Cernavodă
| Cernavoda | |
|---|---|
| Cernavodă | |
 Grad Cernavodă i kanal Dunav - Crno more | |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Liviu Negoiță |
| Površina | |
| • Ukupna | 46,69 km2 |
| Visina | 50 |
| • Entitet | (360) |
| Vremenska zona | CET (UTC+2) |
| Poštanski broj | 905200 |
| Stranica | www.primaria-cernavoda.ro |
 | |
Cernavodă (povijesni nazivi: trački: Axiopa, grčki: Ἀξιούπολις, bugarski: Черна вода, turski: Boğazköy) rumunjski je grad u županiji Constanța u Sjevernoj Dobrudži. Prema popisu stanovnika iz 2011. grad ima 17 022 stanovnika.
Ime grada potječe od bugarskog černa voda (na ćirilici черна вода - "crna voda"), ali ovaj se naziv smatra prijevodom antičkog tračkog imena naselja Axíopa, od indoeuropskog prajezika *n.ksei što znači „mrak” i upā što znači „voda”.[1]
Cernavoda je značajna dunavska riječna luka. Kanal Dunav-Crno more otvoren je 1984. godine i vodi od Cernavode do Agigeje i Năvodarija.
U gradu se nalazi nuklearna elektrana Cernavodă s dva CANDU reaktora, koji osiguravaju oko 18% električne energije Rumunjske. Drugi je reaktor izgrađen je zajedničkim ulaganjem kanadskog poduzeća Atomic Energy of Canada Limited i talijanske grupacije ANSALDO i ušao je u punu funkciju u studenom 2007.
Kanal Dunav-Crno more, otvoren 1984. godine, vodi od Cernavodăa do Agigee i Năvodarija.
Okolica Cernavode je bogato vinorodno područje s brojnim vinogradima i proizvođačima sorte Chardonnay. Najveća vinarija u okolici je "Murfatlar".
Cernavodu su pod imenom Axiopolis osnovali stari Grci u 4. stoljeću pr. Kr. kao trgovački grad za razmjenu s lokalnim Dačanima.
Prugu Constanța - Cernavodă otvorila je 1860. osmanska uprava.
Cernavodă je bio jedan od glavnih gradova kratkotrajne županije Silistra Nouă (1878. – 1879.).
Grad je dao ime arheološkoj kulturi Cernavodă iz kasnog bakrenog doba, oko 4000 – 3200 pr.
| Razvoj broja stanovnika | ||
|---|---|---|
| Godina | Br. stan. | ±% |
| 1912 | 5743 | — |
| 1930 | 6744 | +17.4% |
| 1948 | 6100 | −9.5% |
| 1956 | 8802 | +44.3% |
| 1966 | 11 259 | +27.9% |
| 1977 | 13 608 | +20.9% |
| 1992 | 22 043 | +62.0% |
| 2002 | 20 514 | −6.9% |
| 2011 | 16 129 | −21.4% |
Na popisu stanovništva 2011. godine, u Cernavodi je živjelo 14 969 Rumunja (92,81%), 463 Turka (2,87%), 374 Roma (2,32%), 106 Lipovjana (0,66%), 40 Tatara (0,25%), 15 Mađara (0,162%) i ostalih.
Značajni ljudi rođeni u Cernavodi su rumunjski sociolog i pjesnik Alexandru Claudian (1898. – 1962.) i etnički grčki filozof Iosipos Moisiodax (1725. – 1800.).
- ↑ Radoslav Katičić; Mate Križman. 1976. Ancient Languages of the Balkans, Part One. Mouton. str. 149
- Službena mrežna stranica grada Cernavodă Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. listopada 2020. (Wayback Machine), pristupljeno 26. prosinca 2021.
| |||||||||||||||||||||||
