Prijeđi na sadržaj

Kakanj

Izvor: Wikipedija
Kakanj
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Zeničko-dobojski
Sjedište Kakanj
Načelnik Mirnes Bajtarević
Površina 377 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

37 441 (2013)
99/km²

Kakanj je industrijski grad i općina u Bosni i Hercegovini, u srednjoj Bosni.

Geografija

[uredi | uredi kod]

Kakanj se nalazi sjeverno od Visokog, a jugo-istočno od Zenice. Smješten je između brda na obje obale rijeke Zgošće. Administrativno pripada Zeničko-dobojskoj županiji Federacije Bosne i Hercegovine.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

1991. godine, općina Kakanj je imala 55.857 stanovnika, od kojih su 54.51% Bošnjaci, 29.76% Hrvati, 8.84% Srbi, 4.53% Jugoslaveni i 2.36% ostali. Grad Kakanj je imao 12.016 stanovnika, dok danas prema slobodnoj procjeni grad ima oko 20.000 stanovnika.

Naseljena mjesta

[uredi | uredi kod]

Alagići, Bare, Bastašići, Bašići, Begići, Bičer, Bijela Njiva, Bijele Vode, Bijelo Polje, Bilješevo, Bistrik, Bištrani, Bjelavići, Bosna, Brežani, Brnj, Brnjic, Bukovlje, Bistrik-Crkvenjak, Crnač, Čaje, Čatići, Čizmići, Danci, Demiri, Desetnik, Doboj, Donja Papratnica, Donji Banjevac, Donji Kakanj, Donji Lučani, Donji Tičići, Dračići, Drijen, Dubovo Brdo, Dumanac, Gora, Gornja Papratnica, Gornja Slapnica, Gornji Banjevac, Gornji Lučani, Gornji Tičići, Govedovići, Gradac, Groce, Halinovići, Haljinići, Hausovići, Hodžići, Hrasno, Hrastovac, Ivnica, Javor, Jehovina, Jerevice, Jezero, Kakanj, Karaula, Karaulsko Polje, Klanac, Kondžilo, Koprivnica, Kraljeva Sutjeska, Krševac, Kubure, Kučići, Kujavče, Lipnica, Lučići, Lukovo Brdo, Mačuh, Malješ, Marijina Voda, Mile, Miljačići, Mioči, Modrinje, Mramor, Nažbilj, Novo naselje Bare, Obre, Papratno, Pavlovići, Pedići, Podbjelavići, Podborje, Poljani, Poljice, Pope, Popržena Gora, Povezice, Ratanj, Ribnica, Ričica, Rojin Potok, Rošćevina, Saranovići, Sebinje, Semetiš, Seoce, Slagoščići, Slapnica, Slivanj, Slivnice, Sopotnica, Starposle, Subotinje, Termoelektrana, Teševo, Tičići, Trgovišće, Trnovci, Tršće, Turalići, Turbići, Varda, Varalići, Veliki Trnovci, Viduša, Vrtle, Vrtlište, Vukanovići, Zagrađe, Zgošća, Zlokuće, Željeznička Stanica Kakanj i Živalji.

Uprava

[uredi | uredi kod]

Istorija

[uredi | uredi kod]

Staro istorijsko jezgro grada Kaknja se nalazi u naselju koje danas nosi ime Donji Kakanj premda bi prikladniji naziv bio Stari Kakanj. Donji Kakanj je još u tursko doba bio sjedište suda i pazara. Rudnik Kakanj je osnovan 1900. godine. U sljedećih stotinu godina, Kakanj se intenzivno razvijao bez urbanog planiranja, u početku, samo oko rudnika, a kasnije i na obalama rijeka Zgošće i Bosne što je dovelo do pomjeranja gradskog središta. Osim Donjeg Kaknja dugu istoriju imaju naselja Kraljeva Sutjeska, Zgošća i Doboj. Vezano za istoriju Kaknja dugo i žilavo se održava teza kako je grad Kakanj nastao sa istoimenim rudnikom koja nije utemeljena na istorijskim činjenicama.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kod]
Termoelektrana
Tvornica Cement

Kakanj je jedan od najznačajnijih bosansko-hercegovačkih industrijskih i turističkih gradova.

U Kaknju se nalazi Termoelektrana Kakanj (jedna od pet u BiH), Tvornica Cementa Kakanj (jedna od dvije u BiH), Rudnik mrkog ugljena Kakanj (trenutno najuspješniji rudnik u BiH)...

Znamenite ličnosti

[uredi | uredi kod]

zaim kobilica rukometas reprezentacije bih 1999-2001 trener u italiji

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kod]

U neposrednoj blizini Kaknja nalazi se Kraljeva Sutjeska, mjesto boravka bosanskih kraljeva, malo dalje od Kraljeve Sutjeske nalazi se srednjovjekovni stari grad Bobovac, koji se nedavno počeo obnavljati.

U Kraljevoj Sutjesci se nalazi Franjevački Samostan, s muzejom u kojem se čuvaju i neki podaci o bosanskoj državnosti iz srednjeg vijeka. Na područiju općine Kakanj nalazi se i zimsko izletište Ponijeri. Na magistralnom putu Kakanj-Zenica, nalazi se izvor termalne vode Tičići. Potrebno je još spomenuti planinarski dom Bočica.

Obrazovanje

[uredi | uredi kod]

Kultura

[uredi | uredi kod]
Franjevački samostan i crkva sv. Ive Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci

Sport

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy