Margaret Mead

Margaret Mead
Rođenje	(1901-12-16)16. 12. 1901. Philadelphia, Pennsylvania, SAD
Smrt	15. 11. 1978. (dob: 76) New York, SAD
Državljanstvo	američko
Polje	kulturna antropologija
Alma mater	Barnard College Columbia University

Margaret Mead (fon. Margaret Mid; 16. decembar, 1901 – 15. novembar, 1978), američki kulturalni antropolog.

Meadova je rođena u Philadelphiji, država Pensilvanija, u Sjedinjenim Američkim Državama. Rasla je u obližnjem gradiću Doylestown, Pennsylvania, u porodici sa ocem, univerzitetskim profesorom, i majkom, društvenom aktivistkinjom. 1923. je diplomirala na Barnard koledžu, u gradu New Yorku, a 1929. je doktorila na Columbia univerzitetu, također u New Yorku. 1925. je obavila terensko istraživanje u Polineziji. 1926. je dobila posao u Američkom muzeju za prirodnu istoriju, u New Yorku, kao pomoćnik kuratora, da bi i sama postala kurator za etnologiju između 1946-1969. Osim toga, Meadova je od 1954. predavala na Columbia univerzitetu kao gostujući profesor. Slijedeći primjer svoje instruktorice, Ruth Benedict, Meadova se u svojim proučavanjima koncentrirala na probleme podizanja djece, ličnosti i kulture.

Njen rad su pratile kontroverze, naročito vezane za njenu prvu knjigu, Coming of Age in Samoa ("Sazrijevanje na Samoi"), iz 1928. Iako je ova knjiga zasnovana na istraživanju koje je Meadova učinila za vrijeme svojih postdiplomskih studija, njena uloga kao pionira antropologije — tj. naučnice koja je pisala jasno i dovoljno uvjerljivo da bi je čitao i od nje naučio i običan svijet — ostaje čvrsto utemeljena.

Margaret Mead se udavala tri puta i imala je dijete u braku sa svojim trećim mužem, antropologom Gregoryem Batesonom.

Meadova je umrla u grady New Yorku, 15. novembra, 1978.

Sazrijevanje na Samoi

U predgovoru knjige Coming of Age in Samoa ("Sazrijevanje na Samoi"), mentor Meadove, Franz Boas, ocijenio je njen značaj slijedećim riječima:

Ljubaznost, skromnost, dobro ponašanje i maniri, vladanje prema određenim etičkim standardima su univerzalni, no ono što čini ljubaznost, skromnost, dobro ponašanje i manire, vladanje prema određenim etičkim standardima nije univerzalno. Veoma je instruktivno znati da se standardi razlikuju na veoma neočekivane načine.

Boas zatim nastavlja ukazujući da su u vrijeme objavljivanja knjige Amerikanci već započeli da raspravljaju o problemima s kojima se suočavaju mladi (naročito djevojke) pri svom prolasku kroz period adolescencije "kao neizbježni period prilagođavanja." Boas je imao osjećanje da bi proučavanje problema s kojima se suočavaju mladi u nekoj drugoj kulturi moglo doprinijeti razjašnjenju ovog problema.

U skladu s ovim, Meadova u svojoj knjizi opisuje cilj svog istraživanja: "Ja sam pokušala da odgovorim na pitanje koje me je odvelo na Samou: jesu li uznemirenja koja potresaju naše mlade prouzročena prirodom same adolescencije, ili su pak proizvod civilizacije? Da li pod drukčijim uslovima adolescencija daje drukčiju sliku?" Meadova je otkrila da je odgovor potvrdan.

Margaret Mead je provela istraživanje na maloj grupi djevojaka na Samoi, lancu ostrva u Južnom Pacifiku. Istraživanje je uglavnom provedeno u selu od 600 stanovnika, smještenom na samoanskom ostrvu Ta‘ū, u kojem se Margaret Mead upoznala, sprijateljila se, živjela sa, kao i istražavala i intervjuisala (putem tumača) šezdeset osam djevojaka u rasponu od 9 do 20 godina starosti.

Ona je zaključila da je na Samoi prelaz iz djetinjstva u zrele godine (adolescenciju) glatka promjena, koju ne obilježavaju psihološki ili emocionalni stresovi, anksioznosti, ili konfuzije kao što je to slučaj u Sjedinjenim Državama. (Perey)

Kao što su Boas i Mead i očekivali, objavljivanje ove knjige, 1928. godine, uznemirilo je mnoge Zapadnjake. Mnogi njeni američki čitaoci su bili šokirani spoznajom da mlade Samoanke odlažu udaju nekoliko godina da bi uživale u slobodnom seksu, mada se konačno udaju, smjeste i uspješno odgajaju sopstvenu djecu.

1983, pet godina nakon smrti Meadove, Derek Freeman je objavio knjigu Margaret Mead and Samoa: The Making and Unmaking of an Anthropological Myth ("Margaret Mead i Samoa: Stvaranje i rušenje jednog antropološkog mita"), u kojoj je ovaj autor doveo u pitanje sva glavna otkrića Margaret Mead. Freeman zasniva svoju kritiku Meadove na sopstvenom četvorogodišnjem terenskom radu na Samoi, kao i na nedavnim intervjuima sa još uvijek živućim kazivačicama Meadovljeve. Glavni argument je bio na mjestu koje taupou sistem zauzima u samoanskom društvu. Prema Meadovljevoj, taupou sistem predstavlja institucijalizovano djevičanstvo žena višeg staleža, mada se isključivo odnosi na žene višeg staleža. Prema Freemanu, sve Samoanke se ponašaju u skladu s taupou sistemom, dok kazivčice Meadove poriču da su imale slobodan seks kao mlade djevojke, tvrdeći da su lagale Meadovljevoj.

Nakon prvobitno žustre rasprave, većina antropologa je zaključila da apsolutna istina vjerovatno nikad neće biti saznata. No, s druge strane, mnogi su doveli u pitanje Freemanovu kritiku, tako štiteći Meadovu, tvrdeći da su pomenute kazivačice ostarile pa možda zaboravile pojedinosti razgovora i intervjua sa Meadovom, da su se prekrstile na hrišćanstvo pa se sad možda stide ranijeg ponašanja, da se samoanska kultura u međuvremenu promijenila, te da su hrišćanski misionari donijeli na Samou puritanski oblik morala u kojem nema mjesta opuštenom seksu ili slobodnim seksualnim standardima koji su toliko šokirali Amerikance kad se knjiga pojavila. Neki čak osuđuju Freemana da pati od istog etnocentričkog seksualnog puritanizma kao i većina ljudi koje su Boas i Meadova nekad tako zaprepastili.

1983, Američko antropološko udruženje (American Anthropological Association) je donijelo proglas u kojem je Freemanovu knjiga, Margaret Mead and Samoa, ocijenjena kao "loše napsiana, nenaučna, neodgovorna i puna krivotvorina." U godina koje su uslijedile, antropolozi su žustro raspravili ova pitanja, na kraju krajeva dajući općenitu podršku kritici Freemana.

Istraživanje Meadove u drugim društvima

Druga veoma uticajna knjiga Meadove je Sex and Temperament in Three Primitive Societies ("Seks i temperament u tri primitivna društva"). Ova knjiga je postala kamen temeljac pokreta za oslobođenje žena. U ovoj knjizi, Meadova tvrdi da žene dominiraju u plemenu Tchambuli (ponekad pisano i kao Chambri), na Papua Novoj Gvineji, u zapadnom Pacifiku, i da to tamo ne predstavlja nikakv poseban problem. Prema savremenim istraživanjima, muškarci dominiraju društvima širom Melanezije (mada poneki vjeruju da vračare imaju posebnu moć). No drugi pak tvrde da širom Melanezije, a naročito u većem dijelu Nove Gvineje, postoji dosta kulturnih varijacija. Osim toga, muškarci antropolozi često ispuštaju iz vida značaj mreže političkog uticaja koji imaju žene.

Bibliografija

• Coming of Age in Samoa (1928) ISBN 0-688-05033-6
• Growing Up in New Guinea (1930) ISBN 0-688-17811-1
• The Changing Culture of an Indian Tribe (1932)
• Sex and Temperament in Three Primitive Societies (1935)
• Male and Female (1949) ISBN 0-688-14676-7
• New Lives for Old: Cultural Transformation in Manus, 1928-1953 (1956)
• People and Places (1959; knjiga za mlade čitaoce)
• Continuities in Cultural Evolution (1964)
• Culture and Commitment (1970)
• Blackberry Winter (1972; biografski zapis o mladim danima autorice) ISBN 0-317-60065-6

Uređeni tomovi

• Cultural Patterns and Technical Change, ed. (1953)
• Primitive Heritage: An Anthropological Anthology, uredila zajedno sa Nicholasom Calasom (1953)
• An Anthropologist at Work, ed. (1959, repr. 1966; tom napisa Ruth Benedict)

Povezano

• Vizuelna antropologija
• Tim Asch
• Zora Neale Hurston

Literatura

• Acciaioli, Gregory, ed. (1983). „Fact and Context in Etnography: The Samoa Controversy (special edition)”. Canberra Anthropology 6 (1): 1–97. ISSN 0314-9099. 
• Appell, George (1984). „Freeman's Refutation of Mead's Coming of Age in Samoa: The Implications for Anthropological Inquiry”. Eastern Anthropology 37: 183–214. 
• Bateson, Mary Catherine. (1984) With a Daughter's Eye: A Memoir of Margaret Mead and Gregory Bateson, New York: William Morrow. ISBN 0-688-03962-6
• Brady, Ivan. (1991). „The Samoa Reader: Last Word or Lost Horizon?” (PDF). Current Anthropology 32 (4): 263–282. DOI:10.1086/203989. JSTOR 2743829. Arhivirano iz originala na datum 2013-10-21. Pristupljeno 2015-07-23. 
• Caffey, Margaret M., and Patricia A. Francis, eds. (2006). To Cherish the Life of the World: Selected Letters of Margaret Mead. New York: Basic Books.
• Caton, Hiram, ed. (1990) The Samoa Reader: Anthropologists Take Stock, University Press of America. ISBN 0-8191-7720-2
• Feinberg, Richard (1988). „Margaret Mead and Samoa: Coming of Age in Fact and Fiction”. American Anthropologist 90: 656–663. DOI:10.1525/aa.1988.90.3.02a00080. 
• Foerstel, Leonora, and Angela Gilliam, eds. (1992). Confronting the Margaret Mead Legacy: Scholarship, Empire and the South Pacific. Philadelphia: Temple University Press.
• Freeman, Derek. (1983) Margaret Mead and Samoa, Cambridge, MA: Harvard University Press. ISBN 0-674-54830-2
• Freeman, Derek. (1999) The Fateful Hoaxing of Margaret Mead: A Historical Analysis of Her Samoan Research[1], Boulder, CO: Westview Press. ISBN 0-8133-3693-7
• Goldfrank, Esther Schiff (1983). „Another View. Margaret and Me”. Ethnohistory 30 (1): 1–14. DOI:10.2307/481499. JSTOR 481499. 
• Holmes, Lowell D. (1987). Quest for the Real Samoa: the Mead/Freeman Controversy and Beyond. South Hadley, MA: Bergin and Garvey.
• Howard, Jane. (1984). Margaret Mead: A Life, New York: Simon and Schuster.
• Keeley, Lawrence (1996). War Before Civilization: the Myth of the Peaceful Savage (Oxford University Press). ISBN 0-19-511912-6
• Lapsley, Hilary. (1999). Margaret Mead and Ruth Benedict: The Kinship of Women. University of Massachusetts Press. ISBN 1-55849-181-3
• Leacock, Eleanor (1988). „Anthropologists in Search of a Culture: Margaret Mead, Derek Freeman and All the Rest of Us”. Central Issues in Anthropology 8 (1): 3–20. DOI:10.1525/cia.1988.8.1.3. 
• Levy, Robert (1984). „Mead, Freeman, and Samoa: The Problem of Seeing Things as They Are”. Ethos 12: 85–92. DOI:10.1525/eth.1984.12.1.02a00060. 
• Lutkehaus, Nancy C. (2008). Margaret Mead: The Making of an American Icon. Princeton: Princeton University Press. ISBN 978-0-691-00941-4
• Mageo, Jeannette (1988). „Malosi: A Psychological Exploration of Mead's and Freeman's Work and of Samoan Aggression”. Pacific Studies 11 (2): 25–65. 
• Mandler, Peter (2013). Return from the Natives: How Margaret Mead Won the Second World War and Lost the Cold War. New Haven, CT: Yale University Press.
• Marshall, Mac. (1993). „The Wizard from Oz Meets the Wicked Witch of the East: Freeman, Mead, and Ethnographic Authority”. American Ethnologist 20 (3): 604–617. DOI:10.1525/ae.1993.20.3.02a00080. 

• Mead, Margaret (1972). Blackberry Winter: My Earlier Years. New York: William Morrow. ISBN 0-688-00051-7. 
• Mead, Margaret. 1977. The Future as Frame for the Present Arhivirano 2017-01-10 na Wayback Machine-u. Audio recording of a lecture delivered July 11, 1977.
• Metraux, Rhoda (1980). „Margaret Mead. A Biographical Sketch”. American Anthropologist 82 (2): 262–269. DOI:10.1525/aa.1980.82.2.02a00010. JSTOR 675870. 
• Nardi, Bonnie; Mead, Margaret; Freeman, Derek (1984). „The Height of Her Powers: Margaret Mead's Samoa”. Feminist Studies 10 (2): 323–337. DOI:10.2307/3177870. JSTOR 3177870. 
• Moore, Jerry D. (2004). Visions of Culture: An Introduction to Anthropological Theories and Theorists. Rowman Altamira. str. 105. ISBN 0-7591-0411-5. 
• Patience, Allan, and Josephy Smith (1987). „Derek Freeman in Samoa: The Making and Unmaking of a Biobehavioral Myth”. American Anthropologist 88: 157–162. DOI:10.1525/aa.1986.88.1.02a00160. 
• Paxman, David B. (1988). „Freeman, Mead, and the Eighteenth-Century Controversy over Polynesian Society”. Pacific Studies 11 (3): 1–19. 
• Pinker, Steven A. (1997). How the Mind Works. ISBN 978-0-393-04535-2
• Sandall, Roger. (2001) The Culture Cult: Designer Tribalism and Other Essays. ISBN 0-8133-3863-8
• Scheper-Hughes, Nancy (1984). „The Margaret Mead Controversy: Culture, Biology, and Anthropological Inquiry”. Human Organization 43 (1): 85–93. 
• Shankman, Paul (1996). „The History of Samoan Sexual Conduct and the Mead-Freeman Controversy”. American Anthropologist 98 (3): 555–567. DOI:10.1525/aa.1996.98.3.02a00090. 
• Shankman, Paul (2009). The Trashing of Margaret Mead: Anatomy of an Anthropological Controversy. University of Wisconsin Press. ISBN 978-0-299-23454-6. 
• Shore, Brad. (1982) Sala'ilua: A Samoan Mystery. New York: Columbia University Press.
• Stassinos, Elizabeth (1998). „Response to Visweswaren, 'Race and the culture of anthropology'”. American Anthropologist 100 (4): 981–983. DOI:10.1525/aa.1998.100.4.981. 
• Stassinos, Elizabeth (2009). „An Early Case of Personality: Ruth Benedict's Autobiographical Fragment and the Case of the Biblical "Boaz"”. Histories of Anthropology Annual 5: 28–51. DOI:10.1353/haa.0.0063. ISSN 1557-637X. 
• Virginia, Mary E. (2003). Benedict, Ruth (1887–1948). DISCovering U.S. History online edition, Detroit: Gale.
• Young, R.E., and S. Juan. (1985). „Freeman's Margaret Mead Myth: The Ideological Virginity of Anthropologists”. Australian and New Zealand Journal of Sociology 21 (1): 64–81. DOI:10.1177/144078338502100104. 

Vanjske veze

Margaret Mead na Wikimedijinoj ostavi

• Creative Intelligence: Female ("The Silent Revolution: Creative Man In Contemporary Society" Talk at UC Berkeley, 1962 (online audio file)
• The Institute for Intercultural Studies - ethnographic institute founded by Mead, with resources relating to Mead's work
  • Margaret Mead biography at IIS
• Library of Congress, Margaret Mead: Human Nature and the Power of Culture
• Online video: Margaret Mead and Samoa na YouTube. Documentary about the Mead-Freeman controversy, including an interview with one of Mead's original informants.
• American Museum of Natural History, Margaret Mead Film & Video Festival
• Djela čiji je autor ili tema Margaret Mead u bibliotekama (WorldCat katalog)
• "Margaret Mead, 1901–1978: A Public Face of Anthropology": brief biography, Voice of America Page doesn´t exist. Visited on May 15, 2014.
• National Academy of Sciences Biographical Memoir
• The Dell Paperback Collection at the Library of Congress has first edition paperbacks of Mead's works.