Prijeđi na sadržaj

Kama (rijeka)

Izvor: Wikipedija
Kama
Ка́ма
Lokacija
Države Rusija
GradoviSolikamsk, Berezniki, Naberežnije Čelni, Nižnjekamsk, Perm, Čistopolj
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Kamsko gorje (Udmurtska Republika)
336 m
Ušće
  – aps. visina
Volga, kod grada Čistopolja (Tatarstan)
? m
Dužina1805[1][2] km
PritokeVjatka, Belaja, Kosa, Višera, Silva, Čusovaja
Hidrologija
Protok
  – srednji

3800[2] m³/s
Sliv
  – površina

522.000[1] km²
Ulijeva se uVolgu
Transport
Plovnost1 535 km od ušća do grada Rudnični[1]

Kama (ruski: Ка́ма) je rijeka u evropskom dijelu Rusije, najveća lijeva pritoka Volge duga 1805 km[1][2]

Hidrografija

[uredi | uredi kod]

Kama izvire kod mjesta Kuliga, u Udmurtskoj Republici[2] (zapadno od Perma), zatim teče u pravcu sjeverozapada nekih 200 km u smjeru grada Lojno, nešto prije njega skreće na sjeveroistok i tako teče slijedećih 200 km.

Zatim ponovno mjenja smjer i teče prema jugu, pa nakon toga na zapad kroz Permski kraj. Ponovno ulazi u UdmurtskuRepubliku, a zatim u Tatarstan u kom ima ušće u Volgu, kod Kujbiševskog akumulacionog jezera.

Karta sliva Kame

Kama ima porječje veliko oko 522.000 km², koje se proteže preko Udmurtske Republike do Tatarstana. Prosječni protok rijeke je 3800 m³/s na ušću u Volgu. Vodostaj rijeke jako oscilira, najveći je u proljeće (od marta do juna) kad se tope snijegovi, praktički tada protječe 60% voda rijeke[2] Rijeka je plovna do grada Rudnični punih 1535 km uzvodno, ali samo ljeti, jer se zimi zaledi od novembra do maja.[1]

Kama je bila neobično značajna prometnica u ruskoj historiji, jer se njome preko Volge išlo za Ural i Sibir.

Akumulacije

[uredi | uredi kod]

Na Kami je izgrađeno od polovice 20. vijeka puno brana i velikih akumulacija za hidroelektrane.[1]

Povezano

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Kama River (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 25. 11. 2012. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Кама (река в Европ. части СССР) (ruski). Большая советская энциклопедия. Pristupljeno 25. 11. 2012. [mrtav link]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy