Tjesnac
Tjesnac (ijek.) ili tesnac (ek.), dio morske površine koji leži između dva kopna i spaja dva mora. Od nazivâ se upotrebljavaju još i morski tjesnac, morski prolaz, morski kanal, morska vrata, moreuz i sl. Tjesnaci imaju (prije svega su imali u prošlosti) veliko strateško značenje za pomorski promet. Suprotno značenje ovom ima prevlaka.
Tjesnaci su još u starom vijeku bili, zbog svog strateškog značenja, vrlo poželjna područja. Njihovo posjedovanje moglo je dati veliku moć, pa su stoga često bili objekt političkih problema.
Danas je sporazumima sklopljenim na temelju pomorskog prava međunarodno osigurano pravo neometanog tranzita kroz tjesnace. Ovo pravo ne vrijedi kod prolaza između otoka i kopna kad je otok dio države od koje je odvojen prolazom, ako s morske strane takvog otoka postoji u navigacijskom i hidrografskom smislu jednako primjeren put otvorenim morem.
Bospor i Dardaneli su u povijesti bili često predmet velikih borbi. Pretpostavlja se, da je Trojanski rat vođen između ostalog i kako bi se prekinula kontrola Troje nad Dardanelima. Za vrijeme Kandijskog rata (za Kretu) Venecijanci su u 17. stoljeću blokirali Dardanele, kako bi otežali snabdijevanje Osmanskog carstva, odnosno prije svega Istanbula. Pitanje kontrole nad Bosporom i Dardanelima doprinijelo je 1914. vezivanju Osmanskog carstva uz Središnje sile uz čiju pomoć ju je 1915./1916. u Galipoljskoj bici za vrijeme Prvog svjetskog rata uspješno obranila od sila Antante, prije nego se Osmansko carstvo 1918. urušilo.
Radi kontrole morskog puta između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora, Velika Britanija je zajeno s Nizozemcima osvojila Gibraltar i 1830. stijene i grad proglasila krunskom kolonijom. Važnost Gibraltarskog prolaza je gradnjom Sueskog kanala još porasla, jer je slobodni prolaz Gibraltarom osiguravao pomorski put do britanske kolonije Indije.
Značajniji tjesnaci, prolazi i vrata:
- Engleski kanal (sa Solentom, prolazom između kopna Velike Britanije i otoka Isle of Wight) između Velike Britanije i Francuske
- Baltičko more uključujući Kattegat
- Øresund između danskog otoka Zelanda i švedske provincije Skåne
- Veliki Belt između danskih otoka Fyn i Zelanda
- Mali Belt između Fyna i Jyllanda
- Fehmarnbelt između Fehrmarna i Lollanda
- Fehrmarnsund između Fehrmarna i njemačkog kopna
- Skagerrak povezuje Sjeverno more i Kattegat
- Strelasund između Stralsunda i Rügena
- Atlantik - Norveško more
- Suðuroyarfjørður između Suðuroya i ostalih Ferojskih otoka
- Mesinski prolaz između Kalabrije i Sicilije
- Sicilijanski prolaz između Sicilije i Tunisa
- Prolaz Bonifacio između Korzike i Sardinije
- Otrantska vrata između Apulije i Albanije
- Euriposov kanal između otoka Eubeje i Atike (najuži morski tjesnac na svijetu, 40 m)
- Bab-el-Mandeb, veza s Adenskim zaljevom
- Malajski prolaz između Sumatre i Malajskog poluotoka
- Johorski prolaz između Malajskog poluotoka i Singapura
- Sundski prolaz između Sumatre i Jave
- Lombočki prolaz između Balija i Lomboka
- Torresov prolaz između Nove Gvineje i Australije
- Bassov prolaz između Australije i Tasmanije
- Tatarski prolaz između Sahalina i azijskog kopna
- Prolaz Tsugaru između Hokkaida i Honshua
- Tihi ocena - Arktički ocean
- Beringov prolaz između Aljaske i Sibira
- Atlantik - Arktički ocean
- Davisova vrata između Kanade i Grenlanda, povezuje Labradorsko more s Baffinovim zaljevom
- Naressov prolaz između Grenlanda i otoka Ellesmere
Najpoznatiji veštački kanali su: Suecki kanal koji povezuje Crveno i Sredozemno more, Panamski kanal koji povezuje Tihi okean i Karipsko more, Korintski kanal koji povezuje Egejsko more sa Korintskim zalivom i Jonskim morem, Kilski kanal koji povezuje Severno i Baltičko more.