Županije Hrvatske

	Hrvatska
	; Članak je dio serije:; Politika i uprava; Hrvatske
	Ustav; Predsjednik Zoran Milanović; ; Parlament; Vlada Premijer Andrej Plenković; ; ; Političke stranke; Izbori Predsjednički: 2014-2015; Sabor: 2020; ; Županije; Međunarodni odnosi Pristup EU; ;
	Druge države; pogledaj • razgovor • uredi

Županija predstavlja osnovnu administrativnu jedinicu Republike Hrvatske. Kao takva ona na svom području obuhvaća više povezanih općina i gradova koji zajedno čine jednu prirodnu, povijesnu, prometnu, privrednu, društvenu i samoupravnu cjelinu.

Po svojoj veličini i opsegu administrativnih ovlasti županije odgovaraju okruzima u drugim državama, a kroz historiju je imala značenje slično grofovijama.

Cijelo područje Republike Hrvatske podijeljeno je na 20 županija i Grad Zagreb, koji kao glavni grad Hrvatske ima ujedno i položaj grada i poseban položaj županije.

Historija

Županije su u suvremenoj Hrvatskoj kao institucija uvedene Božićnim ustavom 1990. godine. Njihova organizacija, i teritorijalna raspodjela su zakonski definirani tek drugom polovicom 1992. godine, a prvi izbori za županijske skupštine održani u februaru 1993.

Nakon tog doba su teritoriji i nadležnosti županija bili nekoliko puta zakonski mijenjani.

Organizacija

Svaka županija ima predstavničko tijelo koje se zove županijska skupština i koje čine županijski vijećnici izabrani na redovnim izborima svake četiri godine. Vijećnici se biraju pomoću izbornih lista proporcionalnom metodom, s time da je izborni plafon za svaku listu 5 %.

Izvršnu vlast u županijama obnaša župan koji se od 2009. godine bira na neposrednim izborima (sustav apsolutne većine s potencijalnim drugim krugom). Osim što predsjeda radom županijske vlasti, župan predstavlja županiju u vanjskim poslovima. Zajedno s županom biraju se i dva ili tri zamjenika župana. Župan i zamjenici mogu se opozvati referendumom u skladu sa zakonom. Do 2009. izvršno tijelo županije bilo je županijsko poglavarstvo, na čijem je čelu bio župan, župana je birala županijska skupština, a na njegov/njezin prijedlog, i članove županijskog poglavarstva (među kojima su bila i dva dožupana, danas - zamjenici župana).

Za obavljanje poslova iz samoupravne nadležnosti županije kao i poslova državne uprave prenijetih na županiju ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela). Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog konkursa imenuje župan.

Grad Zagreb je zbog svoje ekonomske i političke važnosti po ovlastima izjednačen sa županijama.

Lista županija

Lista hrvatskih županija, grupiranih u historijske i veće geografske regije:

Br.	Županija	Sjedište	Površina km²^[1]	Stanovništvo 2021.^[2]
1	Zagrebačka	Zagreb	3.060	299.985
2	Krapinsko-zagorska	Krapina	1.229	120.702
3	Sisačko-moslavačka	Sisak	4.468	139.603
4	Karlovačka	Karlovac	3.626	112.195
5	Varaždinska	Varaždin	1.262	159.487
6	Koprivničko-križevačka	Koprivnica	1.748	101.221
7	Bjelovarsko-bilogorska	Bjelovar	2.640	101.879
8	Primorsko-goranska	Rijeka	3.588	265.419
9	Ličko-senjska	Gospić	5.353	42.748
10	Virovitičko-podravska	Virovitica	2.024	70.368
11	Požeško-slavonska	Požega	1.823	64.084
12	Brodsko-posavska	Slavonski Brod	2.030	130.267
13	Zadarska	Zadar	3.646	159.766
14	Osječko-baranjska	Osijek	4.155	258.026
15	Šibensko-kninska	Šibenik	2.984	96.381
16	Vukovarsko-srijemska	Vukovar	2.454	143.113
17	Splitsko-dalmatinska	Split	4.540	423.407
18	Istarska	Pazin	2.813	195.237
19	Dubrovačko-neretvanska	Dubrovnik	1.781	115.564
20	Međimurska	Čakovec	729	105.250
21	Grad Zagreb	Zagreb	641	767.131
Hrvatska – Ukupno			56.594 km²	3.871.833