carske Rusije]], da bi nakon prodaje Aljaske [[SAD|Amerikancima]], samo krajnja zapadna skupina otoka ([[Komandirski otoci]]) ostala dio teritorija Rusije, a ostali dio arhipelaga pripao je [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]].

=== Prahistorija ===
Zbog položaja otoka, koji se protežu kao slomljeni most od Azije do Amerike, mnogi antropolozi vjeruju da su bili ruta prvih ljudskih migracija u Ameriku. Najraniji poznati dokaz ljudskog naseljavanja Amerike je mnogo dalje na jugu; rana ljudska mjesta naseljavanja na Aljasci su vjerojatno bila potopljena zbog podizanja razine vode tokom razdoblja interglacijala. Ljudi koji žive u Aleutskim otoci razvili su fine vještine u lovu, ribolovu, i izradi košara.
[[Datoteka:Aleutians-space.jpg|thumb|left|260px|Aleuti iz svemira]]
[[Datoteka:North-Pacific-air-routes.png|left|260px|thumb|Karta Aleutskog [[arhipelag]]a, sa označenim [[vulkan]]ima]]

=== Rusko razdoblje ===
[[Rusko Carstvo|Ruska]] [[car]]ica [[Ana, ruska carica|Ane]] uputila je [[1741]]. jednu malu ekspediciju pod vodstvom [[Vitus Bering|Vitusa Beringa]], na brodu Sveti Petar u pratnji Alekseja Čirikova na brodu Sveti Petar da istraže taj dio Sjevernog Pacifika.<ref name=brit/> Oluja ih je razdvojila pa je Čirikov sam oplovio i otkrio nekoliko [[Aleutski otoci|Aleutskih]] [[otok]]a, s druge strane Bering je uplovio u [[Aljaska (zaljev)|Aljaški zaljev]] - [[20. august]]a. Iz opreznosti da sigurno vrati brod i posadu, nije se upuštao u detaljno istraživanje već je iz sigurne udaljenosti oplovio jugozapadnu obalu Aljaske, [[Aljaska (poluotok)|Poluotok Aljasku]] i [[Aleutski otoci|Aleute]].<ref name=brit/>

Na povratku početkom novembra - [[Vitus Bering|Beringov]] brod se razbio na [[hrid]]ine [[Bering (otok)|Otoka Bering]] pored [[Kamčatka|Kamčatke]]. Nakon njegove pogibije samo se nekolicina mornara uspjela dočepati [[Sibir]]a i donjeti vijesti o neslućenim mogućnostima za lov na krznaše i bogatim krajevima koje su vidjeli uz [[Aljaska|Aljasku]] i [[Aleutski otoci|Aleute]].<ref name=brit>{{cite web
 | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/61919/Vitus-Bering
 | title =''Vitus Bering''
 | accessdate = 10. 10. 2013
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopædia Britannica
}}</ref>

Nakon tog su [[sibir]]ski lovci na krzna pohrlili na [[Komandirski otoci|Komandirske otoke]] i malo po malo prodirali sve dalje na sjever preko Aleutskih otoka sve do [[Aljaska|Aljaske]]. Na taj je način - [[Rusko Carstvo|Carska Rusija]] stekla uporište na sjeverozapadnoj obali Sjeverne Amerike. Pa su i Aleutski otoci pripali Carskoj Rusiji, sve dok ih ona nije pod pritiskom prodala zajedno sa Aljaskom [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] - [[1867]].

Tokom formiranja prvih rusko-američkih kompanija dolazilo je do sporadičnih sukoba s domaćim stanovništvom (često pogubnima za slabo naoružane i brojčano znatno slabije Ruse). Kolonije su ubrzo ušle u relativno stabilno stanje na temelju suradnje, miješanih brakova, i službene politike koje su djeci iz mješovitih Aleutsko-ruskih brakova, osiguravale relativno povoljan društveni status, obrazovanje i stručno usavršavanje.<ref name=rus>{{cite web
   |http://www.edge.org/q2008/q08_9.html
   |title      = ''Russian America''
   |publisher     =  Edge Foundation, Inc
   |language      = engleski
   |accessdate = 10. 10. 2013}}</ref> U okviru jedne ili dvije generacije uprava nad rusko-američkim kolonijama iz dana u dan uglavnom predana u ruke domorodaca Aljaske. Neobičajeno za trendove u kolonizaciji u kojima autohtone tehnologije bivaju zamijenjene kolonijalnim, Rusi su usvojili aleutski kajak, ili bajdarku, lovačke tehnike za morske vidre i slično. Rusi su pokrenuli javno obrazovanje, očuvanje Aleutskog jezika kroz transliteracija vjerskih i drugih tekstova u Aleutski jezik putem prihvaćanja ćirilice, cijepljenje lokalnog stanovništva protiv velikih boginja, i naučno utemeljene politike očuvanja morskih sisavaca koje su bili daleko ispred svog vremena.<ref name=rus/>

Oko [[1760]]., ruski trgovac Andrian Tolstih napravio je detaljan popis stanovništva u blizini Adaka i proširio rusko državljanstvo na Aleute.

Tokom svog trećeg i posljednjeg putovanja - [[1778]]., kapetan [[James Cook]] istraživao je istočni dio Aleutskog arhipelaga, točno odredio položaj nekih od važnijih otoka, i ispravio mnoge pogreške bivših moreplovaca.

=== Pravoslavno nasljeđe ===
Među prvim kršćanskim misionarima koji su dolazili na Aleutske otoke bila je grupa od deset ruskih pravoslavnih [[monah]]a i [[pop]]ova, koji su stigli [[1793]]. Nakon svega dvije godine, [[monah]] po imenu Herman bio je jedini preživjeli iz te grupe. Naselio se na [[otok]]u Spruce, pored otoka [[Kodiak (otok)|Kodiak]] i postao poznat često branio prava [[Aleuti|Aleuta]] protiv ruskih trgovačkih društava. On je sada poznat u pravoslavnoj crkvi kao Sveti Herman od Aljaske.

Još jedan rani kršćanski misionar Ruske pravoslavne crkve bio Otac Veniaminov koji je stigao u Unalasku - [[1824]]. On je bio postavljen za [[episkop]]a Inokentija [[1840]]. pa se preselio u [[Sitka|Sitku]]. On je danas poznat u pravoslavnoj crkvi kao Sveti Inocent od Aljaske.

Najveće naselje u to vrijeme bilo je na otoku Unalaska. Najstarije od njih bio je Iliuliuk (zvan i Unalaska), naseljen u vremenu od [[1760]]. - [[1775]]., s [[carina]]rnicom i pravoslavnom crkvom.
=== Aleuti kao dio Sjedinjenih Američkih Država ===
Nakon što je [[SAD|Amerika]] kupila Aljasku od Rusije - [[1867]]. otvorena je prva javna škola u Unalaski [[1883]]., izgrađena je i metodistička misija sa sirotištem, kao i baza [[Ratna mornarica Sjedinjenih Država|Američke ratne mornarice]] i obalne straže koje su patrolirali kod otoka Pribilof. 
[[Američki kongres]] proširio je američko državljanstvo i na sve autohktone lokalne stanovnike [[1924]].

U Unalaski je [[1933]]. izgrađena [[bolnica]] od strane Američkog ureda za indijanske poslove.

=== Drugi svjetski rat ===
Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], manji dio Aleutskog [[arhipelag]]a su okupirale [[japan]]ske snage, kada su Attu i Kiska napadnuti kako bi se američke snage preusmjerile dalje od glavnog japanskog napada na [[Atol Midway|Midway]]. [[Ratna mornarica Sjedinjenih Država|Američka ratna mornarica]], je nakon probijanja japanskih mornaričkih šifriranih poruka, znala je da je to bilo samo skretanje pažnje, i nije se puno brinula da obrani otoke. Tako su nekih 90 američkih vojnika završili kao ratni zarobljenici i odvedeni u [[Japan]]. Većina civilnog stanovništva (njih oko 800) na Aleutima i Pribilovianima, internirala je vlada Sjedinjenih Američkih Država i smjestila po logorima na [[Aljaska (poluotok)|Poluotoku Aljaska]]. Tokom ofenzive na Aleute , američke i kanadske snage su napale japanske snage i ponovno zauzele arhipelag u cjelini. Aleuti su bili i međustanica za stotine [[avion]]a koji su letjeli iz [[Kalifornija|Kalifornije]] za [[SSSR|Sovjetski Savez]], nosivši ratni materijal kao savezničku pomoć.

== Geografija ==
[[Datoteka:AleutianIslands.jpeg|thumb|left|260px|Karta arhipelaga]]
[[Datoteka:UnalaskaAlaska.jpg|thumb|right|280px|Otok Unalaska]]
Otoci, poznati prije [[1867]]. kao '''Arhipelag Catherine''', obuhvaćaju pet skupina (s istoka na zapad): Fox, Otoci četiri planine, Andreanof, Rat i grupa Bliskih otoka (sa otokom Buldir koji leži na pola puta između otoka Favian i Diana, ali nije dio nijedne skupine). Smješteni su između 51° i 55° sjeverne paralele te 172°E i 163° zapadne geografske dužine. Najveći otoci u Aleutima su Attu (najdalje od kopna), te Unalaska, Umnak i Akun u Fox otocima.

''Arhipelag Aleuti'' je prirodni nastavak [[Aljaska|Poluotoka Aljaska]] i proteže se isprva prema jugozapadu, ali se kod 179° otočki luk svija prema sjeverozapadu. Ova promjena smjera odgovara [[vulkan]]skom luku koji je pridonio izgradnji [[arhipelag]]a. Takvi lanci se javljuju se po Tihom oceanu oko Kurilskih otoka, japanskog arhipelaga i na [[Filipini]]ma. Svi ti otočki lukovi leže na rubu [[Vatreni pojas Pacifika|vatrenog pacifičkog pojasa]] i povezani su sa seizmičkom aktivnosti, ali su još uvijek pogodni za život. Aleuti leže između [[Pacifička ploča|Pacifičke]] i [[Sjevernoamerička ploča|Sjevernoameričke tektonske ploče]]. [[Planinski masiv]] koji se proteže preko cijelog [[arhipelag]]a, prirodni je nastavak [[Aleuti (masiv)|Aleutskog masiva]] sa [[Aljaska (poluotok)|Poluotoka Aljaska]], pa su otoci na istoku viši, a niži na zapadu.

Velika većina otoka ima očite tragove svog [[vulkan]]skog porijekla, a tu su i brojne vulkanske kupe na sjevernoj strani masiva, od kojih su neki od njih još aktivni. Mnogi od otoka, međutim, nisu u potpunosti vulkanski, jer su sastavljeni od kristaličnih ili [[sediment]]nih [[stijena]], a također i od [[jantar]]a i slojeva [[lignit]]a. Obale su [[kamen]]e, a pristup do njih je izuzetno riskantan, zbog strme obale iznad koje se odmah uzdižu visoke planine.

Vulkanski otoci dosežu visinu od 1 900 m. Vulkan Makushin (visine 1 735 m) nalazi se na otoku Unalaska, i nije vidljiv iz grada Unalaske, ali se vidi para koja se diže iz vulkana. Vulkanski otočići Bogoslof i Fire, koji leže oko 50&nbsp;km zapadno od Unalaske, uzdigli su se iz mora [[1796]]. i [[1883]]. godine.

== Klima ==
[[Datoteka:Cape Promontory Cape Lutkes, Alaska. Cape Lutkes is part of the Aleutian Islands.JPG|thumb|260px|left|Rtovi Promontory i Lutkes, sa otokom Unimak]]
Arhipelag ima [[Okeanska klima|Oceansku klimu]] prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]], s umjerenim i prilično ujednačenim temperaturama i obilnim [[kiša]]ma. Magle su gotovo stalna pojava. Ljeti je puno hladnije nego u jugoistočnoj Aljasci (oko [[Sitka|Sitke]]), ali su zime gotovo iste. Tokom zime su otoci centar zone niskog tlaka zvane Aleutska ciklona.

Srednja godišnja temperatura na Unalasku, najnaseljenijijem otoku arhipelaga, iznosi oko 3[[°C]], budući da je [[januar]]u oko -1&nbsp;°C, i oko 11&nbsp;°C u [[august]]u. Najviša i najniža temperatura zabilježena na arhipelagu je 26&nbsp;°C, odnosno -15&nbsp;°C. Prosječna godišnja količina oborina je oko 2 000&nbsp;mm, a Unalaska, je sa oko 250 kišnih dana u godini jedno od najkišovitijih mjesta u Sjedinjenim Državama.

== Flora ==
Sezona rasta biljaka traje oko 135 dana, od početka [[maj]]a do kraja septembra, ali je [[poljoprivreda]] ograničena na uzgoj svega nekoliko vrsta povrća. S izuzetkom nekih skromnih [[vrba]], velika većina izvornog šumskog pokrova je posječena neumjerenom eksploatacijom. Na nekim otocima, kao što su Adak i Amaknak, postoji nekoliko crnogoričnih šumaraka iz razdoblja ruske uprave. Aleutski crnogorični šumarci, od kojih su neki stari do dvjesto godina, rijetko dosegnu visinu od 3 metra, a mnogi od njih iamju manje od 1,5 m . To je zato što su Aleuti, kao i [[Falklandi]] i drugi arhipelazi na sličnim geografskim širinama, šibani snažnim vjetrovima koji lome visoka stabla.

Većina arhipelaga pokrivena je bujnom, gustom makijom, uključujući Empetrum nigrum, Calamagrostis canadensis, trave, šaševe i mnoge cvjetajuće biljke. Postoje područja tresetišta u blizini obale. Ugrožene su endemske biljke kao npr. ''Polystichum aleuticum''.

== Fauna ==
Aleuti su dom mnogih velikih kolonija morskih ptica, uključujući otok Buldir, s 21 vrste morskih ptica koje se razmnožavaju, uključujući i Beringovo morskoendemske crvenonoge Kittiwake. Veliki kolonije morskih ptica su također prisutne na Kiski, Gareloiju, Semisopochnoiju, Bogoslofu, i drugima. Otoke također posjećuju azijske ptice lutalice, uključujući i Luscinia calliope , Locustella lanceolata , i Mesophoyx intermedia.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.mun.ca/serg/Buldir/buldirbirds.html |access-date=2013-09-04 |archivedate=2013-04-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130427002315/http://www.mun.ca/serg/Buldir/buldirbirds.html |deadurl=yes }}</ref>

Staništa na Aleutima uglavnom su neiskvarena, ali biljni i životinjski svijet je pod utjecajem konkurencije iz unesenih vrsta, kao što su goveda, karibui i lisice. Radioaktivnost je još uvijek prisutna u okolišu nakon testiranja nuklearnog oružja na Amchitka 1971. Danas su gotovo svi Aleutski otoci zaštićeni kao parkovi prirode, od kojih su najveći; Alaska Maritime National Wildlife Refuge i Aleutian Islands Wilderness.

== Stanovništvo ==
Sami domoroci sebe zovu '''Unangan''', a svijet ih zove '''[[Aleuti]]'''.
Aleutski jezik je jedan od dvije glavne grane Eskimsko-Aleutske jezične porodice. Ova porodica nema poznatih srodnika.
Popis stanovništva iz [[2000]]. zabilježio je populaciju od 8 162 na Aleutskim otocima, od kojih 4 283 su živjeli u glavnom naselju Unalaska.

== Privreda ==
Pretpostavljalo se da bi se na nižim otocima, moglo uzgojati ovce i [[sob]]ova, pa se i krenulo u to, ali je danas to napušteno zbog sintetičkih vlakana koje su snizile vrijednost [[Vuna|vune]]. Uzgajaju se i [[bizon]]i na otocima u blizini Sand Pointa. Tokom 1980-ih, bilo je pokušaja da se uzgajaju [[ljama|ljame]] koje su se uzgajale na Unalaski, ali je i to napušteno. Danas se otočka privreda prvenstveno bazira na [[ribolov]]u, i u manjoj mjeri na pružanju usluga [[garnizon]]u američke vojske. [[Krumpir]] je jedino povrće koje se uzgaja, a pilići se uzgajaju jedino po stajama da se zaštite od hladnoće.

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Commonscat|Aleutian Islands}}
{{Regije svijeta}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Otoci u SAD]]
[[Kategorija:Otoci u Rusiji]]
[[Kategorija:Otoci Beringovog mora]]
[[Kategorija:Otoci Tihog oceana]]
[[Kategorija:Arhipelazi]]
[[Kategorija:Geografija Aljaske]]
[[Kategorija:Kamčatski kraj]]