Priroda
Ovo je glavno značenje pojma Priroda. Za časopis pogledajte Priroda (časopis).
Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir. Priroda označava fenomene fizičkog svijeta, ali i život uopće. Njezin raspon seže od subatomskog do kozmičkog.
Latinska riječ za prirodu ili narav jest natura, tj. "esencijalne kvalitete, urođena dispozicija", a u drevna je vremena doslovce značila "rođenje".[1] Natura je bila latinski prijevod grčke riječi physis (φύσις), koja se izvorno povezivala s intrinzičnim karakteristikama koje biljke, životinje i ostale osobine svijeta razvijaju u skladu sa sobom.[2][3] Koncept prirode u cjelini, fizički svemir, jedan je od nekoliko proširenja izvorne ideje; predsokratski filozofi počeli su primjenjivati riječ φύσις u određenom jezgrovitom značenju i otada je ona počela stjecati svoje značenje. Ova je uporaba bila potvrđena dolaskom moderne znanstvene metode tijekom posljednjih nekoliko stoljeća.[4][5]
Danas u raznim uporabama ove riječi "priroda" često označava geologiju i divljinu. Priroda može označivati opće carstvo raznih tipova živućih biljaka i životinja, a u nekim slučajevima procese povezane s neživim objektima – način na koji pojedini tipovi stvari postoje i mijenjaju se u skladu sa sobom, poput vremena i geologije Zemlje te materije i energije od kojih su sve stvari sastavljene. Često se pod prirodom razumijeva "prirodni okoliš" ili divljina koju čine divlje životinje, stijene, šume, plaže i općenito sve stvari koje nisu znatno izmijenjene čovječjom intervencijom ili one koje traju usprkos čovječjoj intervenciji. Primjerice, izrađeni predmeti i čovječja interakcija općenito se ne smatraju dijelom prirode osim ako nisu, primjerice, označeni kao "čovječja priroda" ili "čitava priroda". Ovaj tradicionalniji koncept prirodnih stvari, koji se još može sresti, implicira razlikovanje prirodnog i umjetnog tako da se umjetno razumijeva kao ono što je nastalo čovječjom sviješću ili čovječjim umom. Ovisno o pojedinom kontekstu pojam "prirodan" ili "naravan" može se također razlikovati od neprirodnog (nenaravnog), natprirodnog (nadnaravnog) ili sintetskog.
-
-
-
-
jezero Mapourika na Novom Zelandu -
biogradska šuma u Crnoj Gori
- ↑ Harper, Douglas. "nature". Online Etymology Dictionary. Pristupljeno 23. rujna 2006.
- ↑ Koristan premda donekle pogrešno predstavljen prikaz predsokratske uporabe koncepta φύσις može se naći u Naddaf, Gerard The Greek Concept of Nature, SUNY Press, 2006. Riječ φύσις, premda prvi put uporabljena u vezi s biljkom u Homera, javlja se vrlo rano u grčkoj filozofiji i u nekoliko značenja. Ova se značenja općenito podudaraju s trenutačnim značenjima u kojima se riječ priroda ili narav rabi, kao što je potvrđeno u Guthrie, W. K. C. Presocratic Tradition from Parmenides to Democritus (drugi svezak njegova djela History of Greek Philosophy), Cambridge UP, 1965.
- ↑ Prva poznata uporaba riječi physis zabilježena je u Homera kao referencija na intrinzične kvalitete biljke: ὣς ἄρα φωνήσας πόρε φάρμακον ἀργεϊφόντης ἐκ γαίης ἐρύσας, καί μοι φύσιν αὐτοῦ ἔδειξε. (So saying, Argeiphontes [=Hermes] gave me the herb, drawing it from the ground, and showed me its nature.) Odyssey 10.302-3 (ed. A. T. Murray). (O riječi se podrobnije govori u Liddellovu i Scottovu djelu Greek Lexicon Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2011. (Wayback Machine).) Za kasniju, ali još vrlo ranu grčku uporabu ovog pojma vidi prethodnu bilješku.
- ↑ Philosophiae Naturalis Principia Mathematica (1687.) Isaaca Newtona prevodi se, primjerice, kao "Matematički principi prirodne filozofije", a odražava tadašnju suvremenu uporabu riječi "prirodne filozofije" što je srodno "sustavnom proučavanju prirode"
- ↑ Etimologija riječi "fizički" ukazuje na njezinu uporabu kao sinonima za "prirodno" već od oko sredine 15. stoljeća: Harper, Douglas. "physical". Online Etymology Dictionary. Pristupljeno 20. rujna 2006.
| ||||||||||||||||||||